PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
7. 5. 2004

STEĆAK SE KONTINUIRANO RAZVIJA IZ STAROHRVATSKIH GROBOVA

Donosimo izvadak iz intervjua s poznatih znanstvenikom i arheologom dr. sc. Zdenkom Žeravicom objavljenim u časopisu VRUTAK, broj 2, prosinac 1999. godine na stranici 3 do 5. Dr.Žeravica trenutno radi u Arheološkom muzeju u Dubrovniku, poglavito na realizaciji znanstvenog programa "HRVATI CRVENE HRVATSKE, KORJENI, POKRŠTAVANJE I ŽIVLJENJE DO KRAJA SREDNJEG VIJEKA". "Dosta sam se bavio izučavanjem ranosrednjovjekovne starohrvatske skupine, koja se određuje u vrijeme IX. do XII. stoljeća, te utvrdio da je ona raširena na gotovo cijelom prostoru rimske provincije Dalmacije. Utvrdio sam da se ono što se u arheologiji podrazumijeva pod stećkom, kontinuirano razvija iz starohrvatskih grobova. Ujedno stećci pokrivaju zapravo cijelo područje provincije Dalmacije, pa je lako zaključiti da su zapravo stećci u kasnijem srednjem vijeku izravni sljedbenik starohrvatske podloge. Ujedno to je i prostor koji se u ranom srednjem vijeku izdvaja kao velikim dijelom područje Crvene Hrvatske, pa iz svega možemo zaključiti da su stećci nastali kao kulturno dobro Hrvata. O tome potvrđuju pismom i sadržajem natpisi na stećcima, često ornamentika prikazana na njima, s posebnim naglaskom na ikonografske elemente i znakove izrazito katoličke provenijencije na njima. To zorno potvrđuju i iznimno vrijedne nekropole stećaka sa šireg hutovskog područja."
7. 5. 2004

NEOBIČNI KAMENI SVIJET NEKROPOLE STEĆAKA PODGRADINJE

Neobični kameni svijet nekropole Podgradinje - Gornje Hrasno (blizu pravoslavne crkve) razbacan je na velikom prostoru, odnosno uređen je po nekom nepoznatom, skrivenom pravilu. I razbacan i uređen u isto vrijeme. Vjerojatno bi svoju unutarnju uređenost pokazao nekomu tko bi ga promatrao odozgo, iz zraka. Onomu koji ga promatra šećuči prostorom nekropole, odaje zbrku raspoređenosti stećaka ili mu samo da naslutiti neki nejasni red. Crteži na stećcima odavno su "pomiješani" sa svijetom lišajeva različitih boja i crtama koje je, kroz dugo vrijeme, uklesala voda, crtajući neke nama nejasne likove. Jer ovaj lokalitet ljudi su prestali posjećivati a kamo li da se netko o njemu brine. Danas je započet njegov prikaz na IS-u. Vidjeti IS, kvadrant 3B, marker tipa H blizu topografskog znaka za crkvu ili koristiti pretraživač za pojam "PODGRADINJE".
6. 5. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

FRAJNOV KARANFIL, Dianthus freynii ("ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE Parka prirode Blidinje" Čedomil Šilić)
30. 4. 2004

KAMEN I SMOKVA

U raspuklini stijene nikla i razvila se smokva. Sudeći po listovima i zametnutim plodovima mladih smokava nimalo se ne tuži na okolinu. Kako preživi ljetnu žegu u suhom kamenu? Očito snašla se, kao i sve drugo rođeno i odgojeno na ovim prostorima. Želja za životom pretvorila je raspuklinu stijene u ugodno stanište. Možda kao poruku onima koji vječno lutaju tražeći bolji život. Detalj smo snimili na putu iz Ošlja na brdo Gradac kako bi posjetili ostatke ranosrednjovjekovne crkve.
28. 4. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Gabela, Čapljina Nadgrobna ploča DOMINIKA DIEDA prvog mletačkog zapovjednika tvrđave u Gabeli, 1697. godina. Jedini mletački natpis u BiH.(fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac) Kliknite na više za pregledanje slike.
26. 4. 2004

