PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
31. 3. 2005

Uskrs 2005. u Hutovu

Svečana uskrsna sveta Misa upravo je završila. Kao u neka dobra stara vremena narod je preplavio dvorište župne crkve. Nekom magičnom snagom Hutovo privlači svoje žitelje, sadašnje i bivše. Ipak, mora se napomenuti kako je svako veće okupljanje ljudi u Hutovu njegov Uskrs. A ne tako davno samo osnovna škola je brojila više od 800 đaka. Na slici se vidi: župna crkva Krista Kralja, lapidarij s guvnom, crkva sv. Ivana i Luke, Zavičajna spomen kuća, groblje Okruglaš te mnoštvo svijeta koji izlazi iz crkve.
31. 3. 2005

Započeli smo prikaz sela Češljari na našem IS-u - Blago sela Češljari

Prikaz sela Češljari na našem IS-u je započeo. Pokrenuti opciju IS Donja Hercegovina, kvadrant 4B, marker tipa N lociran između toponima Zavala i Orahov Do. Kako smo već pisali, danas je to selo prazno. Bivši stanovnici sela odnijeli su sa sobom mnoga sjećanje i vrijedne starine. Njihove fotografije i priče bi rado objavili. Naročito bi bilo korisno i zanimljivo prikupiti sjećanja i legende vezane za "puhaljke" u polju. BLAGO SELA ČEŠLJARI
30. 3. 2005

Hercegovac na Blidinju

Hercegovačka vruća zima! Dok su skijaši navlačili topla odijela i drhtali od hladnoće ovaj mladić iz Posušja na Blidinju je skijao samo u boksericama i time pokazao koliko su ljudi iz Hercegovine snažni, izdržljivi, zdravi i otporni. Nakon skijanja popio je samo jednu čašu kuhanog vina i rekao: "Ako je zima nije lav..." (Autor: Tomo Raič)
30. 3. 2005

Čudo prirode zvano Češljari (općina Ravno)

Vrlo razvijeni sustav puhaljki u polju sela Češljari možemo jednostavno smatrati čudom prirode. Riječ je o jedinstvenom prirodnom, geološkom vodostanu, nastalom na sučelju podzemnih vodotoka, koji kod naglog podizanja razine izazivaju i dinamički efekt koji se neutralizira u sustavu puhaljki. Vrlo bi vjerojatno i konstruktor umjetnih vodostana na HE sustavima imao što od prirode naučiti. Mi smo, poradi boljeg razumijevanja ovog fenomena, nacrtali njegovu skicu, shemu ili model (pokrenite opciju više). Sustav djeluje u nekoliko karakterističnih faza: ispuhivanje zraka iz podzemlja uz karakterističan zvučni efekt, ispuhivanje zraka i vode, izbacivanje vode i zemlje crvenice (stvaranje krtičnjaka po polju), izbacivanje vode pod pritiskom koji stalno slabi kako raste voda u polju te, na kraju, gutanje te iste vode. Ovaj fenomen zaslužuje međunarodni istraživački tretman. Mi ćemo ga uskoro ponovo posjetiti radi prikupljanja novih podataka. On se nalazi na jednoj od najzanimljivijih speleoloških ruta našeg speleološkog parka prirode: Popovo polje, Zavala (pećina Vjetrenica), Češljari, Orahovdo, Slano (RH).
29. 3. 2005

Tajne koje čuva Ravlića Pećina (Drinovci, općina Grude)

