PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
22. 4. 2004

NIJEMA, KAMENA PORUKA EVANĐELJA S NEKROPOLE STEĆAKA U BIVOLJEM BRDU

Mač pretvoren u sidro sa simbolikom našeg postojanja u Isusu te crtežima spirale i trsa, nijema je kamena poruka sa stećka u nekropoli Bivolje Brdo. Iako prelijepa, nekropola je prepuštena brzotoku. Stećci su pokretani, prevrtani i zapliveni zemljom. Doimlju se kao izgubljeni čamci u podivljalom moru. Ili, pak, kao kamenje koje o nečem žustro raspravlja. Asocijacija bi nas možda mogla uvesti u prizor kamenog čuđenja što su toliko zaboravljeni od ljudi. A nose samo univerzalne, kršćanske poruke.
22. 4. 2004

CVIJETNE LIVADE HERCEGOVINE

Hercegovačke livade u proljeće. Snimio Ivan Vukorep.
22. 4. 2004

ZELENA VILA U MOGORJELU

Putem našeg foruma Legende dobili smo ovu vrlo zanimljivu priču o vilama od suradnice Dijane. Priča se u mnogo čemu razlikuje od drugih, sličnih legendi. Zbog iznimne zanimljivosti donosimo je u cjelosti: "U Strugama kruži legenda o zelenoj vili u Mogorjelu.Ljudi kažu da je Mogorjelo bilo prije kopanja i otkrivanja starina pješčano brdo pokriveno travurinom. Tu je iz Neretve izlazila vila zelene duge kose, a imala je drvenu lijevu nogu. Njezina sestra,bijela vila, živjela je u nekakvoj pećini u planini iznad Mostara. Imala je mnogo kćeriju, bijelih, nijemih vila, koje je puštala da se veru po drveću duž Neretve. One bi se tako spuštale i do svoje tetke u Mogorjelo, češljale joj zelene kose, igrale kolo oko nje i dizale prašinu, a ako bi po noći naišao kakav muškarac putem od Čapljine do Struga, hvatale su ga i ubacivale u svoje kolo, crple mu snagu , pa ga onda puštale,tako da bi on iscrpljen ubrzo kod kuće umro."
21. 4. 2004

NADGROBNI SPOMENIK AUSTROUGARSKOM VOJNIKU IZ 1886. GODINE UVRŠTEN U VIRTUALNI MUZEJ

Nadgrobni spomenik AustroUgarskom vojniku iz Raguževa groblja u Bivoljem Brdu uvršten u Virtualni muzej - kulturna baština. Koristiti naš pretraživač pojma "NADGROBNI SPOMENIK AUSTROUGARSKOM VOJNIKU".
21. 4. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Humačka ploča. Bosaničko glagoljski natpis iz 11 - 12 stoljeća. Natpis o gradnji crkve sv. Mihovila, Humac, Ljubuški. (fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac). Kliknite na više radi pregledavanja slike.
21. 4. 2004

KAMENI KRIŽEVI NEKROPOLE STEĆAKA BIVOLJE BRDO UVRŠTENI U VIRTUALNI MUZEJ

Danas smo kamene križeve nekropole stećaka Bivolje Brdo uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština. Drugi kameni križ, čija se nadgrobna ploča vidi na slici, prevrnut je i dijelom zapliven zemljom. Lokalitet nekropole se ne održava i prijeti mu potpuno uništenje zbog erozije brzotoka koji se povremeno formira na tom prostoru.
20. 4. 2004

OBILJEŽENA JEDANAESTA GODIŠNJICA STRADANJA HRVATA U DOLINI NERETVICE

OTKRIVENO SPOMEN-OBILJEŽJE ŽRTVAMA ZLOČINA ARMIJE BIH U TRUSINI 16. travnja 2004. Služenjem svete mise koju je predvodio fra Slavko Topić zajedno s župnikom župe Žitace fra Vladom Koštromanom i ostalom braćom svećenicima, obilježena je jedanaesta obljetnica stravičnog stradanja Hrvata od Armije BIH u Trusini.
20. 4. 2004

STEĆCI SU POVIJEST, VJERA I KULTURA (Dr. Andrija Nikić)