NEKROPOLA STEĆAKA NA BLIDINJU

Nekropola na Blidinju promatrača zadivljuje ljepotom oblika stećaka i motiva uklesanih na njima. Pokazuje koliko je stvaralački duh kulture stećaka bio razvijen i bio prisutan praktično svuda, u Bosni, Humu i Zahumlju, u dolinama kraj rijeka i na planinama. Stećci svjedoče o veličini te zaboravljene civilizacije koju su uporno gradili naši pređi. Čovjek se svikao na žegu u Dalmaciji i ljutu zimu na Blidinju. Ali svuda je stvarao i ostavljao poruke generacijama koje dolaze. Objektivno, njegov stvaralački duh se može mjeriti s tajanstvenim i nestalim drevnim civilizacijama. Samo što je kultura stećaka ostavila korjene i kontinuitet življenja. To nije nestala civilizacija poput drevnih. Na istom kamenu, pod žegom i studeni planina niču nove generacije (slika preuzeta iz knjige "ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE" autora Dr. Čedomila Šilića)
25. 4. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

STARI GRAD LJUBUŠKI, Nadvratnik predromaničke crkve (sv. Mihovila?), 10 stoljeće. (fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac) Kliknite na više radi pregledavanja slike.
22. 4. 2004

CVIJETNE LIVADE HERCEGOVINE

Hercegovačke livade u proljeće. Snimio Ivan Vukorep.
11. 4. 2004

BURMAZI, BUROV DO - NEKROPOLA STEĆAKA

Danas smo započeli predstavljanje nekropole stećaka Burmazi - Burov do (vidjeti kvadrant 3B, marker tipa H iznad imena Burmazi, ili koristiti naš pretraživač pojma "Burmazi"). Na slici: remek djelo kulture stećaka. Danas zaboravljen i prepušten grmu drače i cerovine. Tek kosor s vremena na vrijeme napravi nešto reda. Između ostalog, i zog poštovanja današnjeg stanovnika Burovog dola prema pokojniku i umjetnosti. Za razliku tolikih ustanova koje se kunu očuvanjem kulturnog blaga. Čini se: bez seljakova kosora ovaj biser kulture bio bi izgubljen!
9. 4. 2004

NAŠE LIVADE U ČAST USKRSA

Cvijetna livada na Bivoljem brdu. Malo dalje je nekropola stećaka pa Gradina Bivolje brdo, uz sami kanjon rijeke Neretve. Uskrs 2004.
7. 4. 2004

HERCEGOVINA ZEMLJA KAMENIH KRIŽEVA. ISTRAŽIVANJA BIVOLJEG BRDA

7. 4. 2004. istraživano je Bivolje brdo, lokalitet na tromeđi općina: Mostar, Stolac i Čapljina. Bivolje brdo je locirano na krškoj zaravni Dubrave, uz kanjon rijeke Neretve, na njenoj lijevoj obali. Istraživano je groblje s grobovima AustroUgarskih vojnika iz perioda poslije 1876. godine, nekropola stećaka s ostacima kaldrme konjskog, karavanskog puta te jedna gradina građena na litici kanjona. Nekropola stećaka je zahvaćena erozijom formiranog povremenog vodotoka, te je prirodni teren snižen za oko 2 m. Erozija je pomjerila i prevrnula stećke te im zaprijetila nestankom. Očito, malo koga to brine. Na slici: križ na samom početku nekropole. Zapravo, bila su dva. Jedan je prevrnut i dobrim djelom zapliven. Ni to nije nikoga posebno zabrinulo.
7. 4. 2004