O Ravlića pećini već smo dosta pisali. U kontekstu spominjanja ovog speleološkog objekta u domaćim medijima, donosimo nove podatke koji mogu pojasniti njene specifičnosti i zanimljivosti te doprinijeti njenoj efikasnoj zaštiti. Naročito u ova turbulentna vremena kada se mnogo više ruši već čuva ili gradi. Ali baš danas valja biti uporan, činjeničan i znanstven. Sutra bi moglo biti kasno. Tekst i zanimljiv prijedlog koji slijedi napisao je diplomirani arheolog Tihomir Glavaš. Zahvaljujemo mu na prilogu. "Ravlića pećina u Peć Mlinima u Drinovcima spada među najznačajnija prapovijesna nalazišta u Hercegovini, a jedino je koje daje cjelovit presjek kroz veoma dug vremenski raspon od početka neolitika (mlađeg kamenog doba, 6.000 g. pr. Kr.)do kraja ranog brončanog doba (1.500 g. pr. Kr.), što je rijedak slučaj i na širem području istočne jadranske obale i zaleđa. Sustavno istraživanje lokaliteta provedeno je tijekom 1977.-1979. godine, a rezultati istraživanja objavljeni su u vrlo opsežnom obliku u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH br. 35, 1980/1981. Ta je objava i u domaćoj hrvatskoj i u inozemnoj stručnoj i znanstvenoj literaturi vrlo često citirana, što potvrđuje značenje nalazišta za upoznavanje prapovijesti na širem sredozemnom prostoru. Iskopavanjem je prikupljena brojna i vrlo atraktivna arheološka građa (keramičke posude, oruđe od kremena, kamena i kosti ukrasni predmeti i jedan dječji grob) koja je i u Zemaljskom muzeju činila značajan dio stalnog muzejskog postava. Prigodom iskopavanja 1977.-1979., slijedom uobičajenih znanstveno-istraživačkih postulata, jedan dio nalazišta nije istražen, kako bi se sačuvao za kasnija dodatna istraživanja u skladu sa suvremenim razvojem metodologije istraživanja. Taj dio nalazišta predstavlja i njegov najstariji i vjerojatno najznačajniji dio. Vremenska distanca od četvrt stoljeća pruža metodološku osnovu za obnovu iskopavanja, a nedavnom izgradnjom hidroelektrane koja ozbiljno ugrožava nalazište, postavlja se i zahtjev za konačno istraživanje, zaštitu i prezentaciju toga vrijednog kulturno-povijesnog nalazišta. Istraživanje će zasigurno dati novi i vrlo brojan arheološki materijal koji bi svojini vrijednostima i raznovrsnosti mogao naći mjesto i u najvećim muzejskim zbirkama, a njegova objava pridonijela bi daljoj afirmaciji Hercegovine kao jednog od središta kulturno-povijesnog razvoja od najranije prapovijesti, a zaštita i prezentiranje lokaliteta mogla bi pridonijeti i obogaćenju turističke ponude toga područja. Posebno značajnim držim činjenicu da bi pri iskopavanju sudjelovali i studenti arheologije Sveučilišta u Mostaru, što bi značajno pridonijelo stručnom obrazovanju budućih arheologa i afirmiranje ne samo toga studija nego i čitavog Sveučilišta, u širim europskim relacijama, pogotovo nakon objave rezultata istraživanja." (Tihomir Glavaš dipl. arheolog) Na slici: ulaz u Ravlića pećinu.
29. 3. 2005

Izvorište u Peć Mlinima (Drinovci, općina Grude) danas

Pogled na izvorišnu zonu Peć Mlina danas.
29. 3. 2005

Fotografija izvorišta Peć Mlini s kraja 19-ot stoljeća

U povodu rasprave u domaćim medijima o sudbini poznatog prirodnog i kulturnog fenomena Peć Mlini (Drinovci, općina Grude), donosimo fotografiju izvorišta s kraja 19-og stoljeća. Fotografija pokazuje samo izvorište s mlinicama. Uočljiv je raspored i izgled mlinica u svom izvornom obliku. Fotografija, također, pokazuje koliki interes je Austro Ugarska pokazala za ovaj jedinstven prirodni fenomen. Zaklada fotografiju i knjigu u kojoj je objavljena, stavlja na raspolaganje projektantima za uređenje, konzerviranje i revitalizaciju ovog jedinstvenog prirodnog i kulturnog fenomena. Izvor: WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA, Wien, 1896.
28. 3. 2005

Grob je prazan (II) - Sretan Uskrs svima od profesora Mirka Boškovića

Ovim izvanrednim prilogom javio nam se Mirko Bošković, profesor i istraživač, uz želju za Sretnim Uskrsom svakom našem posjetitelju koji ga slavi. "Ovaj Ilirski grob je prazan. Očito je bio pripremljen u kamenu za nekoga. Nešto se neplanirano desilo pa za njega nije pripremljen ni kamen za gomilu. Upravo na mjestu gdje se nalazi prekida se i slijed gomila kojih u blizini ima mnogo."
28. 3. 2005

