PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
29. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto (7)

... i maslina, ta tradicionalna stanovnica Hercegovine. Uvijek je negdje ispred kuće. Ali kućanica nju gleda ko neku gospođu što iz grada dolazi. Znate li zašto? Ovako; hoćete li ubrati, primjer, list smokve, ma koliko je voljeli, pa odnijeti u crkvu i blagosloviti? Nećete. A maslinu? Ona je sveta biljka. Grančica se blagoslovi pa zatakne za svetu sliku. I tada je kuća kuća.
29. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto (6)

... i slatko, preslatko grožđe. Samo valja paziti na unuke. Da se ne uvale u grožđe i natrpaju puna usta. Jer s grožđem zna i osa ući tamo odakle povazdan izlazi ono: mama, mamice... A ako osa uđe, ne volim o tome ni pričati.
29. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto (5)

... i tikve. Ne, nije Slavonija u pitanju. Slika je iz Hercegovine. Samo valja paziti da se ona slatka derišta ne dosjete pa se na tikvama ne provozaju po dvorištu. Zato baka nosi tanku šipku (batinu) i vije njome po zraku. Da se fijuk čuje. Bože sačuvaj, unuke neće udariti ali neka čuju. Za svaki slučaj.
28. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto (4)

... i paprike. E to nije vaš poso. Nemate što paziti. Do njih, utabanom tajnom stazom stiže samo kućanica. To je njen svijet. Vi svoja posla pazite.
28. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto(3)

... i orasi. Samo valja paziti da djeca ne smalte grane kada bace kamen da ih umlate.
28. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto(2)

... i smokve. Samo valja paziti da ih se, kada ih vjetar otrese, pokupi da se ne gaze. Daju se stoki ko pića. Jednostavno se bace u spirine ili splačine i eto ti.
28. 9. 2005

Priča o našoj jeseni - Miholje ljeto (1)

Došlo je Miholje ljeto u Hercegovinu. Vrijeme je ko mlijeko. Čini se i mrtvi ustaju. Jabuke, one kasne, zriju.
25. 9. 2005

Naš komentar: SVI UGRIZI OTROVNICA

Već najmanje tisuću godina specijalni rat hara Hercegovinom. Samo u XX stoljeću svaka hrvatska kuća je gorjela 3 (tri) puta a iz svake kuće nedostaje po nekoliko mladih ljudi. Hercegovina je plaćala porez u sinovima a dolove i lokve posuli su grobovi njihovih djevojaka. Specijalni rat s ciljem progona Hrvata iz Hercegovine, poglavito iz doline rijeke Neretve, gotovo je pomahnitao poslije zadnjeg rata. Metode su mu prikrivene i zamršene. Mi tražimo započinjanje znanstveno- istraživačkog projekta na tu temu, s ciljem otkrivanja svih metoda i oblika, kako bi se narod od njih mogao zaštititi. Tom cilju smo naveli samo neke primjere... Pokrenite opciju više. (Na slici: plod čička čeka prolaznika)
23. 9. 2005

Srećko i Bernard Marijanović - Dvije trećine

Zbirka pjesama autora Srećka i Bernarda Marijanovića "Dvije trećine". Biblioteka "Crkva na kamenu" knjiga broj 95. CIP - Katalogizacija u publikaciji Gradska knjižnica Mostar. UDK 821.163.42(497.6)-1.
23. 9. 2005

Samo ljubav piše pjesme: NA PUTU SPASA

Za kraj ovoga radnoga tjedna izabrali smo pjesmu. Pjesma o Spasu, o Putu spasa, o Zvoniku jedne crkve i Čovjeku koji iza svega stoji. Bila je to jednom najledenija ledina na svijetu i tisuće jadnika na putu spasa. Tu ih je čekalo sve toplo ovijeno ledom i ljudskom toplinom i čekao ih je spas. Mnogi su rekli: Hvala. Ali nisu svi. Neki su rekli mnogo, mnogo ružniju riječ. Ali je zato nikao toranj nove crkve i ova pjesma našega vrijednog suradnika Tome Raiča. Pokrenite opciju više za pročitati pjesmu.
22. 9. 2005

Moja Tanzanija

U tebe se uzdam, Gospodine! Snimio don V. Puljić
21. 9. 2005

DEMAGOGIJA DEKLARACIJA - PREŽIVIO JE SAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM

