PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
15. 5. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - PONOR ŽIRA U POPOVU POLJU

Ponor Žira u Popovu Polju. Prirodni vrhunski i veličanstveni hidrotehnički objekt. Nažalost vrlo malo poznat čak i ljubiteljima prirode. Jedan je od temeljnih speleoloških objekata našeg prijedloga speleološkog Parka prirode. Kliknite na više radi uživanja u prizoru.
13. 5. 2004

ŽIVOT I OKAMENJENI ŽIVOT - NAŠA ASOCIJACIJA U POVODU PREDSTAVLJANJA NEKROPOLE PODGRADINJE

Dva oblika života, onaj pravi i onaj okamenjeni iz povijesti, susrela su se u hercegovačkoj makiji. Kao da onaj pravi izvire iz okamenjenog. Nekropola stećaka Podgradinje. Kliknite na više da pregledate sliku.
13. 5. 2004

DA SU KLETE TE RUKE KOJE BI OVAJ PRITORILE

Križ na Maslinama danas je predstavljen na našem IS-u. Posredstvom foruma Mirko Bošković nam je poslao slijedeći tekst vezan za ovaj križ: "U mjestu Masline, kraj samoga puta, nalazi se spomenik u obliku križa na kome je zapisano: «A se neka se zna, jere ubi puška Brešku Borovicica, a da su klete te ruke koje bi ovaj pritorile» (Dr. Ljubo Mihic, Turisticki motivi i objekti Stoca i okoline, preuzeo od M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH.). Ovaj spomenik autori smještaju u XV stoljece. Ovaj primjer govori o nesretnom slucaju kada od puške poginu neki Breško, i tu ga pokopaše. Stradanja iz drugog svjetskog rata nisu obilježena u ranijem periodu jer su to tadašnje vlasti zabranjivale (ima primjera tajnog oznacavanja mjesta stradanja). Uglavnom su posljednjih godina kolektivno obilježena po pojedinim grobljima i drugim mjestima. Mjesta stradanja vojnika iz posljednjeg rata, te stradanja pod drugim okolnostima su uglavnom obilježena, ali su stradalnici pokopani u grobljima. Dakle obicaji pokapanja stradalnika na mjestu stradanja, kasnije samo obilježavanja tih mjesta, imaju kontinuitet od starih vremena. Interesantno je da su u svim ratovima i previranjima najmanje, skoro nikako, stradala groblja. Rijeci pokojnog Breške se ipak poštivaju: «...da su klete te ruke koje bi ovaj pritorile.»" Vidjeti IS, kvadrant 2B, marker tipa H pokraj riječi Borojevići, ili koristiti pretraživač pojma "križ na Maslinama".
13. 5. 2004

STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE

Već drugu godinu Matica Hrvatska iz Stoca organizira kulturnu manifestaciju «Stolačko kulturno proljeće». Ove godine prva od tri večeri održana je na starom stolačkom Vidoškom gradu, na brdu Križevac, odaklen se vide ravne Dubrave sve do Neretve. Program je počeo intoniranjem hrvatske himne «Lijapa naša» u izvedbi djevojačke pjevačke skupine «Vidoška kraljica» i crkvenog zbora «Modra rijeka» iz Stoca. Kulturnu večer je otvorio predsjednik ogranka Matice Hrvatske iz Stoca dr. Mladen Bošković i pozdravio sve prisutne. Glumac hrvatskog kazališta iz Mostara Robert Pehar pročitao je zapis iz kronike o strahotama turskog zatvora u Stocu i zapis o prelazima katolika na islam 1875. godine. O vremenu mučeništva i stolačkim mučenicima govorio je biskup heercegovačkih biskupija dr. Ratko Perić. Biskup se posebno osvrnuo na bezimenog mučenika iz Stoca, koji je ubijen 1744. godine, kada se nije htio odreći svoje katoličke vjere ni pod cijenu vlastitog života, a čije je mučenje prije 260 godina zapisao don Petar Bronzić, župnik Dubrava. Biskup se kratko osvrnuo i na mučeničku smrt 22-dvo godišnjeg mladića Marka Milanovića iz Kruševa, koga su komiti ubili u travnju 1859. godine na Morinama, pod brdom Takomistom. Detaljnije o njegovu mučeništvu i slavi mučeničke smrti govorio je benediktinac, otac Jozo Milanović, iz čijeg roda je i spomenuti mučenik Marko. O mučeničkoj smrti Marka Milanovića pjesmu je spjevao i pročitao pjesnik Pero Pavlović, iz Neuma. Narodni guslar i umjetnik Zlatko Glavinić iz Babina Dola je napisao pjesmu o mučeništvu Marka Milanovića te je uz gusle i otpjevao, što se prisutnih posebno dojmilo.
12. 5. 2004

OBNOVLJENA STARA KAPELICA U KISELJAKU JOŠ IZ 1876. GODINE.

