PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
18. 10. 2004

POVODOM PREDSTAVLJANJA HERCEGOVAČKOG USTANKA 1875. - 1878. GODINA NA NAŠEM VIRTUALNOM MUZEJU

U povodu predstavljanja mjesta, osoba i predmeta povezanih sa Hercegovačkim ustankom 1875. - 1878. donosimo sliku ove bukare iz rodne kuće serdara Tomaševića. Očito je da se njeno vino davno popilo, možda baš u čast pobjede u Ustanku, ali će je s čežnjom pogledati svatko koga je ona, ili njoj slične, barem jedanput napojila čiste, hladne vode s obližnjeg zdenca.
18. 10. 2004

HERCEGOVAČKI USTANAK U NAŠEM VIRTUALNOM MUZEJU - KULTURNA BAŠTINA

Danas smo započeli unos mjesta, objekata i predmeta vezanih za Hercegovački ustanak 1875. - 1878. godine u naš Virtualni muzej - Kulturna baština. Na slici: odličja serdara Tomaševića. "HERCEGOVAČKI USTANAK"
17. 10. 2004

"ZLATNA KAPELICA" IZ KISELJAKA PREDSTAVLJENA NA NAŠEM IS-u

Danas smo na našem IS-u predstavili obnovljenu kapelicu iz Kiseljaka. Građena je 1876. godine. Vidjeti naš IS, kvadrant 5A, marker tipa H, 3 kolona, 2 red. "ZLATNA KAPELICA"
17. 10. 2004

GRUŠKI KOLODVOR GODINE 1901.

U Dubrovniku se već 28 godina ne čuje pisak parne, ni dizel lokomotive. Toliko je i godina da je Dubrovnik izgubio vezu sa zaleđem, a zbog ukidanja pruge i zaleđe se masovno iseli i osta pusto. Je li vodio Dubrovnik brigu o svome zaleđu pitanje je sada. Prikazujemo sliku gruškog kolodvora iz 1901. (Dubrovnik), "Dubrovački horizonti" br. 26.
17. 10. 2004

ŽELJEZNIČKA STANICA HUM

Željeznička pruga Gabela-Zelenika na kojoj se nalazi željeznička stanica Hum, nekada jako željezničko čvorište, a sa Huma se odvajao krak željezničke pruge za Trebinje, pa poslje za Podgoricu. Zanimljivo da na Humu nije bila okretaljka za lokomotive, već trijangla. Slika sa stare razglednice s početka prošlog stoljeća.
15. 10. 2004

ŽELJEZNICOM NA MORE

Svečano otvorenje željezničke pruge od Gabele do Zelenike u Boki Kotorskoj, sa priključcima do Trebinja i Gruža-Dubrovnika, dogodilo se 15. i 16. srpnja 1901. godine. Sjećajući se na tu žilu kucavicu ovoga djela Hercegovine i Primorja i šta je željeznička pruga značila za naš kraj, da nam je poslje njezina otvaranja bio dostupan svijet i sa njezinom izgradnjom Europa je ušla na ova naša područja, a i mi u Europu. Sjećajući se popularnog ćire donosimo sliku iz godišnjaka "Dubrovački horizonti" Društva dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, teretni vlak u usponu na Brgat. Zaklada je predlagač i zagovornik ponovne uspostave željetničkog kolosjeka, Gabela - Dubrovnik, ali sada u turističke svrhe. Pretpostavljamo da bi turistički vlak iz Dubrovnika izvezao mnoge turiste u njegovo zaleđe, pa sve do parka prirode Hutova Blata kod Čapljine.
15. 10. 2004

POVODOM NAŠIH TERENSKIH ISTRAŽIVANJA - HERCEGOVINA JE ZEMLJA KAMENIH SPOMENIKA POVIJESTI

Kuda god bacili pogled po Hercegovini, čeka vas prizor iz povijesti. Gomila, gradina, nekropola, usamljeni križ, grobnica, ostatci cesta ...Oni su čuvari naše povijesti. A znano je kako je ranjivo povijesno tkivo vrlo osjetljivo ako ga se želi izučiti i u pravom svjetlu prikazati. Povijesna istraživanja danas najčešće boluju od dvije teške bolesti: senzacionalizma i hegemonije. Kada su u pitanju povijesni kameni spomenici, hegemonija znači "uzeti ću ti tvoje". Upravo tom metodom naši najljepši kameni spomenici, oni naših djedova, postaju bošnjački, patarenski, grčki, bogumilski... Istraživanje povijesti je izuzetno složen i odgovoran zadatak. Svako krivotvorenje duboko boli i vrijeđa istu tu povijest ali i budućnost. Zaklada zato poziva sve nas na odgovoran odnos prema blagu koje nam naši preci ostaviše. Ne samo nama već svima nama. Na slici: pogled na jednu kotu s Demirova križa.
15. 10. 2004