Moja Tanzanija - Živi Uskrs u Tanzaniji

Živi Uskrs Tanzanije. (autor slika o Tanzaniji: don Vinko Puljić)
28. 3. 2005

Moja Tanzanija - Sretan Uskrs

Ozračje na Svetoj Misi govori nam o živom Uskrsu. Tako rijetko viđenom u Europi. Mi im ga i čestitamo.
24. 3. 2005

SRETAN VAM USKRS MOJ NARODE, MA GDJE BIO – KRIŽ U RASPUKLOM KAMENU

«Stani na pećinu! (22) Dok moja slava bude prolazila, stavit ću te u pukotinu pećine i svojom te rukom zakloniti dok ne prođem. (23) Onda ću ja svoju ruku maknuti, pa ćeš me s leđa vidjeti. Ali se lice moje ne može vidjeti.» (Biblija, Stari Zavjet, Knjiga Izlaska). «(57) Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov. (58) On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne. (59) Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno (60) i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe. (61) A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.» (Biblija, Novi Zavjet) «28Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. (2) I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. (3) Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. (4) Od straha pred njim zadrhtaše stražari i obamriješe. (5) A anđeo progovori ženama: "Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! (6) Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao (7)». (Biblija, Novi Zavjet) Na našoj slici: Križ u raspuklini stijene. Razgranata kaverna presječena pilom za rezanje, na cesti Zavala – Češljari. Čini se kako krakovi križa sve više postaju krila u zamahu, kako se Uskrs primiče. Za let u sretniju budućnost. I Vječnu domovinu. Sretan nam Uskrs, moj narode, ma gdje bili. Zaklada «Ruđer Bošković – Donja Hercegovina».
24. 3. 2005

NAŠA USKRSNA PRIČA (3) - USKRS, CVIJET U KAMENU

Uskrs. Kamen je procvjetao. (slika posuđena iz knjige: "ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE" autora Dr. sc. Čedomila Šilića)
24. 3. 2005

NAŠA USKRSNA PRIČA (2) - NEDJELJA JE, USKRS

Uskrs. Veći nego je izgledao iz perspektive smrti Velikog Petka. Pogasili su se dimovi na krovovima domova Humljana. Zapalile se vatre na ognjištima. Upalile lampe. Modri prozori postali svijetli. Novi život je započeo.
24. 3. 2005

NAŠA USKRSNA PRIČA (1) - VELIKI PETAK

Veliki je Petak. Sve je u znaku muke. Poncije Pilati peru ruke. Po cijeloj Europi zveket lavora i bokala koja služinčad drže u rukama, polijevajući vodu po rukama Pilata. Ispred kuće graja, mukla vika i psovka: -Govori majku ti, govori. Zatim pucnji, sliveni u samo jedan pucanj. Ubijaju ljude. Gusti dim suklja iz svetog obiteljskog doma. On nestaje. Rano je poslijepodne. Smrt je zacarila. Umrla je i nada u Uskrsnuće.
23. 3. 2005

USKRSNI MOTIVI NAŠIH PEĆINA (2) - GROB JE PRAZAN

Uskrsnuo je kako je i rekao. Grob je prazan. Zauvijek. (autor fotografije: Dražan Mimica dig. iz Splita)
23. 3. 2005

USKRSNI MOTIVI NAŠIH PEĆINA(1) - SUZA BOŽJA

Veliki je petak poslije podne. Sve je završilo. Pala je suza Božja. (autor slike: Dražan Mimica dig. iz Splita)
22. 3. 2005

Katolička crkva u centru Ljubinja

U centru Ljubinja nalazi se ova, djelomično obnovljena katolička crkva. Građena je od klesanog kamena. Pored nje je sagrađena prelijepa pravoslavna crkva posvećenja Uznesenju BDM. Katolička crkva je kroz povijest preživjela mnogo toga. I zadnji rat. Ali je ostala netaknuta, zahvaljujući svijesti stanovnika Ljubinja. I danas mirno stoji pored pravoslavne crkve, u centru grada. Dokazuje da je suživot civilizacija i vjera moguć, dapače koristan. Crkvu smo danas uvrstili u naš Virtualni muzej, sakralna baština.
22. 3. 2005

Kiseljačka ljepotica u snijegu

Željeli smo fotografirati Zavjetnu kapelicu Školskih sestri franjevki u Kiseljaku pod snijegom. I evo je. Zima 2005. i Zavjetna kapelica.
21. 3. 2005

