PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
30. 9. 2004

NEUM DOBIVA NOGOMETNO IGRALIŠTE

U Neumu se napokon završava nogometno igralište. Ovih dana će biti postavljen travnati tepih. Ovo je jedna od većih investicija koje općina Neum privodi kraju ove godine. Zahvaljujući ovome nogometnom terenu, Neum će sada moći primiti nogometne ekipe na zimske pripreme, zahvaljujući poglavito, ugodnoj mediteranskoj klimi, te smještaju u hotelima.
29. 9. 2004

UVIJEK ĆEMO SE VRAĆATI NAŠOJ ŽIVOJ, KAMENOJ KNJIZI

Zato što je ona djelo naših predaka. Ne Grka, Bošnjaka, bogumila ili patarena, već naših roditelja. Zato što čuva poruku naših predaka. Zato što je dijelom nas samih. Zato što ćemo i mi postati dionicima te iste poruke onima koji dolaze poslije nas. Zato što je simbol našeg zajedništva s našim precima. Jednostavno rečeno, zato što je našim korjenom. Na slici: poruka naših predaka stara više stotina godina. Nekropola u Hodovu.
29. 9. 2004

MI SE UVIJEK VRAĆAMO NAŠOJ ŽIVOJ KAMENOJ KNJIZI

Mi koji smo rođeni pored naše žive kamene knjige, cijelog svog života, ostajemo vezani uz nju. U mislima ili stvarno. Kao da je postala ishodištem našeg života. I svaki put kada je gledamo uočimo nešto novo, a to novo kao da ranije nije postojalo. Kao da naš živi kamen rađa nove detalje i pokazuje nam ih s vremena na vrijeme. Proveli smo cijelo djetinjstvo zureći u njegove likove, pamtimo im svaki i najmanji detalj. Pokušavali smo sricati njegove pisne poruke. A mnogo poslije, kada se vratimo našoj kamenoj knjizi, vidimo nešto novo, nešto čemu se divimo kao da ga prvi put vidimo. To je naša kamena knjiga. Pa i kada nismo pored nje, rasuti svijetom, u onim posebnim trenutcima "kada se čelo poti i lice žari" vidimo je kao da smo pored nje. Samo, nikada nismo pomislili da i ona nas treba. Kako vrijeme briše njene slike, kamen čini umornim i starim. Kako se naša vječna knjiga zauvijek zatvara i pretvara u hrpu kamena. Kako korijen raste baš u njenoj sredini i zauvijek trga njene listove. Kako bi pomogla i najmanja skrb svih nas. Ali, i ljudi čine svoje. Prekrajajući povijest, oni našu vječnu knjigu zovu bošnjačkom, grčkom, patarenskom, bogumilskom, ili onako kako im u tom času najbolje odgovara. Istina, i naša kamena knjiga se zna boriti. Ona im uporno pokazuje svoje križeve, grbove, poruke Evanđelja. Jeste da su mnogi od njih slijepi za takve znakove, ali svijet nije. I mi nismo niti smijemo biti. To je, zapravo, program naše Zaklade.
29. 9. 2004

JOŠ JEDAN POGLED NA TRASU USKOTRAČNE PRUGE

Sve dok se popularni ćiro nije "dohvatio" vrha brda i ulazio u stanicu Hrasno, putnici su mogli promatrati današnji park prirode Hutovo blato. Trasa ja projektirana s velikim nagibom, neke dionice i do 18 promila. Trebalo je graditi visoke nasipe pored usjeka i zasjeka s dva mosta i mnogo kraćih tunela, dužine od oko 150 m. Poslije stotinu godina, svi objekti na pruzi su gotovo netaknuti. Na slici se vide dva nasipa, građena s dva nagiba, početnim većim s potpornim zidom od lomljenog kamena, i završnim manjim, bez potpornog zida. U slučaju revitalizacije pruge, zašto se Zaklada zalaže, malo bi toga trebalo popraviti na ovim kapitalnim objektima.
28. 9. 2004

