PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
7. 5. 2004

NEOBIČNI KAMENI SVIJET NEKROPOLE STEĆAKA PODGRADINJE

Neobični kameni svijet nekropole Podgradinje - Gornje Hrasno (blizu pravoslavne crkve) razbacan je na velikom prostoru, odnosno uređen je po nekom nepoznatom, skrivenom pravilu. I razbacan i uređen u isto vrijeme. Vjerojatno bi svoju unutarnju uređenost pokazao nekomu tko bi ga promatrao odozgo, iz zraka. Onomu koji ga promatra šećuči prostorom nekropole, odaje zbrku raspoređenosti stećaka ili mu samo da naslutiti neki nejasni red. Crteži na stećcima odavno su "pomiješani" sa svijetom lišajeva različitih boja i crtama koje je, kroz dugo vrijeme, uklesala voda, crtajući neke nama nejasne likove. Jer ovaj lokalitet ljudi su prestali posjećivati a kamo li da se netko o njemu brine. Danas je započet njegov prikaz na IS-u. Vidjeti IS, kvadrant 3B, marker tipa H blizu topografskog znaka za crkvu ili koristiti pretraživač za pojam "PODGRADINJE".
6. 5. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

FRAJNOV KARANFIL, Dianthus freynii ("ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE Parka prirode Blidinje" Čedomil Šilić)
6. 5. 2004

NA RUBU ZAPADA

Zbog iznimne vrijednosti knjige NA RUBU ZAPADA autora Mladena Ančića za povijesnu znanost, donosimo jedan izvadak iz teksta HUMSKO KNEŠTVO, poglavlje IV, stranica 141. Riječ je o pionirskom radu na temu Huma, ali i o učinkovitom osvrtu na pokušaj krivotvorenja povijesti kroz naručene, političke doktorske teze. Takvih pokušaja bilo je uvijek iako su danas u pravoj ekspanziji. Može im se oduprijeti samo znanstvenom istinom, kako to autor u knjizi i čini. Kliknite na više radi pregledanja teksta (samo osnovni tekst, tekst na marginama nije dodan).
6. 5. 2004

LAŠVANSKI KRIŽ - NOVE POJEDINOSTI

Obilje vrijednih podataka o fenomenu lašvanskog križa iznio je autor Marinko Slipac u najnovijem broju Hercegovine. Donosimo jedan izvadak članka "LAŠVANSKI KRIŽ" (izvadak je unesen i u temeljni prikaz IS-a): "Srednjovjekovna župa Lašva, prostorno poprilično mala, razvila je podosta visoku kulturu življenja i ekonomskog razvoja dosljedno ondašnjim prilikama u Bosni. Razlog tomu, što se o njoj malo zna jest od pridošle osmanske vlasti sustavno razaranje i uništavanje vjerskih i upravnih objekata koji su simbolizirali prethodnike, a vjerojatno i od domaćeg puka koji je prešao na islam (faktor odricanja prošlosti). Tako se od utvrda sačuvao samo Stari grad (Kašćel) u Travniku, dok su Toričan (kod Turbeta), Vrbenac ili Vrbovac (na Bili), Bosnić-grad ili Škaf (kod Veče-riske) i Kašćel-grad (kod Novog Travnika) u potpunosti razoreni. Nijedna crkva ni djelomično nije se sačuvala, a ima više lokaliteta koji se zovu crkvina, ako izuzmemo crkvu sv. Kate koja je pretvorena u Jeni-džamiju.1 Samostan Lašva je tako temeljito razoren da se sa sigurnošću ne zna ni gdje je bio. Osnovano se pretpostavlja da se nalazio iza tvornice žigica na Dolcu kod Travnika, na lokalitetu Crkvina. Možda se taj Donji Dolac (ima i Gornji) zato i zove "na Lašvi". Na žalost, ništa ni od samostanskih vrijednosti nije sačuvano. Tako je među ostalim, u zapaljenom samostanu Guča Gora 1945. god. (zapalili ga partizani), izgorio i pečat župe Lašva." (Marinko SLIPAC, "LAŠVANSKI KRIŽ", HERCEGOVINA BR. 18 (10), strana 203 do 212)
3. 5. 2004

