PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
7. 4. 2006

Našalimo se malo na kraju tjedna - za šalu su izabrani ozbiljni razgovori našeg sela (autor Tomo Raič): Eropa i Svit

Ozbiljni politički svakodnevni razgovori na kraju dođu i do našega sela. Tamo se, na svoj način, rasprave i stavovi sami iscure na bijeli dan. Svi govore "idemo u Europu". Upravo je ta fraza predmetom vrlo ozbiljne seoske rasprave. Međutim, seoska pažnja se na takvim, za njega, nebitnim temama malo zadrži, te odmah instinktivno prelazi na one puno važnije, svakodnevnije i praktičnije. Primjerice: mogu li sačekati Dubrovnik na mojoj trešnji? Naravno, pod uvjetom da se zemlja zaista okreće. Pokrenite opciju više i uživajte u biserima našega sela iz pera Tome Raiča.
6. 4. 2006

Panorame naših sela - selo Rotimlja, pogled sa Šatorove gomile

Dio sela Rotimlja, pogled sa Šatorove gomile. 1. 4. 2006. oko 12 sati. Iznad sela se vidi novonapravljeni put koji vodi u brdo, na sjever. On je djelom izgrađen za potrebe spomenika poginulom makedonskom Predsjedniku, čiji je avion tu pao. Mjesto pada aviona se također vidi, ono je na kraju te ceste. Uz tu cestu se vidi i novoizgrađena vodosprema zapremine 430 m3. Pozdravljamo sve iz ovoga sela, ma gdje u svijetu bili. Također i sve Makedonce. Hercegovci i Makedonci su uvijek bili bliski ali se čini kako nas je, ovaj nesretni pad aviona, još više zbližio.
5. 4. 2006

Panorame naših sela - selo Lokve (općina Čapljina) i Jasoč (općina Stolac)

Pogled s Šatorove gomile. Pozdravljamo sve one iz ovih sela, ma gdje na ovom planetu bili!
4. 4. 2006

Predstavljamo vam Šatorovu gomilu, selo Lokve, općina Čapljina jedno od ključnih povjesnih mjesta u Hercegovini

Povijesni i kulturološki fenomen Šatorova gomila zapravo je bila gradina, a tek potom grobna gomila. Na koti je s koje puca pogled na gotovo cijelu Hercegovinu. Posebno nas zanima otkriće jedne cigle u zidu jednog groba (pokrenite opciju više)?! Gomila - gradina zapravo čeka svoje istraživanje. Zamjetili smo mnogo kamenih grobova okolo gradine, te lokalitete stećaka. Sve to svjedoči o trajanju ovoga mjesta i kontinuitetu povijesnih događanja na njemu. Ovi podaci su uneseni i u naš IS.
3. 4. 2006

Istraživački i znanstveni ekološki projekti mladih općine Stolac

U organizaciji Matice hrvatske, Ogranak Stolac, mladi su započeli svoje ekološke istraživačke projekte. Uključeni su mladi iz osnovnih škola i stolačke gimnazije. Oni će, do kraja četvrtog mjeseca, istraživati izabrane terene te prikupiti što je moguće više podataka, uključujući priče i legende. Tijekom petog mjeseca ove godine, prikupljeni materijal će obraditi te sačiniti računalnu prezentaciju. Nju će, uz prigodni program, prezentirati javnosti općine stolac. Mladima pomažu i vode ih njihovi profesori. Čitav projekt, ove početne godine, zamišlja i vodi ravnatelj ove zaklade. Mnogo toga će se naći i na našim stranicama. Cilj projekta je potaći brigu i stvaralačke energije mladih, upoznati ih s prostorima Hercegovine te stvarati kulturu trajnog kvalitetnog odnosa prema okolišu.
3. 4. 2006

Hercegovina

Snimak planine Velež sa Šatorove gomile, selo Lokve, općina Čapljina. Vidi se dio sela oko Šatorove gomile, zatim selo Stanojevići i Velež pod snijegom. Slika je nastala 1. 4. 2006. oko 12 sati. Planina Velež donosi sniježni pokrivač u proljetne i rane ljetne žege, te je poput "Hercegovačkog hladnjaka". S njega propuhuju svježi sjeverni vjetrovi i fijuču zimne bure. Međutim, danas bure neće biti, jer je Velež čist i nema "kape".
2. 4. 2006