BISER GRADITELJSKE EUROPSKE BAŠTINE : USKOTRAČNA PRUGA GABELA - GRUŽ

Kada ide slijedeći vlak za Dubrovnik? To pitanje kao da je bilo u zraku kada smo šetali napuštenom prugom. Čovjek se nehotice koji put okrene, čuje li se to vlak koji dolazi? Nije lako povjerovati da je pruga napuštena, sve je na svom mjestu i sve vas zadivljuje nekim nutarnjim redom. Samo je sve zaraslo u makiju, kao da namjerno krije to blago. Zaklada uskoro organizira skup s ciljem promocije ideje o institucionalnoj zaštiti bisera graditeljskog nasljeđa. Pridružite nam se.
28. 9. 2004

USKOTRAČNA PRUGA GABELA GRUŽ - SVJETLO NA KRAJU TUNELA

Istražujući na dionici uskotračne pruge Sjekose - Hutovo asocijacije su se same nametale, poput ove: svjetlo na kraju tunela. Iskoristite opciju više.
28. 9. 2004

POVODOM NAŠEG ISTRAŽIVANJA NA USKOTRAČNOJ PRUZI GABELA - GRUŽ: POGLED NA SVITAVSKU KAZETU

Krećući se po uskotračnoj pruzi od stanice Sjekose do stanice Hrasno (oko 7 km) čovjek doživi mnogo toga. Primjerice ovaj pogled na svitavsku kazetu, odnosno dio parka prirode Hutovo. Ono najvažnije za reći je: to je netaknuta priroda.
27. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - JESEN DOLAZI!

Put nas je nedavno nanio pored ove kamenice. Pomislili smo kako je mudrost našeg Stvoritelja načinila vodu i dala joj dar genijalnog umjetnika. Ona je, pak, oslikala naš speleološki park. Zamislila je i ovaj ocean pitke vode u kamenoj pustinji. Za nas je to, možda, samo mala kamenica neobična oblika. Ali, zasigurno, o njoj drugačije misli obitelj vrapca koja tu blizu živi. I par kornjača i jedna koza koja tu redovito dolazi gasiti žeđ. Što su o njoj mislili seoski dječaci koji su tu generacijama igrali piljaka? Ili mladić koji je tu, po tradiciji, čekao svoju odabranicu? Ona, kamenica, poslije svega, samo mirno čeka jesen.
27. 9. 2004

DAN TREBINJSKO-MRKANJSKE BISKUPIJE

U nedjelju 26.09. proslavljen je dan Trebinjsko-mrkanjske biskupije, pod zaštitom sv. Mihovila Arkanđela u katedralnoj crkvi u Trebinju, euharistijskim slavljem, kojem je prisustvovalo veliko mnoštvo vjernika sa župa Trebinjske biskupije. Euharistijskim slavljem je presjedao mons. Ratko Perić, apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanjski i mons. Želimir Puljić, biskup dubrovački uz sudjelovanje više svećenika.
27. 9. 2004

AUDIO SAFARI - PRVA I JEDINSTVENA PONUDA NAŠEG PARKA PRIRODE U SVIJETU!

Uz fotosafari naš budući speleološki park prirode nudi jedinstveni doživljaj na svijetu: audio safari ili lov na neobične zvukove iz zemljine utrobe. Takva ponuda se temelji na izuzetno razvijenom procesu dubokog podzemnog okršavanja. Takvi procesi su, na pravcima većih tektonskih zbivanja, otvorili duboke ponore, razvijene poput najsavršenijih glazbenih instrumenata. Oni hvataju neobične zvukove iz utrobe zemlje i čine ih čujnim. O tome ima dosta zapisa iz povijesti ali i suvremenih svjedočenja. Zaklada čuva rezultate vlastitih istraživanja. Zvukovi potječu od tečenja vode, pojave plina, dubokih urušavanja, manifestacije živih organizama, strujanja zraka i slično. Vrlo često neobične zvukove prate i tajanstveni svjetlosni efekti. Dijelom, na takvim pojavama temelje se i legende ovih prostora. Prof. Marijanović je na tu temu završio jedan međunarodni znanstveni projekt te objavio publikaciju, o čemu smo izvijestili. Dakle, naš budući speleološki park prirode nudi tri jedinstvena doživljaja uz vožnju uskotračnom prugom: foto safari, audio safari te okrepu kristalnom speleološkom vodom iz krških dubina. Na slici: duboki ponori u Popovu polju nastali okršavanjem međuslojnih pukotina.
27. 9. 2004