Toplice (Hrasno) – staro vrelo tipa voklije

Hidrogeološki krški sustav je sinonimom složenosti, zamršenosti i nepredvidivosti. Međutim, istraživanja pokazuju da je i više od toga. Toponim «Toplice» u Hrasnu krije zagonetku koja bi mogla biti u vezi sa takvim činjenicama. Danas se na mjestu Toplica nalazi tek plitka lokva mutne vode. A što je nekada bilo? Vrlo vjerojatno vrelo voklijskog tipa! Mnoge činjenice na to upućuju. Iako se lokalitet nalazi visoko iznad mora, voda se podzemnim kanalima penjala sve do izvora, gonjena tlakom vode na tadašnjem erozijskom bazisu. Bilo je to i ostalo čudo prirode: izdašno vrelo na šumovitoj visoravni. Vrlo je vjerojatno bilo još takvih vrela. Tlak vode na erozijskom bazisu je, poput crpke, dizao vodu do šumovitih predjela. Tu su nicala naselja, katkada vrlo velika, za koja se danas pitamo zašto su bila baš tu? Odgovor može biti upravo u čudesnoj mehanici podzemne vode i pojavi izdašnih vrela čiste vode tamo gdje ih ne bi trebalo biti. Uz takva vrela formirala se je i kraća ponornica, koja je veći dio godine ili stalno tekla do prvog ponora. Ponorom se voda vraćala na erozijski bazis, pomažući održanju ciklusa vode u kršu. Tu su se gradile banje vjerojatno tipa kakav smo zatekli u Roškom polju. Moguće je da se tako formirao i toponim Banje. Što je danas s takvim vrelima? Neka su prekinula vezu s površinom terena zbog urušavanja kanala ili zarastanjem u sedru ili sigu. Većina njih je, zbog prirodnog produbljenja erozijskog bazisa, izgubila moć izbacivati vodu tako visoko. Jedno je sigurno: ova stara vrela i danas kriju obilje vode i pravi su biser našeg speleološkog parka prirode. Na slici: naš shematski prikaz mogućeg hidrogeološkog sustava vrela Toplice, voklijskog tipa.
20. 3. 2005

Korizma 2005. - 60 godina Blajburga, " Okle mi svijeća za rajnog, kukavice moja"

U čast Korizme 2005. i sjećanja na Blajburg 1945. godine (60-ta obljetnica) donosimo izvadak iz istoimenog teksta objavljenog u Vrutku broj 5, stranica 32, autora Stanislava Vukorepa. Riječ je o potresnoj ispovijesti Mande Krešić sa svog Križnog puta. "E moj Stanislave, imala bi ja tebi pričat puno.Tu nam jedan čoek dao stanje, on gori, a mi doli. Umrije mi tu taj mali, rajni. On umro a Talijani napali, ne smije se nide svjetlo ukazat. Mene jedna gospoda upita imam li malom kakvu svijeću. Okle mi svijeća, kukavice moja. Ona mi onda upali na tanjiru murvica. U toj nas kući devetoro: moja majka i ćaća, svekrva i djever i Cvijeta Krešića." Na slici: majka na groblju. Hercegovačka hrvatska majka uglavnom je živjela u svojoj vlastitoj Korizmi, između života u kolijevki koga je darovala i grobova svojih najmilijih. Bila je stradalnik i vječiti patnik. Na njenoj herojskoj patnji nikle su generacije Hercegovaca. Na njenim nejakim plećima projahala je povijest u svoj svojoj okrutnosti. Otimali su joj djecu u Janjičare, za sve pustolovne careve ratove, za otadžbinu, za brastvo i jedinstvo i za slavni Domovinski rat. Ona je uvijek ostajala ponosna i ucvjeljena pored kolijevke dajući nove živote. Poslije bi je svi zaboravili. Rijetko bi je tko upitao "jesi li živa starice moja..." A svoje lijepe stranice povijest je uglavnom poklanjala drugima. (na slici je pokojna Mara Marčinko rođ. Bošković, rođena 1904. - umrla 2001.).
PrvaPrethodna 67  68  69  70  71  72  73  74  75  76  77  78  79  80  81  82 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)