U Kiseljaku je obnovljena povijesna kapelica, još iz 1876. godine. Donosimo tekst koji se odnosi na kapelicu i njenu obnovu. Tekst smo dobili od Borislava Petrica dipl. ing., najzaslužnijeg za obnovu (borislav.petric@tel.net.ba). "U Župnoj kronici je zapisano da je prvi župnik bio fra Grga Frančević. Uz pomoć Kreševske općine gradi kapelu i župni stan na području današnje općine Kiseljak. Općina Kreševo daje za izgradnju kapele i župnog stana 200 dukata. Fra Grgo Frančević koristi pomoć i 1876 gradi kapelu i župni stan. Kapela je građena jednostavno u stilu tradicionalne bosanske kuće jer se misa govori tajno u vrijeme turske okupacije. Po ulasku Austro-Ugarske na ovaj teritorij, misa se počinje javno govoriti. Kapelica je posjedovala krsni zdenac i napravljena je nova menza za oltar koja je posjedovala ploču sa moćima. Ova novina nastala je tek 1961 godine kada je došlo električno svjetlo. U ovoj kapeli održavana su vjenčanja, krštenja sve do sedamdesetih godina. Površina kapelice je oko 19 m2." Kliknite na više radi pregledavanja slike.
11. 5. 2004

LIST "KRIK" UČENIKA SREDNJE ŠKOLE U NEUMU

Izišao je drugi broj lista «Krik» učenika Srednje škole «Neum».
11. 5. 2004

NOVI BROJ LISTA "KRIK"

Izašao je drugi broj lista «Krik» učenika Srednje škole «Neum». Iskrene čestitke svima koji su uzeli učešća u ovom poduhvatu. "KRIK" je uvršten u rubriku Knjige, časopisi, radovi.
11. 5. 2004

MOLBA DRUŠTVA PRIJATELJA STARINA "HUTOVO" IZ HUTOVA

D. P. S. H. Društvo prijatelja starina «HUTOVO» Hutovo – Neum Tel. 00387 63 323 026 / 36 805 435 Predmet: Zamolba za pomoć postavljanju Spomen ploča žrtvama Drugog svijetskog rata i Domovinskog rata župe Hutovo i dovršetka gradnje Zavičajne spomen kuće u Hutovu. Društvo prijatelja starina Hutovo iz Hutova – Neum gradi Zavičajnu spomen kuću na kojoj će se postaviti i Spomen ploče za 201-u žrtvu Drugog svijetskog rata i poraća i Domovinskog rata župe Hutovo. Radovi na Zavičajnoj spomen kući su privremeno obustavljeni zbog nedostatka sredstava. Molimo vas da ovu akciju, od velikog značaja za naš kraj, pomognete te da je preporučite drugima koji bi je također mogli i željeli pomoći. Uplate iz inozemstva možete uplatiti na žiro račun: Zagrebačka banka d.d. Zagreb, 70920-8910049-7100-48-06-03375-7 doznaka za ZABA BH poslovnica Neum Uplate iz BiH možete uplatiti na žiro račun: 3381702200123044 Zagrebačka banka BH d.d. poslovnica Neum Iskreno Vam se zahvaljujemo i nadamo se viđenju na otkrivanju Spomen ploča! Hutovo, svibanj 2004. Predsjednik DPS – HUTOVO Stanislav Vukorep
11. 5. 2004

POČELO "STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE 2004."

U organizaciji Matice hrvatske počelo je "Stolačko kulturno proljeće" u sklopu kojeg se tiska zbornik "Stolačko kulturno proljeće" s preko 220 stranica aktualnog teksta. Programom su predviđena događanja raspoređena u tri dana. Prvi dan, 12. svibnja 2004., je pod nazivom Katoličkim mučenicima. Učestvuju: Ratko Perić, Jozo Milanović, Zlatko Glavinić i Pero Pavlović. Program će se realizirati na Križevcu s početkom u 18 sati. Naziv drugog dana je Povijest i umjetnost a realizirati će se u restoranu San Pier u Stocu, dana 19. svibnja 2004. u 18 sati. U sklopu ovog dana predstaviti će se knjige: Ivica Puljić; Hrvati katolici donje Hercegovine i istočna kriza - Hercegovački ustanak 1875. - 1878. godine i Marijan Sivrić; Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje (1667. - 1808.). Upriličiti će se i izložba skulptura umjetnika Zlatka Glavinića. Umjetnika i njegovo djelo predstaviti će Ante Brkić. Treća večer će se organizirati 26. svibnja u 18 sati na Radimlji, s temom Pjesnička večer. Predviđeno je da se te večeri predstavi novi broj zbornika Stolačko kulturno proljeće, te pjesništvo Ivana Marijanovića i Lucije Marković - Šakić iz Viteza. Na slici: pozivnica tiskana za ovu prigodu (sličnog izgleda je i naslovnica Zbornika).
11. 5. 2004