PROTEKLI TJEDAN JE BIO REKORDAN PO BROJU OTVARANJA NAŠE STRANICE

Protekli tjedan, 39-ti otkada djeluje naša međuračunalna stranica, bio je rekordan po broju otvaranja. Dosadašnji rekord je iznosio 387 u 37 tjednu otkako djelujemo. Novi rekord je 401-no otvaranje. Također će tekući mjesec, iako nije završen, biti apsolutni rekorder po posjeti našoj stranici.
26. 9. 2004

POVODOM NAŠEG ISTRAŽIVANJA NA USKOTRAČNOJ PRUZI SJEKOSE - BRŠTANICA

Prema riječima Prof. dr Duška Marušića, pruga predstavlja vrhunsko graditeljsko djelo. Trebalo je mnogo truda, volje, znanja i novca da takvo djelo i nastane. Realno je tvrditi da je to remek djelo europskog graditeljstva s početka prošlog stoljeća. Gradila ga je Europa ali su ga i financirale europske banke. Ta pruga graditeljskim je nasljeđem Europe! Postavljanje trase u vrlo složenim morfološkim prilikama, gotovo je idealno a bilo je moguće ljudima koji su imali mnogo iskustva s alpskim željezničkim prugama. Tako i svaki njen dio odiše skladom i vrhunskim inženjerskim znanjem i iskustvom. Svakomu postaje jasno kako se u to vrijeme nije gradila neka provincijska pruga već remek djelo primjereno Dubrovniku i njegovom značenju u političkim i gospodarskim planovima tadašnje europske velesile. Danas je pruga, u pogledu kapitalnih i najskupljih objekata, sačuvana 90 %, barem što se tiče promatrane dionice. Postoje svi razlozi zbog kojih bi ta pruga trebala ponovo zaživjeti, ovoga puta s pretežitom turističkom zadaćom. Ta zadaća je, u našim planovima, iznimno značajna budući bi pruga povezivala i svijetu otvarala speleološki park prirode, prolazeći njegovim središnjim dijelom.
24. 9. 2004

DUHOM PROTIV NASILJA - BIJELKO OPET SADI DUHAN

U Kraljevini Bijelko je nasamario filance sadnjom duhana u krtolini. Kada je došla SFRJ isprva je bio vrlo oprezan, pa čak i malo prestrašen, ali kako je vrijeme prolazilo sve se više ohrabrio i bio spreman malo kenčijati s vlasti. Duhan je opet bio u centru pozornosti, monopol je i dalje bio na snazi i država je dobro zarađivala guleći jadnog seljaka. Čim bi se duhan primio na njivi i malo odrastao, vlasnik je pobio tablu u zemlju na vrh parcele, pa stao čekati filanca. On je dolazio nadmeno s dubokim prezirom prema seljaku. Baš je to ogorčilo Bijelku jer je dobro znao tko su i što znaju. Duhan se sadio u redove tako što se prvo isparala zemlja s grabljama, crtajući redove po širini a potom, okomito na njih, po dužini njive. Tako je filanac, jednostavno, brojao redove i množio ih. Po tom je vagao uzorak duhana te množio s brojem struka. Procjenu uroda pisao je na onu pobijenu tablu. Ali, Bijelko nije posadio duhan u redove nego nasumično, kako se po priliku sije kukuruz. Kako ga izbrojati? Eto ti nadmenog filanca. Ni pozdrava Bijelki već silno učevno latio se brojanja struka. Ali ne ide. Nema redova. Mora prozboriti s Bijelkom koji sjedi pored njive podvijenih nogu i s izrazom nevinašca promatra filanca. Filanac osorno pita: - Što ti je ovo, nikakvog reda nema? – Crkve ti gospodine oklen mi red na njivi kada mi ga, lje, ni u kući nema? Reče Bijelko i nastavi mirno motriti filanca.
23. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Ne, nije satelitski snimak nekog jezera. To je samo mala kamenica u kršu, na našoj speleološkoj stazi Hutovski grad - Lišća.
23. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ŠILJEŽ SU OTIŠLA DOMA

