PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
10. 9. 2004

JOŠ JEDNA LJEPOTICA

Posjetili smo još jednu ljepoticu našega krša, špilju Blagaj poviše Trnčine u Popovu. U špilju smo ušli nekih 50-tak metara, koliko nam je dozvoljavalo naše loše osvjetljenje. Ostali smo zadivljeni bogastvom i ljepotom špiljskih ukrasa, koje su dosad poznavali samo pojedini mještani Trnčine, a mi je prikazujemo kao jednu vrlo zanimljivu špilju u našem budućem speološkom parku prirode. Špilju je sa nama posjetio i naš čuveni umjetnički fotograf Ćiril Ćiro Raič.
9. 9. 2004

RAVNJANI SU POČELI ASFALTIRATI

Uoči dana općine Male Gospe u Ravnom je asfaltiran trg pred općinom i dio prilazni ulica. Kako nam reče gradonačelnik općine gosp. Andrija Šimunović, uskoro treba da počne i asfaltiranje nedovršene dionice puta Ravno – Trebinja. Dovršetkom asfaltiranja prometnice Ravno – Čepikuće najviše će koristi imati iseljeni ravnjani koji žive u Dubrovniku, jer će im dovršetak ceste omogućiti da svakodnevno dolaze i rade u rodnom zavičaju.
9. 9. 2004

BLAGDAN MALE GOSPE U TREBINJU

U prepunoj katedralnoj crkvi, Rođenja Blažene Djevice Marije, u Trebinju u 17 sati svečano euharistijsko slavlje predvodio je prof. dr. don Ante Brajko, uz suslavljenje župnika don Antana Luburića i više svećenika. Uz župljane Trebinja, svetom euharistijskom slavlju prisustvovali su i njihovi gosti, među kojima su najbrojniji bili umirovljenici iz Mostara, njih 98. Nakon svete Mise trebinjci i njihovi gosti su slavili Malu Gospu do kasno u noć. Vrijedno je spomenuti da se trebinjska biskupija spominje u 9. stoljeću. U Čičevu (sv. Petar u Polju) bio je benediktinski samostan i biskupski kaptol. Zadnji trebinjski biskup umro je 1819. godine. Sadašnja je crkva sagrađena 1884.; a župa obnovljena 1891. godine.
9. 9. 2004

SLAVLJE U RAVNOM

Jučer je Ravno slavilo blagdan Male Gospe i dan općine. U jutarnjim satima čelništvo općine položilo je vijence i upalilo svijeće pod spomen-križ kod župske crkve. Molitvu za sve poginule hrvatske žrtve kroz povijest i u Domovinskom ratu izmolio je don Slavko Maslać župnik župe Trebinja. U prepunoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije, svečano euharistijsko slavlje predvodio je don Vinko Raguž župnik župe Aladinići uz suslavljenje župnika don Pere Pavlovića i više svećenika, te mnoštvo vjernika i gostiju. Mala Gospa se još slavila i u Svitavi i Doljanima.
8. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - PRIZOR LOVA IZ SREDNJEG VIJEKA

Opcijom više razgledajte prizor lova na kamenu, djelo nepoznatog umjetnika iz Srednjeg vijeka. Stećak se nalazi u nekropoli Hodovo, na pješačkoj istraživačkoj stazi Rotimlja - Hodovo - Istup (prema Radimlji).
8. 9. 2004

DUHOM PROTIV TIRANIJE - ŠTO TI JE IZA KOBILE BIJELKO?

