PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
16. 1. 2005

RAŠIRENE RUKE GRLE CIJELI SVIJET

Raširene ljudske ruke poput križa grle cijeli svijet. Dublju simboliku gotovo da ne možemo ni zamisliti. U vrijeme nastajanja ove skulpture Europa je tonula u bratoubilačke ratove. Na našim prostorima cvjetala je demokracija i mir. Na sreću, mnogo godina poslije cijela Europa nam se pridružila. (Na slici: kameno remek djelo na lokalitetu Gizdave u Hodovu)
16. 1. 2005

ISTRAŽIVAN RAJON SELA LJUBLJENICA I HODOVO - LJUDI MOJI JE LI TO MOGUĆE?

Nemjerljiva djela ljudskog genija i remek djela kameno klesara bačena i zaboravljena u grmovima i šikarama. Godinama k njima nije kročila ljudska noga. Samo se stariji sjećaju gdje su otprilike nekada bila. Na kamenim spomenicima zadivljujuće ljepote, uklesane poruke mira i ljubavi. Klesane su u vrijeme kada je Europa tonula u plemenske ratove i nestajala u dvorskim spletkama. Baš u to vrijeme naši klesari su klesali raširene ruke, raspjevana ili tužna kola, čvrsto stisnute ruke, nebrojene poruke Evanđelja koga su iskreno i duboko živjeli. Ljudi moji je li to moguće? (Na slici: kameno remek djelo na Ljubljenici. Nalazi se unutar Pravoslavnog groblja)
16. 1. 2005

PANORAMA DIJELA DUBRAVSKE VISORAVNI

Panorama dijela dubravske visoravni snimljene s kote sela Ljubljenice. Očito je gospodarsko buđenje ovog prostora koje nas sve skupa raduje. Ali, nažalost, i zaostajanje u mnogo čemu drugom. Glas iz vlastite radiostanice na cijeloj stolačkoj općini ne čuje se već desetke godina. Nema centara za brzu i efikasnu edukaciju mladih. Nema institucija za permanentno okupljanje stanovnika i prigode za društveni život. Nekadašnji derneci i okupljanja iza nedjeljne mise davno su prestala kao staromodna. No, ništa ih drugo nije zamjenilo... Vjerujemo kako će vrijeme koje dolazi donijeti nova rješenja i nove plodove.
16. 1. 2005

NAŠE PLANINE - VELEŽ POD "KAPOM"

Planina Velež snimljena s kote Brštanika. Na neki način ona je prirodni "hladnjak" Hercegovine poglavito za vrijeme ljetnih žega. Ona je i hidrogeološki i hidrološki kolektor vode koju, i za vrijeme ljetnih žega, usmjerava prema rijeci Neretvi i uopće hercegovačkom kršu. Stanovnici Hercegovine planinu Velež koriste i kao prirodni vrlo pouzdani indikator za prognozu vremena. Primjerice, kada je na planini "kapa" kao na našoj slici, više je nego sigurno da će bura. Bura će prestati kada kapa na Veležu "otkisne" i nestane.
14. 1. 2005

DOKUMENTI PROŠLIH VREMENA (2)

Školski ogledni posjed zasađen vinogradima u Bijelom polju 1896. godine. Izvor: WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA, Wien, 1896.
14. 1. 2005

DOKUMENTI PROŠLIH VREMENA (1)

Tihaljina 1896. godine. Izvor: WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA, Wien, 1896.
14. 1. 2005

KAKVU TAJNU ČUVA GRAHOVAČA? - SPELEOLOŠKA STAZA RIJEKE RADIMLJE

Gradina (gomila) na desnom rubu kanjona rijeke Radimlje. Samo je jedna u nizu. Kakvu tajnu čuva? Što znači njeno ime?
14. 1. 2005

NAŠ OVOGODIŠNJI POKLON LJUBITELJIMA ŽIVOTINJA - NAZIV PRILOGA: MALI TORNJACI NA SLAMICI

Naše blago: mali tornjaci na slamici. Autor priloga: Tomo Raič.
13. 1. 2005

NAJAVLJUJEMO - U TIJEKU JE REDIZAJNIRANJE STRANICE

U tijeku je ranije planirana aktivnost djelomičnog redizajniranja stranice. Planiraju se novi sadržaji i donekle novo ruho stranice. Najvažnija novost se svakako odnosi na bazu kratkih filmova koji će se pridruživati vjestima te IS-u. Prijedlozi su dobrodošli.
12. 1. 2005

