PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
2. 2. 2005

POSVEĆENO RADIMLJI, JEDINSTVENOJ I NAJLJEPŠOJ RIJECI - KOSARA, TAJANSTVENA DJEVOJKA MAKA DIZDARA

Najljepša i najtajanstvenija djevojka našega velikog pjesnika Maka Dizdara - Kosara, tragična sudbina vojnika Gorčina, najljepšoj i najtajanstvenijoj rijeci na svijetu - Radimlji. Oni, naprosto, jedni drugom odgovaraju. Radimlja, presahla rijeka, prepuna je tajanstvenih, čistih voda koje utiču u Modru rijeku. Zauvijek je tu rijeku prešla Kosara i nestala. Gorčin je svoju vjernost Kosari uklesao u kamen. Ta drama, gotovo bez premca, mogla se dogoditi samo u Radimlji. KOSARA
2. 2. 2005

NAŠE PLANINE (3) - HRGUD

Hrgud. Pogled s Barana. Bio je istočnom granicom Banovine. Zapadnim dijelom se spušta u korito rijeke Radimlje.
2. 2. 2005

NAŠE PLANINE (2) - SNIJEŽNICA

Sniježnica zimi ali bez snijega. Bila je sjeveroistočnom granicom Banovine. Tvori kanjon rijeke Radimlje, prije nego ona izbije u dabričku kotlinu.
2. 2. 2005

NAŠE PLANINE (1) - BLIDINJE, POGLED PREMA SKIJALIŠTU

Blidinje zimi. Pogled prema skijalištu. Autor fotografije: Tomo Raič.
1. 2. 2005

HRVATSKI OLTAR MUČENIŠTVA - SVJEDOČANSTVO PRABISKUPA SPLJETA GRADA 1516. GODINE

"...Da ne nabrajam davnije žalosti, uzrokovane nam od Turaka, koje jur poznajete, promislite, otci, današnje nesgode kršćana, na koje oni kruto navaljuju. Dječicu otimlju iz rukuh roditelja i s majčinih prsiju otrguju; žene pred očima muževa oskvrnjuju, djevojke grabe s majčina ogrljaja, da ih oskvrnu i osramote. Stare roditelje i rodbinu, kao nekoristne sieku na oči njihovih sinova, mladiće mjesto volova pod jarme hvataju i s njima oru zemlju. Pa što dalje da sliedim? Turci ne imaju nikakvog opaža na slabi spol, nit milosrdja na dječicu, a još manje sažaljenja na starost. . . Ja sam - ne čuo nit čitao — dali gledao! Mojima očima ja sam vidio, po predgradjih moga prabiskupskog Spljeta, onoga nesretnoga grada, kako se zaliću, da sve ruše vatrom i mačem, i da u sužanjstvo gone moju i vašu djecu obojega spola; a to su jednako vidjeli po svojih gradovih dvanajst odvisnih mojih biskupa. . . Čestokrat - tužna mene i nevoljna! - stojeć pri službi Božjoj, bio sam prisiljen da svučem crkovnu odjeću, latim oružje i poletim na gradska vrata, da hrabrim ustravljeni sviet i tješim ožalošćene, da se krepko opru krutomu krvopiji. " Izvor: "Kršni zavičaj" broj 37.; stranica 36. - 37.
1. 2. 2005

KAMENI OLTAR BILOBRKOVE PEĆINE UVRŠTEN U VIRTUALNI MUZEJ - SAKRALNA BAŠTINA

Kameni oltar s nišom za kip Blažene Djevice Marije u Bilobrkovoj pećini uvršten u Virtualni muzej - Sakralna baština. OLTAR U BILOBRKOVOJ PEĆINI
1. 2. 2005

"PEĆINA KOJA GOVORI" UVRŠTENA U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ - BILOBRKOVA PEĆINA

Danas je u naš virtualni muzej uvrštena Bilobrkova pećina, selo Vinica, općina Tomislavgrad, kao prirodni fenomen. BILOBRKOVA PEĆINA
31. 1. 2005