Započeli novi tečajevi informatike na Hodovu i Hutovu

Na Hodovu, u našoj informatičkoj učionici, započeo je osnovni informatički tečaj. Vodi ga Marija Proleta, studentica, uz mentorstvo profesora Mirka Boškovića. Na Hutovu je započeo napredni tečaj korištenja tekst procesora. Vodi ga Ivan Vukorep, student. Neke vježbe će izvesti profesor Mirko Bošković i ravnatelj ove zaklade. U sklopu ovoga tečaja prikazati će se film "Pasija". Tečaj se vodi u župnoj kući župe Hutovo, pa se najiskrenije zahvaljujemo župniku don Peri Mariću na velikoj pomoći i razumijevanju. U pripremi je tečaj računalne grafike "Acad 2-D" u Hodovu. Voditi će ga Mr. sc. Goran Šunjić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. U Hutovu se planira ljetna informatička škola ako bude zainteresiranih. Ovom popisu dodajemo i skoro prvo polaganje polaznika Judo kluba "Hercegovac" iz Mostara, podružnica Hodovo.
30. 3. 2006

Kada se, zapravo, "dogodio Aluminij" u Hercegovini? - Naš komentar

Događanje "Aluminija" u Mostaru počelo je, zapravo, onoga časa kada se cinično odredila zaštitna zona od 2 km na Radimlji, a mi šutjeli! Bilo nam pravo. E, tada je počeo "Aluminij". Bila je to samo topnička priprema i ispitivanje snaga na terenu. I onda kada je zaštitna zona Vranjeva sela određena na 0 m, i tada je počeo "Aluminij", a mi opet šutjeli. I onda kada su počeli ulaziti u naše kuće, odnoseći sirotinjske predmete da se naplati televizija FBiH, a mi svi šutjeli, e tada je počeo "ALuminij" u Hercegovini. I kada nas nije bilo briga što novinar „Oslobođenja“ zove na oružanu pobunu jednih protiv drugih, i tada je počeo "Aluminij" u Mostaru. A mi šutjeli. Sjećate li se: pojeo vuk kenjca? I kada su počeli sudovi u Sarajevu suditi Samoupravu, dično i temeljno pitanje slobode svakoga naroda u svijetu, a mi mirno gledali televiziju, e to je početak "Aluminija" u Hercegovini. Baš me briga, ne vode mene. Govore krave pasući sočnu travu ispred klaonice. Odvedoše nju a ne mene. I sve tako dok svatko od nas ne dođe na red. Tada skiknemo, poput onog krmeta u jesen. A ono je šutjelo dok su mu susjeda, ili druga iz istoga tora, vodili da objese na mlatila! Možda se čak, negdje u dubini duše, i radovalo tome. Neka, neka, i trebalo mu je tako! Ostati će meni više! Prođe rana jesen a svi torovi prazni. Nitko ne ostade. Ako nam je bilo pravo kada neko Povjerenstvo mijenja našu dušu, odnosno toponime koje nam djedovi ostaviše, tada smo prihvatili i scenarij "Aluminij" u Mostaru. Zašto bi to bilo drugačije? Zar sve stvari nisu među sobom uzročno povezane? Ili smo narod koga zanimaju samo krupne stvari, neka nose one sitne? Ta je filozofija pogubna za svakoga tko ozbiljno misli udisati zrak na ovom planetu. Ako nam ne smeta prodavati svetu pradjedovsku zemlju, što bi nas bolio "Aluminij"? Ako šutimo kada tko god hoće i kako god hoće skreće podzemne vodotoke, zašto ne bi rušio "Aluminij"? Po čemu je on to drugačiji ili važniji? Ako nam je pravo što se samo grade prometnice iz jednonacionalnog Sarajeva na more, a svoje Hercegovačke niti ne spominjemo, one od Ivanice do Livna, zašto se bunimo za "Aluminij"? Zar je on važniji? Jer, odveli mene ili susjeda, svejedno je. U pitanju je samo vrijeme! I kada nas vrijeđaju grlenim glasom jedne čaršije na "našoj" televiziji, a mi samo mijenjamo kanale, i tada je počeo "Aluminij". Jer, narod kome treba samo "Aluminij", a nije ga briga za svaki sveti piljak što mu ga djedovi ostaviše, nema pravo ni na njega. Kad tad ostati će i bez njega. To je temeljno životno pravilo. Sve su stvari među sobom povezane, ali u svetom domu svakoga naroda, one su to milijun puta. I u tom domu nema malih i velikih stvari. Sve su najveće. Sve su "Aluminij". I nije jedini problem što se novac siše iz Hercegovine u preglomazni činovnički državni aparat. To je samo tek pola problema. Ona druga polovica je i veća i značajnija. A to je pohod na more preko meni svetih hrvatskih prostora, mičući taj narod s njegovih povijesnih, gospodarskih i duhovnih temelja. A mi šutimo, pravdajući se kako nestajemo jer smo preglasani u Parlamentu. A otkud Parlament u kome se jedan Narod može preglasati? Tko je njega stvorio? I što to ja radim u njemu ako me netko može jednostavno preglasati i oteti mi život? Onaj isti život koga su moji djedovi branili na milijune načina stotinama godina. Što njih nije netko preglasao? Eto, tada je stvarno počeo "Aluminij" u Hercegovini, a mi smo šutjeli! (P. M.)
29. 3. 2006