SPELEOLOŠKA STAZA RIJEKE RADIMLJE

Kanjon rijeke Radimlje je prirodna znamenitost i jedinstven ekosustav. Zaštićen je kao prirodna ljepota iznimne vrijednosti. Nekada su tu bili vinogradi o čemu svjedoče toponimi, primjerice Markovića vinogradi. Mnoštvo je arheoloških neistraženih nalazišta. Kanjon je naročito bogat slabo istraženim speleološkim objektima. Neki su posebni o čemu svjedoče i nazivi, primjerice Tamnica. Nepristupačan kuk se zove Džardin, što svjedoči da je nekada bio svoja sušta suprotnost. Radimlja ima suhu pritoku koja se zove Markovića do i, sjevernije od nje, pritoku s vodom gotovo cijele godine zvanu Istup. Istup ima slap visine preko 200 m a on završava na Tabačkom guvnu (u Srednjem vijeku tu se tabao lan). Tabačko guvno ima prekrasno jezerce sa špiljom. Crvene stijene su najmarkantniji, gotovo nepristupačan reljef koji se od sela Ljubljenica spušta u kanjon Radimlje. Cijelim kanjonom mjestimično rastu grmovi divlje loze i smokava koji su očito ostatci nekadašnjih staništa. Plodove jedu ptice pa je kanjon pravi mali ptičji rezervat. On je, uz to, gotovo cijele godine grijan suncem pa se prava zima slabo osjeća, usprkos činjenici da se iz njega uzdiže Hrgud s visinom preko 1000 m, često pokrivenim snijegom. Čovjek koji se kreće pitomim kanjonom Radimlje u potpunoj osami kao da osjeća neki drugi, nestvarni svijet ili šum modre rijeke Maka Dizdara. To je osjećaj koji se ne zaboravlja ali i vuče posjetitelja da dođe opet. Kao da je ovaj prelijepi kanjon povezao naš svijet s nekim drugim. Više nego bilo gdje drugdje čovjek ovdje osjeća nezaboravnu slutnju koju ne može shvatiti a kada ode gotovo neodoljivu želju za povratkom. Svaki puta kada ste u njenom kanjonu za vas je svetkovina, pa bila ona to zaista ili ne. To je kanjon naše rijeke Radimlje.
12. 1. 2005

ŠALJIVO BLAGO MOGA KAMENJARA (autor Tomo Raič)

Živio jednom u Hercegovini jedan čovjek za kojega kažu da je bio poštenjačina i izuzetan meštar, ali je kao i većina meštara bio «uvrnut» na svoj način. Jedina mana bila mu je što je volio ispiti koju čašicu više i onako, malo više odsjednuti u gostioni. Njegov način života počeo je smetati njegovoj ženi, te ga ona jednoga dana upita: «Reci mi bolan što toliko zanimljivo ima u toj prokletoj gostioni, pa ti po čitav dan tamo prisidiš? Mogu li ti ja išta slično pružiti? E što se ne uda za drugog, a imala sam ja, vala ti Bože, na vazdan. Ajde vako: Zamislit ćemo da je naša kuća gostiona. Ja ću ti sve pripremit da imaš ko u gostioni, i piće, i mezu pa neka te jedan dan kod kuće.» Meštar će na to: «More. Obuci malo kraću suknju, malo se isprsi, pripremi rakije, a ja ću iza posla doć.» Tako i bi, sve kako su se dogovorili. Popio Niko pola boce rakije, zatim, pojeo je što je naručio za ručak, nakon toga popio par litara vina, malo je zadirkivao ženu, cmoknio je podikad i kad je bilo blizu ponoća, uzeo je jaknu i rekao: «E, lipo mi bi, sad moram ić.» Žena je vrisnula: «Za Isusa, pa di ćeš sad!?» Meštar će na to: «Ti ženo znaš da ja nikad nisam noćio u gostioni.»
12. 1. 2005