NAŠE RAZMIŠLJANJE U POVODU PRIKAZIVANJA STEĆKA NEOBIČNOG OBLIKA IZ GLUMINE

Mnoge građevine koje je čovjek podigao na zemlji potaknute su izazovom zvjezdanog neba. To je najstarije čovjekovo iskustvo, iskustvo koje ga je pokrenulo u razvoj i stvaralaštvo. To je i uopće najstarije iskustvo koga sva živa bića poznaju. Čovjekovo kameno nebo na zemlji blijedi je odgovor na izazov zvjezdanog neba. Čovjek, drevni stvaralac, je zbog toga posvetio mnogo više formi svojih kamenih spomenika nego je to bilo potrebno iz estetskih ili funkcionalnih razloga. Forma njegovih spomenika mnogo je više od toga. Jednostavnim ali nadasve skladnim oblicima čovjek je davao simbolično značenje premoštenja razdaljine između njegova kamenog neba na zemlji i zvjezdanog neba. To je simbolika uzdizanja i povratka Vječnoj domovini. Dakle, smisao je više religiozni već estetski. To je njegova najjača poruka Evanđelja u smislu čežnje za povratkom svom Stvoritelju. Na slici: stećak iz Burova dola.
15. 10. 2004

STARI OLTAR I KAPELICA NA BILIMA GORANCI UVRŠTEN U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ - SAKRALNA BAŠTINA

Stari oltar i kapelica na Bilima, Goranci danas je uvršten u naš Virtualni muzej - sakralna baština. Oltar je građen u lijevku paleoponora kako bi bio skriven i mogla se nesmetano govoriti Sveta Misa. Na to sjećanje Sveta Misa se slavi svake godine pred velikim mnoštvom naroda. Djevojčica pored oltara: Monika Glibić. Stari oltar na Bilima
15. 10. 2004

OBNOVLJNI STEĆAK VIDA MILOŠEVIĆA UVRŠTEN U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ - KULTURNA BAŠTINA

Obnovljeni stećak Vignja Miloševića u Kočerinu (Kočerinska ploča) danas je uvršten u naš Virtualni muzej - Kulturna baština. Na drugom eksponatu našeg muzeja, posvećenom Kočerinskoj ploči, možete pročitati zapis. Kočerinska ploča
14. 10. 2004

JEDINSTVENI STEĆAK U GLUMINI

na nekropoli stećaka koja se nalazi u groblju u Glumini nalazi se 20 stećaka ploča i dva zanimljiva, jedinstvena stećka. Jedan je stećak stup, a drugi je stećak ploča sa postoljem, koga prikazivamo na slici. To je jedinstven oblik stećka, uopće, dosada otkriven.
13. 10. 2004

MLINICE VODENICE

Trebalo je "urediti" žito, sasuti u harare, rano se ustat, natovarit harare na konja, da se za ranijeg dođe u mlinicu i po mogućnosti da se bude prvi na redu. Išlo se prema vodenim tokovima, vodenim mlinicama, da se samelje žito za krušno brašno. U Popovu su bile vodene mlinice uz korito rijeke Trebišnjice i mljele su u zimskom periodu dok je bila voda na Popovu. Na istoj toj vodi koja je ponirala u podzemlje i izvirala u Sopotu i Svitavi, na tim izvorima bile su mlinice, ali su i one mljele dok je bilo vode na Popovu. Mlinice u Stocu na Bregavi i u Strugam kod Čapljine na Trebižatu mljele su preko cijele godine. Mlivo se plaćalo ujmom u brašnu ili žitu. Sada te mlinice više ne melju. Nestalo vode na Popovu, a ima kupovnog brašna. Donosimo sliku takve jedne mlinice na rijeci Trebižat iz Struga kod Čapljine. Prazan koš, ne okreću se mlinski kamenovi, nema žita. A pura je bila najbolja od kukuruza iz Popova, samljevena na vodenom mlinu. Nema Popovskog kukuruza, nema pure. Preostale mlinice traže hitnu i stručnu zaštitu, kao dio povijesne baštine.
11. 10. 2004

A SE LEŽI LJUBA VUKSANOVIĆ

Podatke o nekropoli Donji Trijebanj i stećku Ljube Vuksanović unijeli smo u naš IS. Vidjeti kvadrant 2B, marker tipa H, blizu toponima Stanojevići. A se leži Ljuba Vuksanović
11. 10. 2004

JOŠ JEDAN POGLED NA OBNOVLJENU KAPELICU U KISELJAKU

Iskoristili smo kraći boravak u Kiseljaku te napravili još jednu sliku prekrasne obnovljene kapelice nalik na bosansku kuću. Iskoristite opciju više.
11. 10. 2004