Šiljež su poodavno otišla doma. Večer se približava, ni uže sunca još nije ostalo. Čuje se zvono na ovnu predvodniku. Još malo pa će i one zaspati u ligi. Laza (šugara) će čekati otvorena do sutra. Tek kada opet šiljež uđu kroz lazu, pažljivo će se zagraditi naviljkom drače.
23. 9. 2004

ZABORAVLJENO BLAGO

Reljef na kamenu miljevini, muljici ili teneliji. Prepušten zubu vremena. Danas je prepolovljen mrazom. Leži zaboravljen u gaju Crkvine, Gizdave u Hodovo Rotimlja. Kakvu nam poruku donosi iz daleke pršlosti? Razgledajte ga opcijom više.
23. 9. 2004

POČELO JE MIHOLJE LJETO U HERCEGOVINI

Grm koga je jesen pretvorila u najljepše cvijeće s tisuće boja, pronašli smo pored uskotračne pruge između stanice u Sjekosama i Hrasnu. Znak je da je započelo najljepše godišnje doba u Hercegovini - Miholje ljeto. Zriju smokve, grožđe i šipci. Putem Interneta, grm pretvoren u cvijeće, poput Starozavjetnog koji gori a ne izgara, darujemo svima, ma gdje bili. Pokrenite opciju više.
22. 9. 2004

ZAKLADA ORGANIZIRALA STRUČNU POSJETU USKOTRAČNOJ PRUZI NA DIONICI SJEKOSE - BRŠTANICA

Zaklada je danas organizirala stručnu posjetu uskotračnoj pruzi na dionici Sjekose Brštanica. U timu su bili naši uvaženi stručnjaci iz oblasti željeznica: Prof. dr. sc. Duško Marušić, profesor sveučilišta u Splitu, te Mr. sc. Ivan Lovrić sa sveučilišta u Mostaru. Na razgovoru u Brštanici prisustvovao je i čapljinski gradonačelnik Stjepan Šutalo. Sve je popratila televizija HTV iz Mostara. Profesor Marušić je, nakon prepješačenja oko 7 km pruge, konstatirao da je donji stroj pruge sačuvan preko 90%. Kazao je da je nužno i žurno prugu zaštiti kao graditeljsko nasljeđe te prići izradi studije njene eventualne revitalizacije. Zaklada je fotodokumentirala sve bitnije detalje na pruzi te će ih uskoro prezentirati na našem IS-u. Na slici: skupina istraživača s čapljinskim gradonačelnikom i članom tv ekipe ispred želejzničke stanice u Hrasnu (selo Brštanica). Prof. Marušić je četvrti s desna.
22. 9. 2004

OJ MAŠINO PUSTI DIMA DOSTA DA NE VIDIM ĐE MI MALA OSTA!

Danas se ponovno provezošmo "ćirom" od Gabele do Hutova. Prugom uz Bregove smo ostali zapanjeni ljepotom Hutova Blata. Stanicu Sjekose smo prošli, jer nismo zamjetili stanicu, nestala! Vlak je nekoliko sati stajao na Hrasnu (Brštanica), da parnjača primi vodu, a putnici su se okrijepili kod Blaške Jurkovića. Putovanje smo nastavili do Hutova i na slici vam prikazujemo ulazak vlaka sa Prijevora u Hutovo. U Hutovu smo svratili kod "Dunda", "mašina" nam je ostala bez vode, pa je upitno putovanje do Dubrovnika. Šala!!!
22. 9. 2004

NOVI REKORD POSJETE

Vaše posjete su nama poticaj za daljni rad na prezentaciji kulturno-povijesne i prirodne baštine našega područja. Jučer 21. rujna 2004. naša stranica je posjećena rekordna 144 puta. Dosadašnji rekord dnevnog posjete stranici je bio 100 puta.
PrvaPrethodna 86  87  88  89  90  91  92  93  94  95  96  97  98  99  100  101 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)