Proljepšalo se proljetno vrijeme. Bijelko sjedi pred kućom na trupini. Nekako se smanjio, okopnio. Tijelo kao da nestaje, samo je duh velik, čini se veći i mlađi nego ikada. Sada su pred njegovom kućom šumari. Sjeli na štokrlu i jednu omanju začađenu klupu. Došli popisati blago pa da se udari porez. Bijelko bi što šta sakrio, nešto smanjio pa da i poreza bude manje. Baš u tom osjetljivom času đavo nanese kobilu sa ždrebetom. Kao da se napast šepuri pred šumarima, a Bijelko prikrio njeno ždrebe. Pitaju šumari: -Čija je ono kobila Bijelko. -Moja, pomalo ponosno odgovori Bijelko. - A što je ono za kobilom? - Rep, crkve ti. Mirno odgovori Bijelko i nastavi promatrati grumen škrte zemlje pred sobom.
8. 9. 2004

U GOTOVO NESTVARNOM SVIJETU PEĆINE PEĆINA

Danas predstavljamo novi detalj speleološkog fenomena koga smo nazvali podzemnom koncertnom dvoranom. Teško opisiva igra svjetala nastaje kada sunčane zrake padaju pod određenim kutom na otvor pećine u stropu, nastao urušavanjem. Pećina se nalazi na istraživačkoj stazi selo Pećina - Trebinja našeg budućeg speleološkog parka prirode. Igra svjetla može biti posebna zanimljivost za fotosafari po parku prirode.
8. 9. 2004

NOVI REKORD BROJA OTVARANJA NAŠE STRANICE TIJEKOM JEDNOG DANA

Nakon ljetnih odmora krivulja posjete našoj stranici opet je počela rasti. Protekli tjedan bio je gotovo rekordan. Jučer je postavljen novi rekord u broju otvaranja stranice tijekom jednog dana. Imali smo ravno 100 posjetitelja. Dosadašnji rekord je iznosio 94 otvaranja a postignut je 4. 12. 2003. Našim posjetiteljima se zahvaljujemo.
7. 9. 2004

DOVRŠENA PRVA FAZA RURALNOG VODOVODA SELA HODOVO, ROTIMLJA, TRIJEBANJ I KOZICE

Dovršena je i puštena u probni rad prva faza ruralnog vodovoda sela Hodovo, Rotimlja, Trijebanj i Kozice. Ideja je potekla s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ideja se temelji na zamisli naše Zaklade kako se vječita žeđ hercegovačkog kamenjara može uspješno pobijediti lokalnim zalihama vode iz stijene, kao prve faze, dok bi se u drugoj fazi, kada se za to ispune uvjeti, ruralni vodovodi mogli povezivati u regionalne sustave. 50-tak korisnika vodovoda, najviše prognanici i stradalnici proteklog rata, dobivaju vodu 24 sata na dan iz jedne probne sonde bušene u neogenskom flišu. Vodoopskrba je za sada stabilna. Međutim, predstoji još mnogo posla oko kompletnog vodovoda. Pozivi za pomoć, kako onom u stručnom tako i u materijalnom pogledu, ostali su uglavnom bez ikakva odgovora. Istina, na prostor vodovoda došlo je mnogo tobožnjih pomagača. Uglavnom, pokupe informacije i nestanu netragom. Na sreću, to nije obeshrabrilo graditelje već su odlučili biti još ustrajnijim. Projekt su poduprli svi stanovnici ovih sela te je u tom smislu formiran i Odbor za gradnju od predstavnika sva tri naroda koja tu žive. To je, ujedno, i jedini projekt koji je narode okupio na zajedničku akciju poslije nedavnog nesretnog i okrutnog rata. Na slici: tek završena vodosprema na koti Hodovo. Prva je takve vrste u Hercegovini na lijevoj obali ali je i pionirski poduhvat za cijelu BiH.
7. 9. 2004