DUHOM KROZ ŽIVOT - BIJELKO KUDRIĆ I MEHIN MLIN U ROTIMLJI

Meho je imao mlin u rotimskom potoku. Kada je potok veliki Meho melje i uzima ujam. Kada potok presuši ili oslabi, Meho čeka vodu. I Bijelko je njegov mliničar. U Mehe su tri mlina. Da bi prije samlio mlivo dok ima vode, Meho često potkreše mlinski kamen i nazubi ga. Ali, oni se tada brže troše pa se i mlinskog kamena nađe u mlivu. Toga dana bilo je dosta vode u potoku. Mlini su radili "punom parom". Valjalo se žuriti dok ima vode. Eto ti Bijelke. Srdačno pozdravi Mehu, pa će: -Borati Meho koliko ti sada imaš mlina? - Ajede bolan Bijelko prođi me se. Vala, ko da ne znaš, ta vazda si kod mene. Tri brte, i prije sam imo i sada. Bijelko će ko u čudu: - Aaaa, a ja crkve mi mislio dva, jednog smo već pojeli.
11. 1. 2005

HRVATSKI OLTAR MUČENIŠTVA - Mučeništvo fra Lovre Karaule

Nastavljamo s prikazom isječaka iz života i smrti dokumentiranih hrvatskih mučenika. Svaki narod, a ne samo Hrvatski, ima svoj najsvetiji oltar mučeništva, kao temelj na kome počiva njegova prošlost, sadašnjost i budućnost. Taj oltar ne može biti poziv na mržnju i osvetu, već je samo praštanje i poziv na mir. Pojedinac koji nije svjestan svojih temelja ne može biti koristan ni sebi ni drugima. Hrvatski oltar mučeništva je, zbog grke povijesti koju je taj narod proživio, iznimno velik i u mnogo čemu poseban. To su temeljni razlozi zašto donosimo ulomke iz tog našeg najsvetijeg oltara. Izvor tekstu mučeništva fra Lovre Karaule je: Prof. dr. fra Andrija Nikić "Ustanak u livanjskom kraju 1875. - 1978. i fra Bono Šarić", Zavičajna knjižnica ŽIVOT I SVJEDOČANSTVA, sv.60., Mostar, 2000. godine, stranica 73.
11. 1. 2005

KAMENE SUDAČKE STOLICE S OŠANIĆA UVRŠTENE U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ

Kamene sudačke stolice s Ošanića uvrštene su u naš Virtualni muzej - Kulturna baština.
10. 1. 2005

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PODUPRLA RAD ZAKLADE U SKLOPU FINANCIRANJA PROGRAMA IZ OBLASTI KULTURE

Vlada RH je poduprla rad Zaklade u sklopu financiranja odabranih programa iz područja kulture. Odobrena su sredstva za nabavku opreme. Zaklada se obvezuje dobivena sredstva iskoristiti na najbolji mogući način za još plodonosniji rad. Zahvaljujemo se Vladi RH na odobrenim sredstvima. Zahvaljujemo se svima koji su doprinijeli da se ova sredstva odobre. Posebno hvala ministru, Mr. sc. Boži Biškupiću, koji potpisuje odluku o dodjeli sredstava.
9. 1. 2005

NATPIS NA KAMENOJ SUDAČKOJ STOLICI U OŠANIĆIMA

Natpis na kamenoj sudačkoj stolici u Ošanićima pisan bosančicom. Pokrenite opciju više.
9. 1. 2005

KAMENE SUDAČKE STOLICE - EPIZODA NAŠEG DUHOVNOG I CIVILIZACIJSKOG RAZVOJA ALI I NJIHOV KAMEN TEMELJAC

Na kamenoj sudačkoj stolici na Ošanićima sjedi Ivanka Miličević Capek dipl. arheolog, ravnateljica Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika županije H-N. Na pomoćnoj stolici sjedi ravnatelj Zaklade.
9. 1. 2005

KAMENE SUDAČKE STOLICE - JEDAN OD TEMELJA EUROPSKE KULTURE I CIVILIZACIJE

Na slici: poznate kamene sudačke stolice iz Ošanića kod Stoca. Prema Š. Bešlagiću na njima su obavljali sudačku ali i upravnu vlast mjesni plemići ali i župani i banovi. O ovim sudačkim stolicama Š. Bešlagić piše: "Oko 80 m zapadno od crkve u Ošanićima nalaze se dvije stolice, jedna uz drugu, klesane u živoj stijeni. Na većoj je uklesan natpis bosančicom, u kome se kaže da je to sto vojvode Stipana Miloradovića koga je "ponovio" (popravio) njegov sin vojvoda Petar." (Izvor: Šefik Bešlagić "Kamene stolice Srednjovjekovne BiH", Akademija Nauka i Umjetnosti BiH, Djela, knjiga LIX, Sarajevo 1985., strana 49.)
PrvaPrethodna 76  77  78  79  80  81  82  83  84  85  86  87  88  89  90  91 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)