Donosimo izvadak iz teksta Dr. Andrije Nikića "ZNAČENJE I PRIPADNOST STEĆAKA U BOSNI I HERCEGOVINI", časopis HERCEGOVINA, godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe, broj 18 (10), 2004. godine, str. 75 do 96. "Stećci su povijest, vjera, kultura i svjetonazor bogatog kršćanskog svijeta od 12. st. do turske okupacije upisana u kamen. Oni su oblikovani kamen u kome se čuvaju sjećanja kršćanskih pređa. Stećci obilježavaju razvoj kulture europskog srednjeg vijeka počevši od vremena seobe naroda pa dalje kroza stoljeća koja su slijedila. I kada nisu obilježeni nadgrobnim kamenom, grobovi se nižu u pravilno usmjerenim redovima, a stećci su došli samo kao daljnji stupanj prijenosa i bogaćenja tradicije. Tako graditeljski, klesarski, stvaralački i dekorativni zanos što je oduvijek bio moćan i živ medu generacijama hrvatskog pučanstva u Hercegovini i na širem području, utjelovio je, tijekom stoljeća, jedinstvenu kulturu i civilizaciju rijetke ljepote, sjajne raznolikosti i neizmjernog bogatstva. Djela koja su stvorena i sačuvana stoje i danas kao veličanstven spomenik ponosa, vizije hrabrosti i nade kako pojedinaca, znanih i neznanih, tako i cijelog hrvatskog etnosa: kao snažna, nepokolebljiva protuteža mračnom licu povijesti što ga je, također, ovo podneblje upoznalo u dugim razdobljima razaranja, patnji i robovanja. Umjetnički trezor stećaka rađen na našem području i nastao iz stvaralačke samosvijesti domaćeg naroda, u povijesnom kontinuitetu izrastanja kulture iz Hercegove zemlje ostao je za poruku budućim naraštajima."
19. 4. 2004

ZAPOČELI SMO PRIKAZ STARE ŽUPNE CRKVE U GORNJEM HRASNU

Na našem IS-u danas smo započeli prikaz stare župne crkve u Gornjem Hrasnu. Vidjeti kvadrant 3B, marker tipa H, uz ime sela. Koristite naš pretraživač pojma "stara župna crkva Gornje Hrasno". Na slici: zvono napuštene crkve. Nekada je zvonilo za preko tisuću duša.
19. 4. 2004

ZBOR STUDENATA SVEUČILIŠTA U MOSTARU ORGANIZIRAO TRIBINU NA TEMU ZAKONA O VISOKOM ŠKOLSTVU

Danas je Zbor studenata Sveučilišta u Mostaru organizirao tribinu na temu Zakona o visokom školstvu u BiH. Gotovo nitko od pozvanih političara se nije odazvao pozivu. Studenti su izrazili duboko neslaganje s Zakonom, smatrajući ga protuustavnim. Naima, Ustav BiH je ingerencije o Visokom školstvu povjerio županijama, a Zakon ga, bez promjene Ustava, prenosi na entitete. Takva su rješenja, čulo se na tribini, usmjerena protiv interesa Hrvata u BiH, koji se i bez toga stalno preglasavaju u Vladi Federacije BiH. Za prihvatanje ovog Zakona glasovalo je 5 muslimanskih ministara a 4 hrvatska su bila protiv. To je bilo dovoljno da se on i prihvati. Prisutni predstavnici strane administracije u BiH, koji uglavnom podupiru Zakon, nisu mogli odgovoriti na upite studenata. Studenti su ujedno iskazali duboku ogorčenost na medijsku blokadu u kojoj Hrvati žive u BiH. Tako su samo 2.8 % djelatnika Federalne televizije Hrvati. Djelatnike sredstava javnog priopćavanja su pozvali na prekid medijske blokade i objektivnost.
17. 4. 2004

DJELATNICI GRAĐEVINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U MOSTARU STUDIJSKI POSJETILI BEČ I BUDIMPEŠTU

U tjednu nakon Uskrsa, profesori i asistenti Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, studijski su posjetili Beč i Budimpeštu. Upoznali su se s graditeljskim nasljeđem ovih gradova. Posebna pozornost je posvećena arhitekturi i konstruktivnim rješenjaima u graditeljstvu tijekom povijesti. Prikupljen je veliki fond pokaznog materijala koji će se koristiti u nastavi fakulteta. Za izvrsnu organizaciju puta, kolektiv se zahvalio poduzeću "VOXTURS" iz Međugorja.
11. 4. 2004

UTVRDA BOBOVAC - TEMELJ BOSANSKE DRŽAVNOSTI, USKORO NA NAŠEM IS-u

Bobovac - grad utvrda - tijekom XIV i XV stoljeća bio je bosanski kraljevski grad - tipičan primjer srednjovjekovnog grada u njegovoj razvijenoj formi. U njemu su stolovali mnogi bosanski banovi i kraljevi, od bana Stjepana II Kotromanića do kralja Tomaša i kraljice Katarine. U tom razdoblju u gradu je dominirao i kultni centar, što dokazuju, između ostalog, nekolike lokacije s ostacima kršćanskih crkvi (kapelica), od kojih je jedna u skorije vrijeme i rekonstruirana (izvor: www.sve-mo.ba/gf). Uskoro čitajte na našem IS-u.
11. 4. 2004

ŠTO MOŽEMO USKORO OČEKIVATI NA NAŠEM IS-u?