Danas znamo – preživio je titov model radničkog samoupravljanja. Pronalazimo ga u modelu tzv. Bolonjske demagogije, iliti deklaracije, kako hoćete. Zapravo, čini se kako je to tek prva prava primjena toga moćnoga oružja, koje je samo probano na titovoj Jugoslaviji. Tada je to oružje usavršeno i sada je počelo s pravom primjenom. Zašto je izabrana Jugoslavija, kao pokusni poligon? Zato što ta tvorevina nikoga nije zanimala jer su svi vjerovali da nema budućnosti. Što se malo poslije pokazalo točnim. Zato je odabrana za pokusnu primjenu moćnih oružja, poput radničkog samoupravljanja. Vjerovalo se kako je ta ideja Titov izum ili je možda došla s vjetrovima komunističke ideje, dakle iz pravca bivšeg SSSR-a. Ali, kako je danas u originalu nalazimo u modelu Bolonjske demagogije, počinjemo slutiti tko su njeni pravi roditelji i što je njena nakana. Što je bio smisao radničkog samoupravljanja? Kao moćno oružje za razaranje ekonomske baze svakog naroda, temeljila se na prirodnoj sklonosti radnika da teže ne raditi. Takvim dijelovima radnika neradnika dala se sva vlast i oni su postali sigurna kočnica narodnog gospodarstva. Narodna ekonomija je jednostavno propala a narod postao ovisan o tuđim ekonomijama. Došlo se do toga da jedna bašča hrani cijeli svijet. Naravno uz pomoć agrotehničkih otrova i genetskog inženjerstva. Poravnati su putovi imperijalni a svijet se pretvara u globalno selo s jednom trešnjom, jednim šipkom i jednom kravom za cijeli svijet. Naravno da to mora biti gigatrešnja, gigašipak i gigakrava. Sve uz neviđeni profit i moć samo jednog prsta u svijetu. Cijeli svijet gleda jednu prognozu vremena, sluša samo jedan politički stav i uči jedan jezik. To je povratak
19. 9. 2005

A kako odoljeti?

Tematski, ova slika nije planirana za prikaz ovoga tjedna. Ali recite, kako odoljeti? Na slici: Kraljica Neba i Zemlje u dvorištu župne crkve u Drežnici.
19. 9. 2005

Posjetili smo župu Drežnicu

Danas smo posjetili župu Drežnicu te sela Donji i Gornji Kremenac zajedno sa župnikom don Ivanom Perićem. Župna crkva u Drežnici, posvećena Sv. Iliji, obnovljena je. Sela Donji i Gornji Kremenac i danas su sablasna. Stanovnici tih sela su poubijani od strane Armije BiH u proteklom ratu. Samo manji dio se spasio bijegom. Groblja uništena, križevi porazbijani, grobnice razrušene... Na slici: obnovljena župna crkva Sv. Ilije u Drežnici.
19. 9. 2005

Povodom simpozija "Blidinje 2005"

Novoizgrađena crkva u Masnoj luci.
19. 9. 2005

Završen Prvi međunarodni znanstveni simpozij "Blidinje 2005"

17. 9. 2005. završio je Prvi međunarodni znanstveni simpozij "Blidinje 2005". Na simpoziju je uzelo učešća preko 300 sudionika. Raspravljene su teme: tlo, stijene i vode Blidinja, biljni i životinjski svijet Blidinja, kulturno blago Blidinja i upravljanje i razvoj parka prirode. Usvojen je prijedlog zaključaka ta tiskan zbornika na hrvatskom i engleskom jeziku sa preko 550 stranica. Simpozij je pratilo niz drugih manifestacija poput otvaranja galerije slika, susret rektora sveučilišta i gradonačelnika nekoliko gradova prijatelja i slično.
15. 9. 2005

Uz 12. obljetnicu užasa u Uzdolu

Položeni su vijenci na spomen obilježje mnogobrojnim Uzdolskim mučenicima II svjetskog rata i Domovinskog rata.
15. 9. 2005

12 godina je prošlo od stravičnog zločina Armije BiH u Uzdolu

14. rujna 1993, u ranim jutarnjim satima, Armija BiH je počinila stravičan zločin ubivši 41 Hrvata u Uzdolu. Djecu i starce. Svijet su obišle slike koje se ni u II svjetskom ratu nisu mogle vidjeti. S udaljenosti od 2 metra pripadnici Armije BiH su strijeljali baku, unuka i unučicu. U mrtvim djetinjim očima zrcalio se užas. Ali kao da su mnogi ovaj zločin brzo zaboravili. Rijetko se i spominje u medijima poput onog u Grabovici. Vještim politikantstvom, u svijet je opet odaslana slika vječite hrvatske krivnje. Užas Uzdola, Grabovice i mnogih drugih stratišta Hrvata, mogao bi tu sliku pokvariti. Zato je šutnja postala dijelom politike u BiH. Na 12. obljetnicu Uzdolskog užasa, svetu misu je slavio, pred prepuno vjernika, pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak. Na slici se vidi stara uzdolska crkva i spomen obilježje još jednoj hrvatskoj žrtvi.
13. 9. 2005

ULOŠKE MI OMILILE STRANE...

Sastaše se stari planištari i njihovi pobravičari na uloškoj strani, pored crkve sv. Ane te se prisjećali zgoda s planine, a planinke zapjevaše: "KAD ZAPJEVAM UZ ULOŠKU STRANU, POZNAT ĆEŠ ME DRAGI PO PJEVANJU!" "ULOŠKE MI OMILILE STRANE, IAKO SU POTOČINE SAME!" Uz užinu i ugodni razgovor ostalo se do kasni posljepodnevnih sati.
13. 9. 2005

OBEĆALI SU DOĆI I DOGODINE

I hutovci se odmoriše u hladovini na uloškoj strani. Pridružio im se i župnik župe Donje Hrasno don Neđo Krešić, koji je također hutovac. Ugodno im je bilo, rekoše da će doći i dogodine k sv. Ani. Sa njima smo susreli i njihove goste sa Širokog Brijega.
PrvaPrethodna 51  52  53  54  55  56  57  58  59  60  61  62  63  64  65  66 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)