OSVRT NA POSJEĆENOST NAŠE STRANICE

Zadržao se trend laganog porasta posjećenosti naše stranice, nakon završetka faze uhodavanja kada je porast bio intenzivan. Do danas, stranica je otvorena više od 8000 puta. U jednom mjesecu stranica se posjeti oko 1100 puta. U stalnom je porastu broj posjeta izvan BiH. Taj odnos je danas: 58.7 % BiH i 41.3 % izvan BiH. Počeli smo s odnosom oko: 87.5 % BiH i 12.5 % izvan BiH.
10. 5. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - POVODOM PREDSTAVLJANJA NEKROPOLE PODGRADINJE

Možda baš ovdje leži sin što ga pokamenova mati. Natpisima na ovim stećcima, danas već uništenim do nečitljivosti, progovara tajanstvena povijest. Ima u tim zapisima neobičnosti u kazivanju, boli za onima koji su vrlo često rano zauvijek odlazili ali i ponosa i prkosa prema svemu što je, najčešće kobno, zalazilo u ove šume i odnosilo sinove majkama. Dugo, predugo je baš takva povijest bila usudom ovih prostora. Što je majka drugo mogla osim pokamenovati ono što je najviše voljela? Do danas je ostala samo gorčina tih zapisa i neobična ljepota stećaka. S prvaom se pitamo: kada će suvremeni čovjek, zagušen trkom svakodnevice, na njih svratiti pozornost?
10. 5. 2004

PONOVNO KATASTROFA U POPOVU

Dijelovi Popova polja u općini Ravno ponovno su poplavljani. Učinjena je velika šteta na više od 100 hektara zasađenih višegodišnjih nasada voća, vinove loze, kao i žitarica i povrća. Iz Bilećkog jezera i brane Gorica, iznad Trebinja u Republici Srpskoj, ispušta se oko 200 m3 vode. To je već drugi put u mjesec dana da poplavljuje ovaj dio Popova. Kako je riječ o najvećem, najljepšem i najrazvijenijem fenomenu krškog polja na svijetu, postaje jasno o kakvoj je katastrofi riječ. Prešutno mu se želi nametnuti uloga evakuacijskog sustava avanturističkom i vrlo opasnom projektu nasilnog prevođenja voda. Danas, kada je takvim projektom prikupljen samo manji dio planiranih voda, katastrofe su samo u jednom mjesecu odnijele gotovo čitav ljudski trud. Što će biti kada se projekt dovrši?
10. 5. 2004

KRALJICA MIRA U HRASNU

Svetište Kraljice Mira u Hrasnu, proslavilo je danas (tradicionalno druga nedjelja u svibnju) svoju nebesku zaštitnicu Kraljicu Mira. Kao i svake godine hodočasnici su došli u velikom broju. Na početku misnog slavlja župnik don Bariša Čarapina je pozdravio biskupa, svećenike, časne sestre i hodočasnike. Misno slavlje započelo je procesiom Kraljici Mira na Gradinu gdje je moljena posvetna molitva Gospi i blagoslovljeni vozači i vozila. Svečano euharistisko slavlje predvodio je mjesni biskup Ratko Perić uz koncelebraciju više svećenika. Misno slavlje pjesmom je uveličao katedralni zbor iz Mostara pod ravnjanjem maestra don Dragana Filipovića. Nakon što se puk okrepio u hrašanskoj «grabovini» započeo je popodnevni program. U programu su sudjelovali zborovi i KUD-ovi više hercegovačkih župa. Program je kao i obično završio kolom.
10. 5. 2004

IZLOŽBA SLIKA I SKULPTURA U FRANJEVAČKOM SAMOSTANU NA HUMCU

Danas, 8. svibnja, uoči majčina dana, na Humcu u Franjevačkom samostanu je otvorena stalna izložba slika i skulptura pod nazivom «Majka». Postavku izložbe je predstavio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić iz Zagreba. Gostima se zahvalio i izložbu otvorio dr. fra Viktor Nuić, koji je zajedno sa pokojnim dr. fra Ljudevitom Rupčićem , a na Rupčićevu ideju, prikupio slike i skulpture. U fundusu zbirke ima oko 250 umjetnina od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike.
8. 5. 2004

LJUBAV POKAMENJENIH SUPRUŽNIKA

Još jedna neobična simbolika kojoj fotoaparat jednostavno ne odoljeva: ljubav pokamenjenih supružnika - igra prirode. Nekropola stećaka Podgradinje, Gornje Hrasno.
8. 5. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