SNIJEGOM ZAVIJANA DONJA HERCEGOVINA

Snježni pokrivač je pokrio Donju Hercegovinu. Snijeg koji je padao više dana dostigao je visinu do 120 cm. Par dana teška mehanizacija čisti glavne cestovne pravce između općinskih središta između Čapljine i Stoca, te od Neuma prema Čapljini, Stocu i Ravnom. Od jučer uspijeva koji odvazniji i vještiji vozač izaći na Hrasno i iz Neuma na Hutovo, gdje je snježni pokrivač debljine 120 cm. I kako nam reče, preko telefonske veze, Ivan Previšić (rođen 1934.) iz Hutova, da se on sjeća, samo da je 1967. godine snijeg na Hutovu bio 65 cm. Tada su radnici željezničke sekcije iz Dubrovnika dolazili čistiti snijeg na željezničku stanicu u Hutovo, da bi taj visinski prevoj od 315 m nad morem prešao vlak i bila uspostavljena veza prema Dubrovniku i Čapljini. Ivan nam je još rekao da veći snjegovi na ovome području padaju otprilike svako 20 godina, tako je veći snijeg pao 1974. godine, pa u siječnju 1985. kada se zadržao 26 dana. I evo, 2005. ali ovaj do sada najveći, kako nam rekoše i još neki stariji ljudi u ovome kraju. Možemo se nadati da Bog da kišu, pa da ovaj ne ostane tako dugo, jer mi nemamo zimskih centara, a u selima je ostalo starije stanovništvo, kome snježni pokrivač otežava i tako težak život.
31. 1. 2005

SNIJEG IZAZVAO ŠTETE U DOLINI NERETVE

Snijeg kome se, izgleda, vesele samo djeca, poljoprivrednicima je izazvao velike štete na plastenicima u kojima je bila zimska salata. Zbog težine snježnog pokrivača oštećeno je dosta plastenika. Poljoprivrednici danonoćno skidaju snijeg sa najlona, čak ih i režu da bi barem ostala neoštećena željezna konstrukcija. Snijeg je u Dolini Neretve bio visine 70-80 cm.
31. 1. 2005

NEPRESUŠNA VRELA NAŠIH NADAHNUĆA - PJESMA O KAMENU "SVESTRANOST KAMENA"

U cjelosti donosimo pjesmu o kamenu pod nazivom "Svestranost kamena", autora Nikole Solde iz Donjeg Crnča (općina Široki Brijeg). Pjesma je napisana 1949. godine. Izvor: Kršni zavičaj, broj 37., stranica 49. Pokrenite opciju više za pročitati pjesmu. "Svuda kamen,/ sami kamen, / kamen je znamen,/ kamen je amen!"
31. 1. 2005

IMAMO ČAST JAVITI VELIKU, NAJVEĆU VIJEST KOJA SE OVIH DANA DOGODILA KOD NAS - PROPUPAO DRIJEN NA DONJEM BRŠTANIKU

10-tog siječnja ove godine propupao je drijen na Donjem Brštaniku. Samo deset dana poslije Nove godine zbio se ovaj najveći i, za čovječanstvo, najvažniji događaj ovdje na zemlji. Iako na visini oko 600 m.n.m. pup na drijenu se malo rastvorio, tek toliko da nježne, crvene latice provire na susjednu Dubravu, oko 300 m nižu i nekoliko kilometara dalju prema jugu. A dole samo što bajami nisu počeli cvjetati. Čeka se samo nekoliko toplih dana da se crna stabla gorkih bajama pretvore u cvijet. Tada će se zacrvenjeti i drijenovi na Brštaniku. Istina, pao je veliki snijeg. Ništa zato, latice će se malo zatvoriti i cvijet će prespavati još koji dan pa opet otvoriti prozor u svijet. Kao prave Hercegovce, ništa ih neće iznenaditi niti omesti da dođu na svijet.
31. 1. 2005

APSOLUTNI TJEDNI REKORD OTVARANJA NAŠE STRANICE

Protekli tjedan je bio četvrti u ovoj godini i apsolutni je rekorder u broju otvaranja naše stranice. Stranica je otvorena 465 puta iako su, zbog neobično jakih ledova i vjetra, veze bile u kraćim prekidima. Dosadašnji tjedni rekord je pripadao 49-tom tjednu protekle godine kada je stranica otvorena 427 puta. Posjetiteljima se iskreno zahvaljujemo.
30. 1. 2005

HERCEGOVINA POD SNIJEGOM

Već desetke godina mostarski park Zrinjevac nije pružio toliko zadovoljstva malim Mostarcima. Bio je prepun mališana i velikih, koji su često pod izlikom da čuvaju male, uživali u gotovo 15 cm čistog snijega. Cijela Hercegovina je, inače, u jednom posebnom, reklo bi se, svečanom ugođaju koji je snježni pokrivač izazvao. Djeca strahuju od kiše, pa više nego ikada gledaju prognozu vremena. Ako prognozer nacrta kapljicu kiše nad Hercegovinom, oni glasno protestiraju smatrajući da im netko ugrožava prava djeteta. Na slici: mala Iva Pažin (koja za sebe tvrdi da je Ija Pasin) prvi puta na snijegu.
28. 1. 2005

VELIKA MATILDA I MALA BOA

Molimo posjetitelje naše stranice da ovu sliku, u ime Zaklade, poklone svojoj djeci. Autor fotografije: Tomo Raič. Matilda je njegova kćerkica a Boa njen cijeli svijet.
28. 1. 2005

