PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
1. 7. 2006

Moja Tanzanija

Majka. Snimio don Vinko Puljić
29. 6. 2006

Petrovdan, piše Tomo Raič i čestita svim Perama, Petrima, Petrama, Pavlama, Paulinama...

Pokrenite opciju više i pročitajte ovaj izvrsni tekst na temu Petrovdana i onog posebnog života na našem kamenu i u našim dušama. Donosimo i drugu razglednicu Doljana.
29. 6. 2006

Da se ne zaboravi, piše Luka Goluza Vancouver Canada

Kao i svi drugi Hrvati Hercegovine u drugom svjetsko ratu pa tako i Goluze su bili u hrvatskoj vojsci, branili su svoj narod i svoje domove. Prema pricanju svjedoka, sedamnest osoba iz samo naseg zaseoka je nestalo. Sto bi ono potiho kod nas rekli “nezna se za njih”. Neki su moze biti poginuli ratujuci protiv neprijatelja, a neki su zarobljeni i poubijani, neki su ipak kroz to sve slucajno prezivljeli i vratili se u svoje selo Pjesivac. Dva brata Ivan zvani (Karlo) i njegov mladji brat Ilija prezivljeli su mnoge nezgode kao i mnogi drugi hrvati nase napacene Hercegovine. Davno nekada Karlo je pricao kako je on i njegov brat (sada pokojni)Ilija prezivljeli poslijednje dane drugog svjetskog rata. Karlo kaze: ”Zarobise nas negdje tamo blizu Slovenije, te odma s nami u logor. Nako izmoreni,gladni jedva cekamo kad ce s nami otalen dalje. Logor je bio pun Hrvata sa svih strana. Govore nam kako je “Drzava slobodna” da svi oni koji se nisu ogrijesili u ratu moci ce slobodno ici svojim kucama, vec su nas naucili kako treba upotrijebiti uzrecicu “druze”, drugom rijeci nije se smjelo nkoga osloviti. Logor je bio pregradjen nakvm dascurinama. Mi smo bili odgradjeni od onih glavesina koji su nam davali naredjenja. Jedno jutro ja vidje jenoga od tih glavesina, pridjo mu i kazem. "Druze generale”,nisam ja znao sto je on, ”mi nismo nikome nikakva zla ucinili, nikome nismo nista krivi. On mi odvrati
26. 6. 2006

Tragovi naše povijesti, javlja prof. dr. Mladen Glibić

Tragovi kuda je koračala naša povijest. Posvuda su oko nas. Zna li netko nešto o ovim ljudima? Ili o načinu kako su se javljali doma svojima?
26. 6. 2006

Hrvatski oltar mučeništva, Vječite hrvatske Kosare (varijacije na tu temu), javlja Tomo Raič

Na ovoj fotografiji je Stipo Bradarić iz Doljana koji je nestao na putu za Blajburg. Zadnji put je viđen u Mariboru odakle je i poslao po poznaniku ovu fotografiju svojoj supruzi Ruži.
23. 6. 2006

Pozdrav svijetu iz Doljana, piše Tomo Raič

Doljani, planinsko selo koje se većim svojim dijelom nalazi u Parku prirode Blidinje je prepuno prirodnih ljepota te povijesnih i turističkih atrakcija. Trenutno, jedan broj mlađih ljudi pokušava raditi na promociji turizma baš u Doljanima i pokušavaju svijetu pokazati šta sve tu ima. Za početak, među ostalim poslovima pripremaju i nekoliko vrsta "razglednica" doljanskog kraja od kojih će neke izgledati ovako. (Naš dodatak ovom tekstu: Doljani su slabo istražen a još manje svijetu poznat komadićak prirode. Krećući se njime u pravcu Blidinja, pejzaž vam se, poput nepročitane knjige, otvara i nameće. Čas vidite zanimljivu biljku, čas nešto protrči ispred vas te vi pogađate što je to zapravo bilo, čas prizor ispred vas okiti lednički materijal; pijesak i šljunak s umotanim pravilnim kamenim kuglama... Priroda se ovdje poigrala onim svojim specifičnim umjetničkim darom, koncentrirajući vaš pogled samo na usku zonu ispred vas, omeđujući je visokim kamenim planinama, s kojih i jeste sišao taj lednički pokrov. Ako ste pak, iz nekog razloga, sišli s ceste u njen gusto obrasli okoliš, tada se još malo potrudite i pronađite bistri potok za umiti se i okrijepiti vodom. Ako vam, pri tom, neki kamen u vašoj blizini bude slao tajanstvene svjetleće poruke to je zato što je on gips, ili nešto tome slično, te mu je to i osobina i jedini posao ovdje. Uzmi te ga sa sobom i uresite vaš stol. I stijene su ovdje neobične svojim oblikom; ne rijetko stoje gordo pored puta, ili se dižu jako visoko kao da razgovaraju sa samim nebom. Takvi su i ljudi.)
22. 6. 2006