PRISEGA 35. NARAŠTAJA ZA DEVETU OBLJETNICU NASTAVNOG SREDIŠTA

Svečano je bilo posljednjeg travanjskog dana u vojarni Božan Šimović u Čapljini. Na svečanosti prisege 35. naraštaja novaka, stigli su visoki dužnosnici hrvatskog naroda na razinama Federacije BiH i države BiH, zatim izaslanstva općina i županija, gospodarstvenici, kulturni i javni djelatnici, te predstavnici Katoličke crkve, kao i mnoštvo od nekoliko tisuća – roditelji, rodbina i prijatelji mladih vojnika, koji su davali prisegu. Stigli su iz raznih djelova BiH, te inozemstva. Sam čin prisege započeo je pozdravom gostima, nakon čega je slijedio nastup postrojbi za svečano davanje prisege, pa intoniranje himni, te minuta šutnje kojom je odana dužna počast poginulim domoljubima. Riječi svečane prisege novaci su izgovarali za zapovjednikom Nastavnog središta bojnikom Draganom Jerkovićem, koji im je, prvi i uputio čestitke. Novacima se obratio brigadni general Zvonko Sesar, zapovjednik Prvog hrvatskog gardiskog zbora. Svečanosti prisege nazočio je i sadašnji ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikolić, koji je pored ostalog najavio donošenje Zakona o obrani Federacije i Zakon o služenju u vojsci Federacije, kojim će vojni rok biti skraćen na 4 mjeseca i projekt civilnog služenja vojnog roka. Čestitke mladim vojnicima, njihovim roditeljima, te djelatnicima nastavnog središta uputio je don Luka Pavlović, generalni vikar hercegovačkih biskupia. Uz prigodnu molitvu don Luka Pavlović je mladim vojnicima povodom svečane prisege udjelio blagosov. Svečanosti prisege 35. naraštaja novaka u čapljinskoj vojarni prisustvovala je i zamjenica ministra vojske BiH Marina Pedneš. (novinar Dušan Musa)
30. 4. 2004

KAMEN I SMOKVA

U raspuklini stijene nikla i razvila se smokva. Sudeći po listovima i zametnutim plodovima mladih smokava nimalo se ne tuži na okolinu. Kako preživi ljetnu žegu u suhom kamenu? Očito snašla se, kao i sve drugo rođeno i odgojeno na ovim prostorima. Želja za životom pretvorila je raspuklinu stijene u ugodno stanište. Možda kao poruku onima koji vječno lutaju tražeći bolji život. Detalj smo snimili na putu iz Ošlja na brdo Gradac kako bi posjetili ostatke ranosrednjovjekovne crkve.
29. 4. 2004

OTVORENA NOVA MEĐURAČUNALNA STRANICA HKD KLIS

Dvoje studenata Sveučilišta u Mostaru Dado Vico i Monika Anđelić najzaslužniji su za kreiranje web stranice www.hkd-klis.org. Prema ocjeni mnogih, dizajn stranice za svaku je pohvalu. Stranicu najiskrenije preporučamo našim posjetiteljima širom svijeta. Stranica će, vjerujemo, doprinijeti istini o stradanju Hrvata Klisa i šire ali i o ljepotama toga kraja i bogatstvu običaja ljudi koji tamo žive. Želimo vjerovati kako će se uskoro život obnoviti na tom prostoru, utemeljen na želji čovjeka da živi na korjenima svojih djedova i na tisućama prirodnih pogodnosti koje taj kraj pruža.
29. 4. 2004

SLAP KRAVICE - BISER HERCEGOVINE

Slika asocira na proces nastanka sedre i sedrenih barijera koje krase tolike čište vodotoke u nas. Ipak, sve ih je manje. Sedra se rađa u čistoj, slatkoj, hladnoj vodi žuborećih brzotoka. Reklo bi se: voda joj je majka. Ali se "odgaja" u zaštiti sedrotvornog bilja koje opet raste u toj vodi i zavisi od nje. Bilo tko da se ugrozi u toj zajednici strada sedra; ili tako da se više ne stvara ili da se stvorena degradira i raspada. Sedra je ures vodotoka ali i čedo prirode, barometar njene očuvanosti i mjerilo svijesti lokalne i šire društvene zajednice. Tako valja doživjeti slap Kravice - biser Hercegovine. (vidjeti kvadrant 2A, marker tipa N kod naziva slap Kravice ili koristiti naš pretraživač pojma "slap Kravice")
28. 4. 2004

SLAP KRAVICE - BISER HERCEGOVINE

Danas je dopunjen prikaz slapa Kravice kod Ljubuškog. Razvijen je na sedri iznimne ljepote. O njemu se još malo zna izvan Hercegovine. Tek u zadnje vrijeme pristupa se njegovoj popularizaciji. Vjerujemo i u njegovu korist, jer "divlji" turizam za njega može biti poguban. Sedra nastaje na hladnim brzotocima slatke vode bogate bikarbonatom. Žuborenjem vode koja nailazi na prepreku, izdvajaju se kristali kalcita koji, poput bijele prašine, prekriva okolne površine. Bili bi odneseni vodom da ne padnu u "zaštitu" sedrotvornog bilja koje tu rastu. Tako započinje kristalizacija sedre i njen rast. Ona je "čedo prirode" i mjerilo njene očuvanosti. Pretjerani protoci vode te antropogeni čimbenici oštećuju je, degradiraju ili potpuno uništavaju. Tako nestaju, jedan za drugim, sedreni slapovi koji su već danas simboli izvorne prirodnosti, nespojive s onim što današnji čovjek ponosno naziva progres i razvoj.
28. 4. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Gabela, Čapljina Nadgrobna ploča DOMINIKA DIEDA prvog mletačkog zapovjednika tvrđave u Gabeli, 1697. godina. Jedini mletački natpis u BiH.(fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac) Kliknite na više za pregledanje slike.
27. 4. 2004

