PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
27. 8. 2005

Moja Tanzanija

Bože, hvala ti na darovima. Snimio: don Vinko Puljić.
24. 8. 2005

Međunarodni ljetni karneval u Čapljini

Duboka i neraskidiva veza Hercegovine s europskim kršćanstvom i katoličanstvom pokazala se i ove godine na Međunarodnom ljetnom karnevalu održanom 13. 8. 2005. u Čapljini. Mimohod karnevala je u 19 sati i 30 minuta krenuo sa platoa Športske dvorane te ul. Mate Bobana, Ante Starčevića, Braće Radić došao na trg kralja Tomislava. U 20.30 sati učesnici su se predstavili na gradskom trgu a u 21.10 je započeo zabavni program. Učestvovale su slijedeće karnevalske udruge: Samobor, Humac, Solin,Trebižat, Hutovo i Duga Resa.
24. 8. 2005

Bili smo na Brotnju: od Tepčića, Paoče, Gradnića do Čitluka

Već na Tepčićima nas je dočekala konzervirana srednjovjekovna crkva. Istražne i konzervatorske radove je obavio Mr. sc. Tomislav Anđelić. Čim kročite u Brotnjo osjetite živu zajednicu srednjovjekovnih i suvremenih crkava, nekropola stećaka i groblja, grožđa, slatkih smokava i šipka, sunca i vina. Sve ovdje živi dinamično ali opet kao da se ništa nije promijenilo od stoljeća šestog. Ostao je kamen, čovjek i sunce. Sve ostalo su njihovi plodovi.
24. 8. 2005

Blago moga kamenjara: Park prirodnih kamenih skulptura Tribistovo (Posušje) (5)

Krokodil zalutao iz nekog drugog prostora.
23. 8. 2005

Blago moga kamenjara: Park prirodnih kamenih skulptura Tribistovo (Posušje) (1)

Vodimo vas u park prirodnih kamenih skulptura Tribistovo (općina Posušje). Prije više milijuna godina priroda je postavila ovu izložbu. Svoja umjetnička djela skamenila je u ravnini našega prostora i vremena a njihovu dušu i osjećaje u nekoj drugoj ravnini, nama teško dokučivoj. Iz te druge ravnine, do nas dopire tek slutnja koja u nama džara maštu i radoznalost. Svatko će otkriti neku drugu sliku u kamenu ali i jasno osjetiti neku drugu emociju koja izbija iz njega ... Ali oko navratite opet možda u istom kamenu vidite drugo priviđenje i ozare vas drugi osjećaji koji izbijaju iz njega. Vi ste u začaranom svijetu, svijetu užurbanih likova koji miruju. Svijetu vječitih putnika i vječitih spavača u isto vrijeme. Riječju: vi ste u neponovljivom parku prirodnih skulptura Tribistovo. Dobro nam došli.
22. 8. 2005

Bili smo na vodnoj arteriji Hercegovine

Naš istraživački dan proveden je u gotovo nestvarnom ambijentu kamene vodne arterije Hercegovine. Kamena krv, voda, izbijala je iz gotovo svake pukotine i prsline. Slivala se u bistri, veseli i živahni potok duboko užljebljen u stijeni. Pravi speleološki raj prostirao se svuda, gdje pogled može ili ne može doprijeti. Pripremamo prikaz ovog kutka raja na zemlji.
20. 8. 2005

Moja Tanzanija: Ne plače plača više

Ako me i dalje budete gledali možda bi i mogla.
20. 8. 2005

Našim najmlađim: Ne plače plača više

Javljamo radosnu vijest: plača je prestala plakati. Zašto si plačo plakala? Pakaja sam za mamom!
18. 8. 2005