NAŠA VIZIJA SPELEOLOŠKOG PARKA PRIRODE DANAS

Speleološki park prirode, koga zagovaramo, napravio bi prekretnicu u razvoju krške regije koju u najširem smislu nazivamo Donjom Hercegovinom, praktično od Imatskih jezera do Ivanice. Speleološko, morfološko i biološko blago, te blago kulturnog nasljeđa ovog specifičnog prostora postalo bi osnova njegova razvoja. Promjenio bi se odnos prema njemu; prostor Donje Hercegovine bi se vrlo brzo pokazao jedinstvenim i neponovljivim u svijetu. Park bi, po sebi, pokrenuo niz gospodarskih aktivnosti. Danas po prvi put predstavljamo zamisao eksploatacije i promidžbe tzv. speleološke vode kao komercijalnog proizvoda. Takva pećinska voda, kristalno čista i obogaćena mineralima dubokog krša, izvađena iz prirodnog zamrzivača, bila bi okrepa posjetiteljima Parka i dodatni motiv njihova interesa, ali i jedinstven komercijalni proizvod u svijetu za susjedna turistička odredišta Dalmacije u Republici Hrvatskoj. Zaklada čuva konkretne istraživačke rezultate u ovom smislu. Uskoro ćemo pokazati jedan prirodni proces stvaranja speleološke vode i njeno nakupljanje u vilinim kamenicama. Na slici: kamen nudi vodu, detalj s prirodnog, morfološkog fenomena Istup (vidjeti naš IS). Istup, prema našoj zamisli, pripada pješačkoj istraživačkoj stazi Rotimlja-Hodovo s priključkom na Radimlju. Opcijom više uživajte u jedinstvenom prizoru kamena i vode.
6. 9. 2004

NOVI DETALJ PROJEKTA SPELEOLOŠKOG PARKA PRIRODE: DIONICA HRASNO - GORNJE HRASNO

Danas predstavljamo novi detalj projekta speleološkog Parka prirode: pješačku znanstveno istraživačku stazu Donje Hrasno - Gornje Hrasno. Prva točka te staze je Svetište i muzejski prostori u Donjem Hrasnu. Staza vodi prema Boškanovoj pećini. Slijedeća točka je geološko morfološki i speleološki fenomen Toplice, dalje na istok znamenitosti sela Banje, speleološki fenomen Dvogrla i drugi, morfološko speleološki fenomen Rogonjića obodina (vidjeti naš IS), te Gornje Hrasno s nekropolom stećaka (također vidjeti naš IS). Priključci na ovu stazu su: prema Popovu Polju i njegovim speleološkim objektima, visoravni Previš i selu Glumina. Sa Vučjih kamenica starim putem kojim je prošla kraljica Katarina bježeći iz Bosne, preko Bregutova do Zavičajne spomen-kuće u Hutovu. Do Hrasna se dolazi iz Parka prirode Hutovo Blato. Na slici: detalj morfološko speleološkog fenomena Rogonjića obodina.
6. 9. 2004

DUHOM PROTIV NASILJA - CRKVE TI, GOSPODINE, UBERIDER MI TU KARPUZU

SFRJ zaodjenuta bratstvom i jedinstvom ne ostavlja Bijelku na miru. Za nju on je nenarodni element. Dokaz za to su njegova poubijana djeca. Treba platiti porez, Bijelko nema ni prebijene. Drugovi iz Stoca mu šalju poreznika. Mlađi je čovjek pa bi se malo i pokazo pred drugovima. Srediti će nenarodnog elementa. Bijelko već onemoćo, star je a i križ je pretežak. Sjedi na drvenu krevetu pored prozora i potkupio noge obuvene u bijele kalčine. Nekako odsutno gleda kroz prozor na put kojim bi trebala doći njegova djeca kada bio bila živa. Ambiciozni drug poreznik sjeo na sred kuće na štokrlu. Jedva drži ravnotežu jer je jedna noga već odavno slomljena. Hoće čim prije završiti posao pa da izvijesti drugove. –Druže Luka, nisi platio porez, odmah plati. –Nemam para, gospodine. –Kažem, plati odmah! – Dobro porez, dobro sve, čast svemu, ali ja nemam ništa. –Mene se ne tiče što ti imaš što nemaš, porez plati odmah ili ti globim kuću! Vidi Bijelko, nema šale. Puno je država preturio preko leđa, nakenčijo se s njima, ali s ovom nema šale. Misli zagledan kroz prozor, pa će: -Nešto bi te gospodine zamolio. Crkve ti, uberider mi tu karpuzu što ti je kraj noge pa mi je dodaj. Poreznik vidi Bijelko nije pri svojoj. Kako će posao završiti, što drugovima reći? –Kakva karpuza ludi stari, ovo je kuća? –Neka je, uberi ti nju! –Kako ću ubrati karpuzu kada je nema? –E vidiš moj gospodine, a kako ću ja tebi dati pare kada ih nemam? Mirno zaključi Bijelko i nastavi promatrati prašnjavi put koji vodi u selo. Djeco moja gdje ste?
5. 9. 2004