KOMITET 300

Dr. John Coleman "HIJERARHIJA ZAVJERENIKA: KOMITET 300". DETECTA. Biblioteka: ARMAGEDON. Prevela: Neđeljka Batinović.
28. 1. 2005

NASMIJMO SE UZ BIJELKU KUDRIĆA - UVIJEK ŠALA S RAZLOGOM

Bio je vedar i ugodan proljetni dan. Lijepo je za sjediti a i poslovi nisu još, što no ima besjeda, navalili. Koji dušak neka još čeljad posjede prije one proljetne vreve kad ne znaš gdje ti je noga a gdje glava. Treba na sto strana stići. Elem, baš tog dana malo ljudi posjelo pred birtijom. Ne unutra već ispred. Ima ih sa svih strana, iz svih sela. Razvila se besjeda ali ima i malo prepucavanja. Svatko bi htio biti prvi, i on i njegovo selo. Ima ih tu iz sva tri naroda što no se veli: muslimana, rišćana i kršćana. Ali više se sela prepucavaju nego vjere. Veli jedan: - Ja ljudi moji kakva je u mene bila raž na Morinama (on je bio planištar i tamo je imao pašnjak i zemlju). Ma to je čudo. Ne da se to opisati, eto ti. Sve je nosiš, a ona se po zemlji vuče iza tebe, da je naoposle što bi se reklo, pet metara. Znam, puno je to reći ali eto ti Ante nek mi ne da lagati. Usput rečeno, svjedok Ante nije tu uopće, ali na tu sitnicu se nitko ne obazire. Svi zašute i gledaju u zemlju. Bi ovo previše. Moraju ljudi kriti pogled, drugačije bi se nasmijali. -A krtola, nastavlja onaj, što ću reći! Dvije u vreću staju. Svi šute a tako bi i ostalo da tu nije Bijelke. Zapravo njega svi i čekaju. Važno je što će on reći pa da se po selu priča. Bijelko malo šuti i tako priprema slušateljstvo. Što bi stari ljudi rekli - psikički priprema. Ko kada sijevne pa se čeka da zagrmi. Onda povuče dim iz lule pa ga rasu u širokom krugu. Svi nestrpljivo čekaju: samo što nije. Ali Bijelko još čeka. Atmosfera se još može malo nabiti. I baš kada svi misle da će početi Bijelko pljune u zemlju. E sada je gotovo, nema više šale. On će: - Ja moj brate, ja. Jes vala tako je. Meni pričo Ante, eto kolika je bila raž, crkve mi previjali je preko Veleži pa je vamo tukli. Nisu je trebali prenositi u humninu. Što ćeš, jadan, toliku raž prenositi? Samo je previj preko Veleži pa tuci. Reče Bijelko i utonu u svoje misli. Slučaj s raži je riješio. (Na slici: Morine)
27. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - PRIRODNE HLADNJAČE, TRAPOVI (3)

Prvo se pronađe dovoljno širok i dubok škrip, blizu obiteljske kuće. Očisti se i eventualno proširi. Zatim koso prekrije kamenim pločama na utor. Unutrašnjost se uredi. Zatim se polože namirnice i za zimu i za ljeto. Sve se jednostavno prekrije slamom ili se nešto navlaš baci preko. Ulaz u trap se zaklanča dračom. Trap je riznica zdrave, ili kako bi se to reklo po modernom, ekološke hrane. Nešto od svega ovog suvremeni svijet je danas već otkrio a slični trapovi se u našem kamenjaru koriste već tisuću godina. Selo Vranjače, općina Tomislavgrad. Uvršteno u Virtualni muzej, Kulturno nasljeđe.
27. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - PEĆINE ZAVELIMSKOG KRAJA (2)

Jedna od mnogobrojnih pećina Zavelima. Dio je podzemne arhitekture prirodne odvodnje ove regije. Potrebno je sustavno speleološko istraživanje i speleološko kartiranje cijele ove regije.
27. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - PONORI ZAVELIMSKOG KRAJA (1)

Mnoštvo ponora Roškog polja prikupljaju površinske vode i odvode ih, podzemnim vodotocima, prema Bilibrkovoj pećinu u Vinici (općina Tomislavgrad). Podzemni sustavi nisu istraživani pa predstavljaju pravi speleološki izazov. Ovaj ponor je jedan od njih.
27. 1. 2005

ZAŠTO STE TO UČINILI ? - TUŽNA PRIČA U DVIJE SLIKE (2)

Donji Brštanik danas. Četrnaest godina je proteklo od kobnog dana kada je selo spaljeno a stanovništvo, ono koje nije uspjelo pobjeći, pobijeno. Preživjeli se već četrnaest godina pitaju: gdje su kosti najdražih? Samo šutnja. Četrnaest je godina prošlo a još se nitko nije vratio u očev dom.
PrvaPrethodna 74  75  76  77  78  79  80  81  82  83  84  85  86  87  88  89 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)