BLINJA, Teskera, Ljubuški. Stela (nadgrobni spomenik) konjanika Alburija prve kohorte, koja je dobila ime po gradu BRAČARA AUGUSTA. Uvršteno u Virtualni muzej - kulturna baština. (fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac).
8. 5. 2004

SUŽIVOT KAMENA I GRABA

Iako ste pošli dokumentirati nešto sasvim drugo, ovakve scene se same nameću. Svoj egzistencijalni problem kamen i grab su riješili na ovaj način. Važno je preživjeti a za to je na kršu potrebita domišljatost i odlučnost. Grabu toga ne nedostaje. Kliknite na više radi pregledavanja slike. (snimljeno na Gornjem Hrasnu, pored stare župne crkve).
7. 5. 2004

NEKROPOLA STEĆAKA PODGRADINJE (STANISLAV VUKOREP)

Na području Gornjeg Hrasna nalaze se tri nekropole stećaka. Od njih je svakako najznačajnija ona na lokalitetu Podgradinje. Nekropola ukupno broji 101 stećak od čega 44 ploče, 44 sanduka, 12 sljemenjaka i 1 križ sa pločom. Posebno je zanimljiva jedna ploča izuzetno velikih dimenzija, koja se nalazi u prostoru cca. 5 puta5 m, omeđenom pravilnom usađenim kamenjima. Ispod ploče nalazi se zidana grobnica. Ukrašenih stećaka ima 18. u sastavu nekropole nalazi se kao spolia, jedna antička stella. Na stećku križu natpis: A SE LEŽI VUK SIN KNE ZA OB RADA SESTR OM E LOM I POKA MENO VA GA MAT I ANA KLET I PROK LT TKO ĆE KRETI U ME Po literaturi na ovome lokalitetu nalazila su se još 3 natpisa. Oni su sada nečitljivi. Po M. Vegi pisalo je: 1. A S LEŽI NINOE LUPOVAČIĆ SI NOM CRIJEPOM 2. A SE LEŽI RADIVOI ITE VI ĆETE BI DRAŠČIĆ DOBRI JUNAK JA BIH MOLU JA SE TI KAKO JA A JA NE MOGU BITI KAK VAS NE TICAH O VI 3. SE LEŽI IVAN VUKIĆE VIĆ NEKA ZNA U TI DN DA KONO
7. 5. 2004

OSMOŠKOLCI U NEUMU POKRENULI NOVI LIST

Neobično radosna vijest došla je ovih dana iz Neuma. Osmoškolci Neuma su pokrenuli novi list "VAL", prvi te vrste na ovim prostorima. Uredili su ga Josip Katić i Mario Senti a objavljeni su radovi petnaestak suradnika. Naša Zaklada im čestita i želi uspjeh u vjeri da će i nama redovito slati vijesti o svom listu.
7. 5. 2004

STEĆAK SE KONTINUIRANO RAZVIJA IZ STAROHRVATSKIH GROBOVA

Donosimo izvadak iz intervjua s poznatih znanstvenikom i arheologom dr. sc. Zdenkom Žeravicom objavljenim u časopisu VRUTAK, broj 2, prosinac 1999. godine na stranici 3 do 5. Dr.Žeravica trenutno radi u Arheološkom muzeju u Dubrovniku, poglavito na realizaciji znanstvenog programa "HRVATI CRVENE HRVATSKE, KORJENI, POKRŠTAVANJE I ŽIVLJENJE DO KRAJA SREDNJEG VIJEKA". "Dosta sam se bavio izučavanjem ranosrednjovjekovne starohrvatske skupine, koja se određuje u vrijeme IX. do XII. stoljeća, te utvrdio da je ona raširena na gotovo cijelom prostoru rimske provincije Dalmacije. Utvrdio sam da se ono što se u arheologiji podrazumijeva pod stećkom, kontinuirano razvija iz starohrvatskih grobova. Ujedno stećci pokrivaju zapravo cijelo područje provincije Dalmacije, pa je lako zaključiti da su zapravo stećci u kasnijem srednjem vijeku izravni sljedbenik starohrvatske podloge. Ujedno to je i prostor koji se u ranom srednjem vijeku izdvaja kao velikim dijelom područje Crvene Hrvatske, pa iz svega možemo zaključiti da su stećci nastali kao kulturno dobro Hrvata. O tome potvrđuju pismom i sadržajem natpisi na stećcima, često ornamentika prikazana na njima, s posebnim naglaskom na ikonografske elemente i znakove izrazito katoličke provenijencije na njima. To zorno potvrđuju i iznimno vrijedne nekropole stećaka sa šireg hutovskog područja."
 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)