NAŠ OVOGODIŠNJI PRILOG RUBRICI GOST REGIJA - SVETIŠTE U PODMILAČJU (II)

Na slici: čudotvorni, zavjetni kip Sv. Ivana Krstitelja (u narodu Svetog Ive) iz Podmilačja, jedan od temelja duhovnosti Hrvata u BiH kroz povijest. Na sreću, prije dolaska paravojnih postrojbi i JNA u Jajce u tajnosti je prevežen na sigurnu lokaciju. Odmah po oslobađanju jajačke regije vraćen je u svetište. Danas se nalazi u obnovljenoj kapelici. Nova zavjetna crkva se gradi. Pomoć je više nego potrebna. Opcijom više razgledajte čudotvorni kip Sv. Ivana Krstitelja.
5. 9. 2004

NAŠ OVOGODIŠNJI PRILOG RUBRICI GOST REGIJA - SVETIŠTE U PODMILAČJU (I)

Naš novi prilog rubrici Gost regija je iz Jajca, svetišta Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju. Na slici je crkva građena prije 1463. godine, i jedna je od samo nekolike koje su preživjele turski period. Tu sreću crkvica nije imala u zadnjem Domovinskom ratu. Dolaskom paravojnih postrojbi i JNA na prostor Jajca, jedno od najvećih svetišta Hrvata u BiH, crkva Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, minirana je i pretvorena u prah i pepeo. Ostali su neoštećeni kipovi svetaca Ivana Krstitelja i Ivana Apostola (nije riječ o zavjetnom, čudotvornom kipu Sv. Ivana Krstitelja koji je u to vrijeme bio u tajnosti iznesen na sigurno mjesto) koji su se nalazili u crkvi. Kapelica sa slike, koja je projektom gradnje porušene zavjetne crkve bila pretvorena u njenu bočnu lađu, teško je oštećena. Kipovi svetaca, koji su neoštećeni preživjeli strahovito miniranje, danas se nalaze na ulazu u obnovljenu kapelicu (koristite opciju više). Nekoliko očevidaca tvrdi da se dim od miniranja uzdigao naviše i pretvorio u lik sličan zavjetnom kipu Sv. Ivana. S visine je zaprijetio prstom zločincima. Tako tvrde očevici. Zavjetna crkva se više neće graditi na ranijim, danas konzerviranim temeljima. Gradi se na novoj lokaciji. Uz stare temelje zavjetne crkve, obnovljena je ova, prekrasna kapelica, građena prije 1463. godine. Uskoro ćete je moći razgledati na našem IS-u, rubrika Gost regija.
2. 9. 2004