GROB AUSTROUGARSKOG VOJNIKA IZ 1886. GODINE

Na katoličkom groblju u Bivoljem brdu nalazi se, prema kazivanju mještana, osam gorbova AustroUgarskih vojnika. Jedan grob, koji je danas porušen, njemačkog je časnika iz II sv. rata, kazuju mještani. Ostali su iz perioda 1878. do 1886. godine. Jedan od njih je dobro sačuvan. Budući ih od pamtivjeka nitko ne posjećuje, iako su na križu usječeni podaci o pokojniku koji se i danas mogu čitati, mještani im pale svijeće za Dan mrtvih. Križevi su sječeni u teneliji s imitiranjem drveta. Uskoro ćemo objaviti detalje na našem IS-u. (kliknite na više radi pregledavanja)
2. 4. 2004

"A se leži Ljuba Vuksanović"

Danas smo uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština kameni križ u nekropoli Donji Trijebanj. Na njemu piše: "A se leži Ljuba Vuksanović". Datiran je na XV ili XVI stoljeće (izvor: Turistički motivi i objekti Stoca i okoline, Dr. Ljubo J. Mihić, Skupština općine Stolac). Križ je padom oštećen te gotovo prepolovljen. Otkinuti dio križa se nalazi uz stećak.
2. 4. 2004

KRIŽ U ŽIVOM DRVETU NAŠEG KRŠA

Mistična i snažna poruka križa s Kalvarije usjekla se u drvo hercegovačkog krša, u njegovoj borbi za opstanak na ljutom kamenu. Te dvije patnje, patnja Boga i čovjeka na križu, te drveta na bezvodnom kamenu, kao da su se u ovo vrijeme Korizme, na čudesan način spojile u jedinstvenu poruku Evanđelja. Mlado drvo, u svojoj borbi s živcem, oblikovalo je i prenijelo poruku Evanđelja. Umjetnik Zlatko Glavinić iz Neuma zna pronaći i pokazati takve znakove prirode, stvarajući vrlo vrijedna izvorna umjetnička djela koja često zapanje promatrača. Odlučili smo da ovaj križ bude osvrt Zaklade na vrijeme Korizme.
30. 3. 2004

VRBINA - FENOMEN KRŠA I PREBIVALIŠTE VILA

Danas smo na našem IS-u uredili prikaz morfološkog fenomena Vrbina, općina Grude (vidjeti kvadrant 1A, približna lokacija). Vrbina je jedan od najmarkantnijih krških morfoloških fenomena u Hercegovini. Može se mjeriti s poznatim Imotskim jezerima od kojih ga dijeli Imotsko-Bekijsko polje. Nekako u tom nizu je i jezero Krenica, koga smo već predstavili po poznatoj legendi o Gavanu. Osim što je riječ o zadivljujućem morfološkom fenomenu, riječ je i o morfološkom objektu za koga su vezane vrlo svježe legende o vilama. Priče govore kako su u Vrbini prebivale vile sve do II sv. rata, kada su otišle uz obećanje da će se vratiti kada se svijet popravi. Do dana današnjeg nisu došle. Evo još jedne priče. Dogodilo se to prije rata. Čovjek je, u dokolici, gurao uz brdo veliki kamen u nakani strmoglaviti ga u Vrbinu i njeno jezero. Kada je pogledao dolje vidje neobičan prizor. Vila, plavuša je sjedila pored jezera i češljala dugu kosu a kraj nje, u bešici, spavalo je dijete - vila. Ugledala ga je i viknula: -Baci to dolje pa ćeš znati! Čovjek se prepao, vratio kamen i pobjegao u selo. Inače, Vrbina je postala kombiniranim postupkom okršavanja djelovanjem vode i urušavanjem svodova podzemnih prostorija. Pripada tipu dinamičkih krških objekata udarnica. Vjerojatno je locirana na većoj ali skrivenoj tektonskoj strukturi koja povezuje Imotska jezera, Krenicu i Vrbinu.
26. 3. 2004