Naš komentar: Amra Hadžimuhamedović r. Mahmutčehajić konačno dojezdila u Neum

Amra Hadžimuhamedović, članica Povjerenstva za nacionalne spomenike BiH, započela je svoj otrovni plaz još u ranim poratnim godinama od Sarajeva, Mostara, Stoca preko Hrasna, Hutova do Neuma. Uvijena u plašt napredne Europljanke te privučena anesteziranim nacionalnim bićem Hrvata u BiH i ohrabrena korumpiranošću i podmitljivošću dijela djelatnika Međunarodne zajednice, svojim otrovnim ugrizima nasrnula je na biće i dušu Hrvata u Hercegovini, krčeći svoj hegemonijski koridor na toplo more. Samo u neizrecivoj mržnji i zaslijepljenosti svoje ideje izgubila je kompas i svaku mjeru. Da se posjetimo. Vještim korištenjem hrvatskih poslugara u famoznom Povjerenstvu, još u ranim poratnim godinama, isposlovala je zaštitnu zonu nekropole Radimlja sa 60 metara na 2 km (riječima: dva kilometra). U toj zaštitnoj zoni našao se i jedinstveni lokalitet Europe, star oko 15000 (riječima petnaest tisuća godina), Badanj, koji je također pod zaštitom Povjerenstva i koji doslovno propada. Voda koja kapa na kamen s prahistorijskim crtežom čovjeka, među najstarijim u svijetu, briše posljednje crte. Ali to Amru ne brine. On nije na njenom koridoru. Pored zaštićenog lokaliteta je i nadaleko poznati Daorson, također pod Amrinom zaštitom. I on propada. Ali je zato gotovo cijeli Stolac zaštićen. Amra je preimenovala drevni toponim Križevac iznad Stoca i nasrnula na kameni križ izrastao iz bola, prkosa i ponosa Hrvata. I on se treba rušiti. Po drugi put u povijesti crkvu
18. 8. 2005

Obnovljeni grob velikanu Hercegovačkog ustanka Đuri Kristi - Pećku

Obnovljeni grob velikanu Hercegovačkog ustanka Đuri Kristi - Pećku u groblju pored stare crkve Sv. Roka u Trebinji. Čin vjere i nade koga su zamislili i izveli mladi. Naše najiskrenije čestitke.
18. 8. 2005

Spomen ploča i obnovljeni grob velikanu Đuri Kristi - Pećku

Povodom 130 godina Hercegovačkog ustanka i stvaranja prve demokracije na područjima okupiranim od Turaka, obnovljen je grob i postavljena spomen ploča Đuri Kristi Pećku, velikom narodnom vođi, u Trebinji. Grob je obnovilo i postavilo spomen ploču društvo U.Č.P. "DILUNTUM" iz Trebinje na dan Sv Roka, 16. 8. 2005. godine. Tom prigodom grob je blagoslovljen, govorena je Sv. Misa i održan sat povijesti.
17. 8. 2005

Vrijeme u Hercegovini na Veliku Gospu

Poslijepodnevni sati Velike Gospe u Hercegovini. 2005.
17. 8. 2005

Velika Gospa u Prenju

Slavlje Velike Gospe u Prenju je dugogodišnja tradicija. Slavlje uveličava i okoliš župne crkve. On je prije oaza kamenitog reljefa već neki uobičajeni sakralni kutak Hercegovine. Misare "proguta" gusto raslinje i osjetna svježina poslije pješačenja ili vožnje po ljetnoj žegi. To slavlju Velike Gospe daje poseban ugođaj. Misari se opuštaju u molitvi ali i poslije traže koji razlog više da se tu i dulje zadrže. Nažalost, suvremeni život je pobrisao zajedničko narodno slavlje "oko crkve" i sve se preselilo u domove. Ali, dojam umanjuje činjenica da se narod "razišo po kućama" u manjim grupama. Nestalo je zajedništvo. Slavlje Velike Gospe u Hercegovini je poseban događaj i teško ga je porediti s bilo kojim drugim. Ono "pada u točku" prvog "pregiba" ljetnih žegi prema jesenjoj svježini. I ta činjenica kao da potvrđuje posebnost dana Velike Gospe.
15. 8. 2005

Moja draga Tanzanija

Majka. Snimio: don Vinko Puljić
PrvaPrethodna 53  54  55  56  57  58  59  60  61  62  63  64  65  66  67  68 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)