CRKVA U OŠLJU (RH) - SIMBOL GRADITELJSTVA STAROHRVATSKOG DOBA

Danas smo posjetili lokalitet Bijela Lokva, blizu sela Ošlje, nedaleko od Stona s dobro očuvanim ostacima ranosrednjovjekovne crkve, tlocrta osmerolista s pravokutnim produžetkom na zapadnoj strani. Crkvu i lokalitet Bijela Lokva ćemo predstaviti na našem IS-u.
27. 4. 2004

DIVA GRABOVČEVA - LEGENDA S KEDŽARE I MNOGO VIŠE OD TOGA

Povodom nakane Zaklade da ovog ljeta organizira jednotjedni studijski boravak u mjestu Dive Grabovčeve donosimo ovaj osvrt. Tekst je posuđen sa: http://www.doljani.com/Povijest/DIva.html. "Ne zna se točno kada je živjela i umrla Diva Grabovčeva. Vjerojatno početkom devetnaestog stoljeća. Po legendi bijaše ona prelijepa ramska čobanica u koju se nesretno zaljubio Tahir beg Kopčić. Oblijetao je oko Dive mladi i lijepi beg, ali mu ona nije uzvratila ljubav. Zaslijepljen Divinom ljepotom, beg nije odustajao, pa je Divin otac pokušao sakriti kćerku, davši je u najam da čuva ovce kod nekog Muslimana. No, beg je ipak doznao "adresu" Divinu na Vran planini. Kako se mlada Ramkinja nije željela udati za "nevjeru", ubio je Divu i sebe. Ova je legenda dugo kružila Ramom, a onda se širila. O Divi se govorilo kao o svetici koja nije popustila pred "napašću", a davno su počela i hodočašća na Divin grob na Kedžari. Posebice od 1909. godine, kad je Ćiro Truhelka otkopao navodni Divin grob i u njemu pronašao kosti i lubanju mlade djevojke. Otada je Diva Grabovčeva motiv pjesnicima i slikarima, a njezin grob mjesto gdje se hodočastilo. Svake godine na ovom mjestu prve nedjelje u sedmom mjesecu služi se Misa i hodočasti se na Divin grob." Mi bi dodali: Diva Grabovčeva je stvarno oličenje djevojačke ljepote, otpora zlu, prkos i inat velik kao što je velika ponosna Vran planina. I pitanje koje se samo nameće: kako da ova tema nije postala predmetom povijesnog filmskog spektakla? Kada mnoge druge jesu a to ni izdaleka ne zaslužuju. Na slici: skulptura "Diva Grabovčeva" Kuzme Kovačića.
26. 4. 2004

NEKROPOLA STEĆAKA NA BLIDINJU

Nekropola na Blidinju promatrača zadivljuje ljepotom oblika stećaka i motiva uklesanih na njima. Pokazuje koliko je stvaralački duh kulture stećaka bio razvijen i bio prisutan praktično svuda, u Bosni, Humu i Zahumlju, u dolinama kraj rijeka i na planinama. Stećci svjedoče o veličini te zaboravljene civilizacije koju su uporno gradili naši pređi. Čovjek se svikao na žegu u Dalmaciji i ljutu zimu na Blidinju. Ali svuda je stvarao i ostavljao poruke generacijama koje dolaze. Objektivno, njegov stvaralački duh se može mjeriti s tajanstvenim i nestalim drevnim civilizacijama. Samo što je kultura stećaka ostavila korjene i kontinuitet življenja. To nije nestala civilizacija poput drevnih. Na istom kamenu, pod žegom i studeni planina niču nove generacije (slika preuzeta iz knjige "ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE" autora Dr. Čedomila Šilića)
26. 4. 2004