Panorame naših sela: Stanojevići, Čapljina

Panorama sela Stanojevići, Čapljina. U daljini se vidi planina Velež i obrisi sela Podveležje. Pozdrav svima iz ovoga sela raseljenim diljem svijeta.
28. 3. 2006

Pođimo danas u Prirodni park kamenih skulptura - tema: Život na kamenu; njegovi prošli i sadašnji oblici

Avantura. Pokrenite opciju više i posjetite naš virtualni Prirodni park kamenih skulptura. Na rediu je život na kamenu u svojim prošlim oblicima. Uživajte. Obavijestite i druge.
27. 3. 2006

Pronađen rimski novac

Profesor Mirko Bošković pronašao je rimski metalni novac, o čemu želi obavijestiti naše posjetitelje i razmjeniti mišljenje. Novčić, koga vidite na slici a njegovu prednju stranu kada pokrenete opciju više, pronašao je u Crnićima, na lokalitetu Podvornice, na kome je i ranije tvrđeno da je rimsko naselje. Na novčiću je pročitano: "IMP C M AVR PROBUS AVG" te na drugoj strani "MARS VICTOR" iz 277. godine. Na novčiću je lik ratnika ili božanstva. Lik na prednjoj strani i natpis je isti (ili sličan) kao na novčiću "MARCVS AVRELIVS PROBUS", koji se može pronaći na Internetu. Svima pozdrav a Mirko očekuje vaša mišljenja.
26. 3. 2006

Moja Tanzanija

Što me gledaš, bolan? Malko me je stid. Autor fotografije: don Vinko Puljić.
24. 3. 2006

Panorame naših sela - Radetići, Neum

Kameni svijet: i selo i ljudi.
24. 3. 2006

Pođimo danas u Prirodni park kamenih skulptura

Izazov. Pokrenite opciju više i uđite u naš speleološki park prirode.
24. 3. 2006

Pođimo danas u Prirodni park kamenih skulptura

Pokrenite opciju više i uđite u Prirodni park kamenih skulptura.
23. 3. 2006

Pođimo danas u Prirodni park kamenih skulptura

Danas vas vodimo u Prirodni park kamenih skulptura. Već smo objavili nekoliko takvih parkova. Zadnji je bio onaj s Vučipolja u Posušju. Današnji je u širem okružju sela Radetići. Parkove prirodnih skulptura uvrštavamo u blago moga zavičaja i naš projekt Speleološkog parka. Na slici: okamenjeni vepar na Putu soli ili Putu Blažene Kraljice Katarine. Pokrenite opciju više i uživajte. Nazovite prijatelja neka i on posjeti ovaj zagonetni svijet prirodne umjetnosti u kamenu.
20. 3. 2006

Ja ovako mislim - Jeli došla D E M O K R A C I J A ?