BLAGO MOGA ZAVIČAJA - KRSTIONICA U OBNOVLJENOJ KAPELICI U KISELJAKU

Originalna krstionica iz obnovljene kapelice u Kiseljaku. Građena je u 18 stoljeću. Kapelica je u to vrijeme pravljena kao obična bosanska kuća, kako bi se prikrila njena prava namjena. Iskoristite opciju više.
11. 10. 2004

DAN HRVATA ISTOČNE HERCEGOVINE U ZAGREBU

Svake godine Zajednica Hrvata Istočne Hercegovine u Zagrebu obilježava dan svog zaštitnika sv. Mihovila. Tako je bilo i ove godine u petak 08. listopada 2004. godine. Zajednica je pozvala Ratka Perića, biskupa mostarsko duvanjskog i trajnog apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanjske biskupije, da predvodi sveto euharistijsko slavlje, te da predstavi svoju knjigu «Kroz mnoge nam je nevolje». Biskup se odazvao pozivu. Knjiga «Kroz mnoge nam je nevolje» predstavljena je u dvorani Filozofskog fakulteta DI na Jordanovcu. U predstavljanju su sudjelovali dr. don Božo Goluža, pater dr. Nikola Stanković i biskup Ratko, koji je prisutnom puku uputio duhovnu i domoljubnu poruku. Ulomke iz knjige čitao je dramski umjetnik Marko Kraljević, pratnja na klaviru Zrinka Raguž, a nastupila je i djevojačka skupina Vidoštačka kraljica iz Stoca. Program je vodio novinar HTV-a Mario Raguž. Poslije predstavljanja knjige u crkvi Bezgrešnog Srca Marina na Jordanovcu sveto euharistijsko slavlje predvodio je biskup Ratko uz koncelebraciju više svećenika. Pjevačka pratnja na euharistijskom slavlju opet je bila djevojačka skupina Vidoštačka kraljica. Nakon mise slijedio je domjenak u atriju Filozofskog fakulteta DI na Jordanovcu, na kojem su se hercegovački iseljenici prigodno družili sa gostima iz zavičaja.
11. 10. 2004

LISTAMO NAŠU ŽIVU, KAMENU KNJIGU - ŽENA DOČEKUJE RATNIKA

Nekropola Podgrebnice Hodovo. Crtež na stećku. Prema knjizi Mariana Wencela "Ukrasni motivi na stećcima". Biblioteka Kulturno nasljeđe. Izdavač "Veselin Masleša", Sarajevo 1965.
11. 10. 2004

DUHOM PROTIV NASILJA - BIJELKO TI SI NAOPAKO NASAĐEN!

Bilo je to vrijeme kada se ponešto smjelo i reći u prošlom političkom sustavu kod nas. Vrijeme terora polako je jenjavalo i to je Bijelko dobro znao. Dobro znao i koristio da se s vlasti našali. Ali kroz šalu da i dobro ujede one koji su mu toliko zla nanijeli. Dolazi redovito na seoske političke sastanke i ne slaže se ama baš ni s čim. Napadaju ga a on samo mirno odgovara: - Tešto! Ili: - Koće! I misli svoje duboke misli. A sada sastanke vode trojica; jedan Srbin, jedan Musliman i jedan kobajagi Hrvat. Taj Hrvat posebno muči Bijelku. On zapravo to i nije, neka je čudna mješavina koja se nipošto ne osjeća Hrvatom. Dobio je samo zadatak da to glumi. A onaj tko je živio na selu i kopo njivu samo zna što znači motika nasađena naopako ili, to bi se reklo, na pola drška. To vam znači ništa, ili još gore od toga. To se veli za čovjeka koji je napolica, ni tamo ni amo. Elem, svi sjede i šute. Bijelko se ne slaže pa Bog. Onaj treći, Hrvat po zadatku, sada je ljut pa će na Bjelku: - Bijelko, ti si naopako nasađen! Bijelko će mirno: - Morebit crkve mi ali ti si na pola drška! Pa utone u samo njemu poznate misli. Svi šute ali su sretni jer je Bijelko opet, po tko zna koji put, zmiju udario po sred čela. Duhom naravno. Nasilje mu je uvijek bilo strano.
11. 10. 2004

PONOVO TJEDNI REKORD U BROJU OTVARANJA NAŠE STRANICE

Protekli tjedan bio je 41 otkako djeluje naša stranica. Nju je posjetilo 420 gostiju što je novi tjedni rekord. Do sada je najposjećeniji bio 39-ti tjedan s 401 posjetom. Svima se zahvaljujemo.
10. 10. 2004

IZ NAŠE ARHIVE - SLIKA KOJA SE POSEBNO DOIMLJE

Dječja kamena obitelj sjedinjena u vječnosti. Nekropola Gornje Hrasno.
PrvaPrethodna 84  85  86  87  88  89  90  91  92  93  94  95  96  97  98  99 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)