KRALJICA LEGENDI - LEGENDE O GAVANU, LEGENDE O POSTANKU

Danas počinjemo s ciklusom prikupljanja poznatih i nepoznatih legendi o Gavanu. Molimo sve koji znaju takvu legendu da je pošalju na naš forum. Za početak donosimo jednu: legenda o postanku jezera Krenica (Imotsko Bekijsko polje). Izvor: «CVITAK» list za sretno djetinjstvo, godište III, broj 1, rujan 2002, Međugorje, autorica Iva Nuić, priča "Jezero Krenica". "Gavanova kuća je bila na mjestu današnje Krenice. Sv. Petar je pozdravio oholu Gavanovu ženu riječima «Bog ti dao, bi li mi dala komadić kruha da pojedem», a ona « Što će meni Bog tvoj dok je meni živ Gavan moj». Iz tog sukoba nastao strašan zemljotres i tamo gdje su stajali dvori posta jezero. Gavanica bježi s dvoje djece; muškim i ženskim, prema brdu a voda za njom. Tek kad baci muško dijete spasi se a na mjestu gdje je dječak bačen posta ponor! Otvori se i kanal (Matica) do ponora kuda je žena bježala s djecom. Gdje god je Gavan imao dvore postaše jezera, pa tako Crveno i Modro jezero u Imotskom. I naša Krenica je prava ljepotica, bistrooka, plavooka, ovalna, plitka i duboka, topla i hladna, mirna i nemirna-sve u jednom.» Na slici: pogled na Krenicu s Vrbine (Vrbina je jedna od najvećih "provalija", obodina kod nas i mjesto legendi. Uskoro će biti prikazana na našem IS-u).
25. 3. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Pripreme oko tiskanja prvog broja "BLAGO MOGA KAMENJARA" teku dobro. Donesena je odluka da se tiska izabrani sadržaj naše stranice prikupljen u prvoj godini djelovanja. U tijeku je izbor priloga te dizajn publikacije. Sugestije bi dobro došle. Na slici: kamenica, mali morfološki objekt, koga često i ne primjetimo. Ipak on ima veliku ulogu u održanju života. Duboko u ljetne suše kamenica čuva zalihu vode za manje životinje. Postoji vrlo stroga procedura pristupa vodi i točno se zna tko smije pristupiti i kada.
22. 3. 2004

KRIŽ U ŽIVOM DRVETU NAŠEG KRŠA

Mistična i snažna poruka križa s Kalvarije usjekla se u drvo hercegovačkog krša, u njegovoj borbi za opstanak na ljutom kamenu. Te dvije patnje, patnja Boga i čovjeka na križu, te drveta na bezvodnom kamenu, kao da su se u ovo vrijeme Korizme, na čudesan način spojile u jedinstvenu poruku Evanđelja. Mlado drvo, u svojoj borbi s živcem, oblikovalo je i prenijelo poruku Evanđelja. Umjetnik Zlatko Glavinić iz Neuma zna pronaći i pokazati takve znakove prirode, stvarajući vrlo vrijedna izvorna umjetnička djela koja često zapanje promatrača. Odlučili smo da ovaj križ bude osvrt Zaklade na vrijeme Korizme.
22. 3. 2004

ŽENA S BREMENOM SUHARAKA ZA POTPALU

Žena uprtila breme suharaka za brzu potpalu vatra. Danas smo u naš Virtualni muzej -kulturna baština uvrstili slike o nošnji i zanimanjima na selu, preuzete iz knjige "OD HRGUDA DO HUMA". Ove slike se također nalaze na IS-u, kvadrant 2B, marker tipa H, iznad toponima Rotimlja.
22. 3. 2004

JOŠ JEDAN SIMBOL HERCEGOVINE

Susreli smo ga istraživanjem Demirova krsta. Nikao je na kamenu a svaki dan njegova života ljuta je borba s živcem. Već na površini, njegove žile zagrlile su i ispreprele s nebrojeno kamena. U njegovim pukotinama i prslinama piju vodu i pronalaze hranu. U nebo je šiknulo bezbroj grana i zdravih mladica koje će se uskoro pokriti listom cera. Kao da mu je život samo izobilje. U njemu smo prepoznali sudbinu Hercegovine i mnoge koji su, poput njegovih grana, potekli ovdje i razgranali se u bijelom svijetu, daleko od korjena. (foto Ivan Vukorep)
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)