Jesmo li dosli u vrijeme demokracije gdje postoje “dobri” i losi ratni zlocinci? Jeli mogece u danasnje vrijeme gdje se sve moze vidjeti ,procitati ,napisati i cuti ,da se jednome ratnim zlocincu treba suditi 4 godine ili vise da mu se donese presuda.I na kraju kad je taj “dobri” zlocinac slucajno ili namjerno umro njegovo tjelo urucuje se njegovoj rodbini da ona odlucuje sto ce dalje uciniti.Istome predsjednik njegove drzave obecaje da ce ici na sprovod.Mozda ti “dobri”zlocinci mogli bi se pokopati i u groblje velikana,ali kad se posumnja da to nebi bas bilo najbolje za svjetsku javnost,onda se i od toga odustaje. Neka sve to bude,to mene ne smeta.Ali kada amerika srarog,bolesnog i polu slijepog Andriju Artukovica izruci u Zagreb,njega za kratko vrijeme ito bez nekakvih dokaza osudise na smrt.Prem da u ono vrjeme i da je htio djelovati kao zlocinac nije imao prilike kao danas.Jednom prilikom razgovarao sam s Andrijinim sinom,pitao sam ga za oca ,dok je jos bio ziv u Zagrebu.Rekao mi je da se stari jos dobro drzi,te mi napomenu za jedan savjet koji mu je otac uputio.Ovako je stari Andrija savjetovao svoga sina.”Sinene moj nemoj nikada biti previse protivan ni svome naj ljucem neprijatelju,jer neznas nikada u zivotu,mozda ce ti nekada valjti.Slusao sam magnetofonsku vrpcu, kad su ga upitali po zavsetku sudjenja sto ima reci, on je odgovoro “Hvala vam slavni sude da ste ma nasli nevinog.” I Andrija Artukovic je umro prije nego je izvrsena presuda.Za njegovo tjelo nije se smjelo znati,neznam dali se i danas znade.Na slican nacin danasnja Hrvatska osudi Dinka Sakica i njegovu zenu Nadu u vrlo kratkom vremenu,za njih isto nije trebalo puno dokaza.Vazno je da su u ono vrijeme pripadali hrvatskoj strain. Koliko se dokaza protiv doticne osobe ima to se vise ne pita nego se pita “kojoj strain pripada”.I jos sigurno zavisi koliko ima svjetshih prijatelja.Kad sam procitao u mislim “Vecernjem listu”kako sin ivice Racana prigovara da ne zeli uzeti pomoc za A.Gotovinu jer je dosla od sina Andrije Artukovica.Znaci da nije dosta sto su Hrvati optuzeni za zlocine nego treba optuziti i njihove potomke.Svjetska otrcana parola ovako glasi “RATNI ZLOCIN NE MOZE ZASTARJETI”.--- Za koga to vazi sigurno ne za “dobre”zlocince. Luka Goluza Vancouver Canada
20. 3. 2006

Posjetili smo Boljune - Grob humskog plemića Vlatka Vukovića

Profesor Mirko Bošković istraživao je jedan od najvećih lokaliteta stećaka u BiH, Boljune kod Stoca (pogledajte naš IS). Malo je znano da se tu nalazi grob humskog plemića Vlatka Vukovića (vidjeti sliku). Vlatko je umro 1392. godine. Humska zemlja u Hercegovini, do pripajanja Bosanskom kraljevstvu, zvala se Crvena Hrvatska. U miru i štovanju posjetite i vi zaboravljeni grob plemiću Huma, danas zarastao u grm i pokriven hladom obližnjih cerova. Više od 600 godina on tu počiva.
20. 3. 2006

Naš speleološki park prirode - Biseri u speleološkom đerdanu Hercegovine: Voloderova pećina

Ulaz u, danas zatrpanu, Voloderovu pećinu na lokalitetu Tvrdovice, selo Radetići. Prema kazivanju, pećina po obliku i dimenzijama odgovara onoj Šaraića peći. Nekada je neki Voloder trgovao s volovima, išao je čak u Nevesinje kupovati, te ih je čuvao u toj pećini. Zato se i kaže Voloderova pećina. Tu ih je klao te meso prodavao preko obližnje granice u Dalmaciju. Očito je dobro zarađivao, jer je mnogo poslije, jedna djevojka promatrajući pećinu, vidjela miša kako nosi zlatnike. To je ispričala te se razvila prava drama oko toga tko je uzeo novac. Pećina je inače predstavljala klasičan ponor u kršu. Oko njega se formirala naplavina plodne crvenice i danas su to njive na imanju Trdovice. Kao i mnogi naši drugi ponori, u procesu intenzivne erozije tla, izgubili su svoju nekadašnju hidrološku funkciju. Zaklada planira provesti radove na otvaranju ulaza u pećinu. Pokrenite opciju više i pogledajte mjesto gdje je Voloder krio svoju veliku zaradu od prodaje volova. Na obadvije slike naš vrijedni Božo Daničić, živa enciklopedija ovog kraja, pokazuje pećinu i mjesto gdje se krio novac od prodaje volova!
PrvaPrethodna 40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52  53  54  55 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)