STEĆCI SU KONTINUITET KRŠĆANSKOG NAČINA SAHRANJIVANJA

"I kada nisu obilježeni nadgrobnim kamenom, grobovi se nižu u pravilno usmjerenim redovima, a stećci su došli samo kao daljnji stupanj prijenosa i bogaćenja tradicije. Tako graditeljski, klesarski, stvaralački i dekorativni zanos što je oduvijek bio moćan i živ medu generacijama hrvatskog pučanstva u Hercegovini i na širem području, utjelovio je, tijekom stoljeća, jedinstvenu kulturu i civilizaciju rijetke ljepote, sjajne raznolikosti i neizmjernog bogatstva." (dr. Andrija Nikić, već citirano u našim vijestima). Donosimo očit dokaz ove tvrdnje s nekropole stećaka u Gornjem Hrasnu. Na raniju grobnicu oivičenu kamenom u obliku pravilnog kvadrata, navučen je grobni kamen - stećak. Stećak je, dakle, epizoda u kontinuitetu sahranjivanja. Nastao je i nestao s povijesne scene. Zamijenili su ga drugi oblici koji će opet, kroz povijesno vrijeme, nestati. Ali, kontinuitet će ostati, baš kao što to naša slika pokazuje. Kliknite na više radi pregledavanja slike.
26. 4. 2004

KIP I OLTAR SV. ANTE PADOVANSKOG S HUMCA UVRŠTENI U VIRTUALNI MUZEJ

Kip i oltar sv. Ante Padovanskog iz stare crkve sv. Ante na Humcu kod Ljubuškog uvršteni u Virtualni muzej - sakralna baština. Predstavljaju jedan od temelja naše duhovnosti kroz burnu i tešku povijest. Vidjeti Virtualni muzej - sakralna baština ili koristiti naš pretraživač.
25. 4. 2004

DOPUNJEN PRIKAZ STARE CRKVE SV. ANTE NA HUMCU

Danas smo dopunili prikaz stare crkve sv. Ante Padovanskog na Humcu s više detalja unutrašnjosti i zvonom na crkvi. Na slici: zvono na staroj crkvi sv. Ante na Humcu. Koliko je svojim zvukom donijelo radosti hrvatskom puku Herecegovine kroz burnu i grku povijest?
25. 4. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

STARI GRAD LJUBUŠKI, Nadvratnik predromaničke crkve (sv. Mihovila?), 10 stoljeće. (fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac) Kliknite na više radi pregledavanja slike.
25. 4. 2004

SERIJA POTRESA S EPICENTROM JUŽNO OD STOCA

Ovih dana Hercegovinu je potreslo niz seizmičkih udara niskog inteziteta s vrlo jakim zvučnim efektom. Riječ je, vjerojatno, o urušavanju podzemnih prostorija negdje na području Hrasna i Popova, upravo na području gdje Zaklada kani uspostaviti speleološki park prirode. Okršeni sustavi su razvijeni subvertikalno, praktično od površine terena do erozijskog bazisa. Nalikuju crvotočnim tvorevinama na drvetu. Riječ je o pravim podzemnim, još neistraženim, svjetovima s rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Vjerojatno je urušavanje izazvalo podizanje razine vode zbok velikog priticanja s površine a posebno s poplavljenog Popova. Voda narušava geostatsku ravnotežu svodova i dolazi do urušavanja. Samo jedne noći čula su se 5 manjih udara, kao rezultat smirivanja nakog jačeg urušavanja.
23. 4. 2004

PREDSTAVLJENA KNJIGA Dr. RATKA PERIĆA, BISKUPA, "KROZ MNOGE NAM JE NEVOLJE"

Knjiga "KROZ MNOGE NAM JE NEVOLJE" dr. Ratka Perića, biskupa, predstavljena je pred prepunom dvoranom Hrvatskog Doma "Stjepan Kosača" u Mostaru. Predstavljači su bili: Prof. dr. sc. Željko Šuman, dr. sc. Ante Pavlović i Željko Raguž dipl. iur. Snagom nepobitnih činjenica koje se u knjizi nalaze, predstavljanje ove knjige imalo je prizvuk gorke istine o sudbini malog hrvatskog naroda u BiH. Ali su se čule i riječi nade i ohrabrenja: nevolje i jesu za hrabre da se dokažu i pokažu. Na kraju je govorio i autor knjige pozdravljen burnim aplauzom i ustajanjem prisutnih.
23. 4. 2004

STARA CRKVA SV. ANTE NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG UVRŠTENA U VIRTUALNI MUZEJ

Stara crkva sv. Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog uvrštena je Virtualni muzej - sakralna baština. Toplo kameno zdanje bilo je i ostalo simbolom nade generacijama Hercegovaca i daleko šire. Bila je i ostala jednim od temelja duhovnosti ove regije i izvorom snage opstanku čovjeka na golom kamenu i povijesnoj vjetrometini. Vidjeti Virtualni muzej - sakralna baština ili koristiti naš pretraživač. Također vidjeti informacijski sustav, kvadrant 2A, marker u obliku crkvice blizu naziva mjesta Humac.
 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)