PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 

Datum objave:  12. 9. 2007   


Moja kamena knjiga: JEZIK BOLJUNSKIH NATPISA, autorica Dr. Marinka Šimić

 

Naši korijeni su zapisani na našoj kamenoj knjizi! To je temeljna teza koju zastupamo. Želja nekih da budemo narod bez korijena dio je općeg programa specijalnog rata, poglavito u Hercegovini. Ne, naši korijeni su duboki, sve dole do kamena živca po kome su pisali naši preci. Zato je ta knjiga vječna. Poručuju nam kako smo na tuđem, stranci, kako svoga nemamo. Što na to kažu znanstvenici? Pokrenite opciju više i pročitajte tekst znanstvenice Dr. Marinke Šimić s Staroslavenskog instituta u Zagrebu, pod naslovom "JEZIK BOLJUNSKIH NATPISA". Izvor: Stolačko kulturno proljeće, Godišnjak, godište V, godina 2007., stranica 175 - 189. Obavijestite i druge ako mislite da bi mogli biti zainteresirani.



 

Marinka Šimić

Staroslavenski institut

Demetrova 11, Zagreb



JEZIK BOLJUNSKIH NATPISA1


I. Stećci

Na području Donje Hercegovine (općina Stolac, Čapljina, Neum i Ravno) očuvan je velik broj nekropola stećaka, među kojima su Radimlja i Boljuni najbogatiji i najpoznatiji. Na području općine Stolac nalaze se 52 lokaliteta s 1954 stećka raznih oblika, i to u sljedećim mjestima: Rotimlja, Trijebanj, Dabrica, Hodovo, Ljubljenica, Crnići, Aladinići, Prenj, Poprati, Gorica, Ošanići, Pješivac, Stjepan Krst, Masline, Radimlja, Kruševo, Poplat, Bitunja, Udora, Kučinari, Grdijevići, Gornja Duboka, Barane, Bjelojevići, Zaušje, Boljuni.2 Velik broj nekropola i stećaka potvrđuje da je ovo područje u srednjem vijeku bilo gusto naseljeno. Po važnosti lokaliteta na ovom području Boljuni se nalaze odmah uz Radimlju, naime, u tom selu od Stoca udaljenom 15 kilometara, očuvano je 269 stećaka.

U literaturi o stećcima postoje različita mišljenja o vremenu njihova nastanka, npr. Šefik Bešlagić smatra da su nastali u razdoblju od druge polovice 12. pa do 16. st., a Alojz Benac drži da je najveći broj stećaka nastao istovremeno u Bosni i u Hercegovini u drugoj polovici 14. st., a neke su nekropole možda i iz 13. st.3 Vrijeme nastanka kamenih natpisa također nije jednostavno odrediti. Ono se često utvrđuje na temelju drugih datiranih dokumenata, odnosno ako se ista osoba spominje na natpisu i u poveljama, tj. povijesnim dokumentima.

Da su stećci kršćanski grobovi najbolje potvrđuje činjenica da je najčešći ukras na svim stećcima križ, a gotovo svi natpisi počinju znakom križa. To vrijedi i za natpise stolačkog kraja, gotovo svi imaju na početku ucrtan križ, velik broj stećaka napravljen je u obliku križa. Sami križevi izrađeni na stećcima su različitih oblika, a očuvan je velik broj motiva na kojima je križ skriven u neku likovnu predstavu. Pokojnici pokopani na Radimlji nesumnjivo su bili kršćani, to potvrđuju ne samo tri kamena križa, dva znaka križa ispred natpisa, nego i 14 predstava križa u reljefnim kompozicijama. Od ostalih simbola na stećcima stolačkog kraja najčešći su: polumjesec i sunce, štit s mačem i ljiljan, a od figuralnih ukrasa karakteristična je ljudska figura s uzdignutom rukom, kao i figuralne kompozicije s pojedinim scenama. Lik s Radimlje s uzdignutom rukom najvjerojatnije se, prema Miroslavu Palameti, može interpretirati kao lik Svetog Vida.4

II. Stećci u Boljunima

Nekropola Boljuni nalazi se u jugozapadnom dijelu općine Stolac, danas je to dio sela Bjelojevići. Na nekropoli je očuvano 269 stećaka, i to u dvije skupine. Prema oblicima najviše je sanduka - 176, potom ploča - 76, pa sljemenjaka - 12 i 3 križa. Od tog su broja ukrašena 92 stećka (34 %). I dok se nekropola Radimlja ističe bogatstvom, raznovrsnošću i visokom kvalitetom izrade reljefnih motiva, nekropola u Boljunima ističe se velikim brojem natpisa - 19, što je 7 %, tj. ta je nekropola po broju natpisa u Bosni i Hercegovini na prvom mjestu. Na boljunskim je stećcima najčešći ukras križ, a potom povijena lozica s trolistom, (motiv je karakterističan za cijelu Hercegovinu, a ovdje se pojavljuje prilično često), štit s mačem, kao i rozete, potom razne bordure, polumjesec, scene lova, turniri, kola, itd.

Šefik Bešlagić koji je sustavno istražio ovu nekropolu 1957.-1958. god., zaključio je, da najveći broj stećaka potječe iz doba djelovanja majstora Grubača (1440.-1460.) i njegovih učenika, odnosno iz druge polovice 15. st., a radi velikog broja stećaka može se pretpostaviti da se ovdje pokapalo, isto kao i na Radimlji, početkom 16. st. Stećci u Boljunima imaju dosta sličnosti s ostalim stećcima istočne Hercegovine, a posebice stolačkog kraja: s Radimljom, Opličićima i Nekukom.




Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)