Bili smo u srcu zemlje, dakle bili smo u Bakovićima (općina Fojnica)

Daleke geološke prošlosti, Bog blagoslovi ovu zemlju podarivši joj sokove zemljine utrobe. Tako nastade Bosna kao mineralni cvijet i kao jedinstveni prostor u cijelom svijetu. I nastade ovaj kiseli kvarcporfirni masiv. U njemu opet dragi Bog prosječe zemlju i procuri njena krv, koja i danas tu teče, noseći nebrojene i neprocjenjivo vrijedne mineralne koktele, urešene srebrom i zlatom. Tako postadoše Bakovići, Dusina i Deževice, ali i nebrojeno drugih u Bosni. Dovoljno samo i za gledati. Tek ljudsko slijepilo, ili nešto drugo, ne da nam progledati i priječi nas koristiti to blago. Trebali su se dogoditi Englezi pred Drugi svjetski rat pa da tone zlata i srebra odu vani. Što još ta blagoslovljena Zemlja čuva u sebi? Što je još ostalo od mnogih koji su po njoj kopali, od starih Rimljana do današnjih dana? Prema nekim podacima, u okolini je oko 200 starih rudokopa (najgrublja procjena). Pokrenimo opciju više i bar nakratko budimo u toj tajanstvenoj i jedinstvenoj zemlji na svijetu! (Slike će se dodati našem IS-u)
21. 6. 2006

POZIV NA OTVORENJE SVETIŠTA U DEŽEVICAMA, piše Milo Jukić

Već više od mjesec dana traju radovi na uređenu svetišta Vrelo svetog Jakova u Deževicama kod Kreševa. Radove vodi poseban odbor na čijem je čelu župnik don Pavo Kopić. U sklopu radova podignut je novi oltar, a uređuje se i kompletan plato ispred svetišta. Kako se vrelo nalazi u pećini (u kojoj je, po predaji, u XIV. stoljeću neko vrijeme obitavao vizitator bosanske franjevačke provincije, sveti Jakov Markijski), uređuje se i ulaz u pećinu, a u kamenu se izvodi i prilaz svetištu, mostić preko rječice Nevra, te prostor za hodočasnike. Radovi se, prema riječima župnika Kopića, financiraju iz donacija vjernika, ali i brojnih privatnih poduzetnika iz Kreševa i Kiseljaka, a dosad je za uređenje utrošeno više od 30.000 KM. Iako je i prije rata bilo poznato kao hodočastilište ne samo katolika, već i pripadnika drugih konfesija, nakon rata se, posebno na mlade nedjelje tijekom ljetnih mjeseci, na Vrelu okupljaju brojni hodočasnici i iz udaljenijih krajeva BiH. Stoga je Odbor za obnovu odlučio da otvorenje uređenog svetišta upriliči upravo na mladu nedjelju, 25.VI., a dolazak su već potvrdili i brojni visoki dužnosnici hrvatskog naroda, među kojima i član Predsjedništva Ivo Miro Jović, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, te predsjednik Federacije BiH, Niko Lozančić. Prigodni program otvaranja započet će u 11 sati. Za sve dodatne informacije možete se obratiti don Pavi Kopiću na telefon 030 804 715 ili Radoji Vidoviću na mobitel 063 339 312. Ja sam zamoljen da prenesem ovaj poziv medijima, pa to i činim, a šaljem vam i fotografiju radova snimljenu ovih dana. Srdačan pozdrav, Milo Jukić.
20. 6. 2006