U pripremi je predstavljanje lokaliteta D. Trijebanj, G. Hrasno, Masline (kod Stoca), sedrenog slapa Kravice te dovršetak predstavljanja stare crkve sv. Ante Padovanskog. U pripremi je jedan veliki projekt na IS-u - gost regija: predstavljanje utvrde Bobovac, temelja bosanske državnosti. Na slici: jedan od najljepših sedrenih slapova, Kravice kod Ljubuškog.
11. 4. 2004

BURMAZI, BUROV DO - NEKROPOLA STEĆAKA

Danas smo započeli predstavljanje nekropole stećaka Burmazi - Burov do (vidjeti kvadrant 3B, marker tipa H iznad imena Burmazi, ili koristiti naš pretraživač pojma "Burmazi"). Na slici: remek djelo kulture stećaka. Danas zaboravljen i prepušten grmu drače i cerovine. Tek kosor s vremena na vrijeme napravi nešto reda. Između ostalog, i zog poštovanja današnjeg stanovnika Burovog dola prema pokojniku i umjetnosti. Za razliku tolikih ustanova koje se kunu očuvanjem kulturnog blaga. Čini se: bez seljakova kosora ovaj biser kulture bio bi izgubljen!
9. 4. 2004

NAŠE LIVADE U ČAST USKRSA

Cvijetna livada na Bivoljem brdu. Malo dalje je nekropola stećaka pa Gradina Bivolje brdo, uz sami kanjon rijeke Neretve. Uskrs 2004.
9. 4. 2004

TKO SAM JA? NAŠA CRTICA ZA USKRS 2004.

Dragan Gadžić iz sela Hodovo - Ljuca danas privremeno radi u Australiji. Kada je boravio doma na godišnjem odmoru sagradio je ovaj predivni Gospin kutak, pored puta uz očevu kuću. Već više od stoljeća odlazi se s ovih prostora u bijeli svijet. Većina uspješno. Kada bi se bar dio njih sjetilo svoj roditeljski kraj počastiti nečim ovakvim, on bi danas procvjetao. I dočekao bi ih uljepšan i sretan poput Gospina kutka Dragana Gadžića, kada u njega navrate. Tada bi u bijelom svijetu bilo manje onih koji u zrelosti života pitaju: Tko sam ja?
7. 4. 2004

HERCEGOVINA ZEMLJA KAMENIH KRIŽEVA. ISTRAŽIVANJA BIVOLJEG BRDA

7. 4. 2004. istraživano je Bivolje brdo, lokalitet na tromeđi općina: Mostar, Stolac i Čapljina. Bivolje brdo je locirano na krškoj zaravni Dubrave, uz kanjon rijeke Neretve, na njenoj lijevoj obali. Istraživano je groblje s grobovima AustroUgarskih vojnika iz perioda poslije 1876. godine, nekropola stećaka s ostacima kaldrme konjskog, karavanskog puta te jedna gradina građena na litici kanjona. Nekropola stećaka je zahvaćena erozijom formiranog povremenog vodotoka, te je prirodni teren snižen za oko 2 m. Erozija je pomjerila i prevrnula stećke te im zaprijetila nestankom. Očito, malo koga to brine. Na slici: križ na samom početku nekropole. Zapravo, bila su dva. Jedan je prevrnut i dobrim djelom zapliven. Ni to nije nikoga posebno zabrinulo.
7. 4. 2004

OLTAR SV. ANTE PADOVANSKOG NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG

10. 4. 2004. Danas smo prikaz stare crkve sv. Ante Padovanskog na Humcu dopunili oltarom sv. Ante (vidjeti kvadrant 2A). Očekujemo pojedinosti o oltaru i njegovoj gradnji.
7. 4. 2004

KIP SV. ANTE PADOVANSKOG NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG

10. 4. 2004. Danas smo dopunili prikaz stare crkve sv. Ante Padovanskog na Humcu kipom sv. Ante. Očekujemo pojedinosti o njemu kako bi ih mogli unijeti u prikaz.
7. 4. 2004

GROB AUSTROUGARSKOG VOJNIKA IZ 1886. GODINE

Na katoličkom groblju u Bivoljem brdu nalazi se, prema kazivanju mještana, osam gorbova AustroUgarskih vojnika. Jedan grob, koji je danas porušen, njemačkog je časnika iz II sv. rata, kazuju mještani. Ostali su iz perioda 1878. do 1886. godine. Jedan od njih je dobro sačuvan. Budući ih od pamtivjeka nitko ne posjećuje, iako su na križu usječeni podaci o pokojniku koji se i danas mogu čitati, mještani im pale svijeće za Dan mrtvih. Križevi su sječeni u teneliji s imitiranjem drveta. Uskoro ćemo objaviti detalje na našem IS-u. (kliknite na više radi pregledavanja)
 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)