BILI SMO NA SAMOM IZVORU NAŠE SREDNJOVJEKOVNE KULTURE - NEKROPOLA STEĆAKA HODOVO

Nekropole stećaka u bazenu Hodovo - Rotimlja iznenade posjetioca svaki put kada u njih kroči. Čovjek teško može povjerovati da se sve to tu zaista i nalazi. Minula srednjovjekovna civilizacija udarila je kulturne temelje današnje Europe ali i ostavila vidne tragova na naraštajima koji tu danas žive. Ovi lokaliteti se nalaze na znanstveno istraživačkoj pješačkoj stazi našeg zamišljenog speleološkog Parka prirode: župna crkva sv. Petra i Pavla u Rotimlji - Istup (dalje Tabačko guvno s pećinom, slapom i jezerom, kanjon rijeke Radimlje do nekropole stećaka Radimlja gdje bi se uredio prihvatno informacijski centar). Kao poklon našim posjetiteljima uređujemo poster "Majka dočekuje ratnika" s jednog od stećaka nekropole u Hodovu.
1. 9. 2004

DUHOM PROTIV NEPRAVDE - MI SMO TI ONA DJECA ISPOD HARARINE!

U vrijeme ove priče Bijelko živi u Kraljevini. Ima dobro imanje, ali posula sitna djeca i veliki porezi. Teško se živi. Pomoći niotkud. Djeca uvijek nešto pitaju, te ovo te ono. Zašto ovo, zašto ono. Vide djeca, neki i drugačije žive. Ne jedu samo od ručka do ručka, jedu i ujutro i uvečer. Pitaju Bijelku zašto je tako. Bijelko se zamislio pa će: -Mora se djeco izdaleka početi. Ne more se to tek tako objasniti. Treba se vratiti na početak kada je dragi Bog, slava Mu i milost, stvorio svijet. Prvo je stvorio jednog čoeka. On se zvao Adam. Bog mu stvori, elem, i ženu koja se zvala Eva. Imali su puno, puno djece. Kako druge nije moglo ni biti naredi Adam da se uzimaju najstariji i najmlađi da budu daleko. Pozva Adam Isusa Krista, slava Mu i milost, da mu blagoslovi djecu. Ali ga bilo stid što ih je toliko puno, pa ih podjeli u dvije grupe. Jednu sakrije pod hararinu (vreća od kostrijeti) a drugu pusti da hodaju. Dođe Isus, slava Mu i milost, pa pita Adama gdje su druga djeca. Adam tvrdi da ih više nema a Isus da ih još ima. Adam opet kaže da su tu sva a Isus da ih nema pola. Zaludu, Adam neće da popusti. Tada reče Isus, slava Mu i milost: «E neka ti ova ovdje djeca budu sretna a ona pod hararinom kako im bude». Djeco moja eto tako je to bilo. Mi smo ti ona djeca ispod hararine! Mirno zaključi Bijelko.
1. 9. 2004

TREBINJA; KRŠKI, SPELEOLOŠKI I ARHEOLOŠKI FENOMEN HERCEGOVINE

Trebinja krije mnoge tajne geološke i čovjekove povijesti, poput ovih zidanih neistraženih grobnica i mnoštva gradina. U našim planovima speleološkog Parka prirode, Trebinja predstavlja centar za krška, hidrogeološka, morfološka, povijesna i arheološka istraživanja s nizom pješačkih, znanstvenoistraživačkih staza, poput onih prema zaseocima Pećina, Strmica (i dalje prema Čepikućama) i Kremena njiva. U tom selu bi se, prema našim planovima, nalazilo nekoliko memorijalnih kuća posvećenih Hercegovačkom ustanku. Razvoj cijelog mjesta bi se, vjerojatno, mogao temeljiti na izgubljenim vodama nekadašnje ponornice Trebinjanke. Prirodne, kristalno čiste speleološke vode ima, čini se, i za izvoz u susjedna turistička mjesta Dalmacije.U speleološkom pogledu do sada smo identificirali četiri iznimno zanimljiva i vrijedna objekta.
31. 8. 2004

NAŠA ISTRAŽIVAČKA SEZONA - JESEN 2004.