I reče Bog: Neka bude Prokoško jezero

Pokrenite opciju više!
19. 6. 2006

I reče Bog: Neka bude Prokoško jezero

I bi tako. I postade komadićak na zemlji pod kapom Božjom. Tu nikada nije stala noga čovjekova a da sebi nije postavio pitanja koja nigdje na ovoj kugli zemaljskoj ne postavlja. Tko sam i otkuda? Kuda idem? Što činim? I Bog bi vrlo zadovoljan. Reče: neka još bude! I potekoše vode sa svih strana u jezero. I započeše godine s 12 godišnjih doba. Propuzaše, protrčaše i proletješe mnoge od životinja. I livade se okitiše cvijećem. Šume zakriše jezero, kako im bi naređeno. I duboki snijeg prekri to blago da ga se ljudske oči samo željne nagledaju. I Bog bi vrlo, vrlo zadovoljan. A vi pokrenite opciju više! (Prokoško jezero, općina Fojnica, uskoro na našem IS-u)
16. 6. 2006

Za kraj ovoga radnog tjedna - Ljubav na pužji način

Prokoško jezero (općina Fojnica) 14. 6. 2006.
15. 6. 2006

I nevesinjska kamena ljepotica jutros uvrštena u naš informacijski sustav

Jutros smo u naš Informacijski sustav uvrstili i porušenu kamenu ljepoticu iz Nevesinja.
15. 6. 2006

Širokobriješka ljepotica (čerigaj) u našem Virtualnom muzeju

Stara Franjevačka kuća u čerigaju uvrštena u naš Virtualni muzej, sakralna baština.
15. 6. 2006

Djed Vidoje u našem Virtualnom muzeju

Vidoje Salmanić uvršten u naš Virtualni muzej, Kulturna baština.
13. 6. 2006

Kanjon modre rijeke

Kanjon modre rijeke Bregave u blizini pećine Hahara. Zajedništvo kamena i vode! Smokve su tu negdje. Čujete li miris loznice? Snimio Mirko Bošković.
13. 6. 2006

Naše apeleološko blago - pećina Hahara, piše profesor Mirko Bošković

Na teško pristupačnim obroncima kanjona Bregave, ispod sela Borojevići, nalazi se pećina zvana Hahara. Pećina je dužine oko 18m i prosječne širine oko 2m. Pored glavnog ulaza ima i manji otvor oko sredine pećine koji osigurava vidljivost tijekom cijelog dana u pećini. Unutar pećine se nalazi manja skupina šismiša. Pokrenite opciju više!
12. 6. 2006

Naš dar vama, svim na svijetu, ma gdje bili

Darujemo vas ovim preslatkim trešnjinim plodovima iz Hercegovine, ma tko bili i ma gdje bili. Sutra je Sveti Ante, a one su na taj dan najslađe. S jedne trešnje smo otjerali pčelu, koja se do grla bila uvalila u med, tek da je uslikamo. A poslije neka siše do mile volje. Ove godine trešanja ima u izobilju. Uživajte i neka vam Sveti Ante pomogne pronaći izgubljeno. Možda Hercegovinu? Onu lijepu staru, toplu Hercegovinu.
12. 6. 2006

Drama u tri čina: Kamena ljepotica iz Nevesinja (3), fotografije nam je poslao Marko Puljić Vidić iz SAD-a

... a došao je dan kada je više nema. Tek prazna livada. Poput praznoga groba našega Gosponina na Uskrs. Bio među nama i otišao. Bila među nama i otišla. Ali je ostavila sjeme na plodnom tlu. Za dobrobit svim ljudima ovoga svijeta. Tko zna što će iz toga svetoga sjemena iznići? Fotografija iz 2000. godine. (Marko Puljić Vidić moli sve koji znaju nešto pouzdano o ovoj crkvi da dojavi nama a mi ćemo to njemu proslijediti).
12. 6. 2006

Drama u tri čina: Kamena ljepotica iz Nevesinja (2), fotografije nam je poslao Marko Puljić Vidić iz SAD-a

Rodila se u srcu ljudi, dobroti dragoga Boga i toplini kamena. Tu je dočekivala svako prelijepo nevesinjsko jutrio, svakoga dobroga čovjeka i svakoga pobravičara kada su odlazili i vraćali se sa svoje planine. A ljudi su je voljeli i čekali susret s njom...
12. 6. 2006

Drama u tri čina: Kamena ljepotica iz Nevesinja (1), fotografije nam je poslao Marko Puljić Vidić iz SAD-a

Kamena ljepotica nikla iz srca ljudih, onih domaćih i onih što su progonili nebrojena stada ovaca na planinu. U njenu kamenu nutrinu zatvorili su sve svoje želje i nade, do idućeg prolaska i novog srdačanog susreta.
PrvaPrethodna 36  37  38  39  40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)