Uskoro će započeti jesenja istraživačka sezona za Zakladu. Planirano je, između ostalog, istražiti i fotodokumentirati tri velika speleološka objekta: Vilinu pećinu s vilinom kamenicom, Strašnu peć i ponor nekadašnje rijeke Trebinjanke. Speleološka istraživanja paleotokova između ostalog imaju za zadaću i pronalaženje speleoloških, krških voda za potrebe Parka prirode. Vjerujemo kako je najbolje jesenju sezonu započeti psalmom iz Svetog pisma posvećenom Stvaralačkoj mudrosti. "22Jahve me stvori kao počelo svoga djela, kao najraniji od svojih čina, u pradoba;23oblikovana sam još od vječnosti, odiskona, prije nastanka zemlje.24Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda.25Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka.26Kad još ne bijaše načinio zemlje, ni poljana, ni početka zemaljskom prahu;27kad je stvarao nebesa, bila sam nazočna, kad je povlačio krug na licu bezdana.28Kad je u visini utvrđivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina;29kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,30bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme:31igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova."
31. 8. 2004

CRTICA S PUTA - U SPOMEN NA PRVOG HRVATSKOG KRALJA TOMISLAVA

Krunidba prvog hrvatskog kralja Tomislava, poput udara meteora u ocean vremena, izazvao je plimne valove koji sve do dana današnjeg zapljuskuju hrvatsko nacionalno biće. Ma koliko povjesničari dvojili o tom davnom događaju, narod ga se s dubokom ljubavi sjeća i spominje gradnjom crkava i spomenika o obljetnicama. Tako je na tisućgodišnjicu napravljen i ovaj lijepi spomenik u Livnu. Podigoše ga Hrvati sela i grada Livna 1925. godine. Iskoristite opciju više za pročitati natpis na spomeniku.
30. 8. 2004

DUHOM PROTIV NASILJA - JESI LI NA KOGA ŽEDAN STARI?

Naša Zaklada, prema temeljnom programu svoga djelovanja, zapisuje i čuva od zaborava iskrice narodnog duha, često uperene golom opstanku ili borbi protiv nepravde i nasilja. Zahvaljujemo Mati Marić zvanom Kisa iz Donjeg Brštanika, rođenom 1959. godine i prognanom sa svoga ognjišta, na prikupljenim i zapisanim zgodama o Bjelki Kudrića, narodnom velikanu duha. Te zgode ćemo objavljivati u rubrici Duhom protiv nasilja. Pravo ime Bijelki bijaše Luka Perić. Imao je četiri sina: Matu, Vinka, Jozu i Peru te kćer Anicu. Sinove izgubi u ratu 1941. - 1945. Sahrani samo jednog, ostali zauvijek ostadoše na krvavim stazama Križnog puta. Čim rat završi odvedoše i kćer Anicu u zeničku tamnicu gdje je tamnovala, ni kriva ni dužna 4 godine. Preživi te strahote ali u Domovinskom ratu pođe putem svoje braće, ubiše je na kućnom pragu. Bijelko je nosio težak, pretežak križ. Nešto se u njemu slama, krči, ali on sve podnosi, šuti i pati. Bori se za život, valja dočekati kćer Anicu ako ikada izađe iz zeničkog kazamata. Svaki ga dan provociraju, muče ali Bijelko ponosno šuti i pati. U selu svaku večer sastanci. Dolaze aktivisti iz Stoca i drže govore. Bijelko mora dolaziti i mora šutjeti. Ali aktivisti nasrću na Bijelku iritirani njegovom ponosnom patnjom, poput bijesnih pasa kada nanjuše bespomoćno živinče u grmlju. Bijelko samo šuti i trpi. Misli, možda će Anica ipak doći kući, mora bar njega naći. Pitaju ga: - Jesi li ti na koga žedan stari? Bijelko će: - Jesam, crkve mi! Psi osjećaju lovinu, bila im žestoko udaraju. - Na koga si žedan stari, reci na koga?! - Na puru, crkve mi. Mirno će Bijelko.
PrvaPrethodna 88  89  90  91  92  93  94  95  96  97  98  99  100  101  102  103 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)