PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
27. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - JESEN DOLAZI!

Put nas je nedavno nanio pored ove kamenice. Pomislili smo kako je mudrost našeg Stvoritelja načinila vodu i dala joj dar genijalnog umjetnika. Ona je, pak, oslikala naš speleološki park. Zamislila je i ovaj ocean pitke vode u kamenoj pustinji. Za nas je to, možda, samo mala kamenica neobična oblika. Ali, zasigurno, o njoj drugačije misli obitelj vrapca koja tu blizu živi. I par kornjača i jedna koza koja tu redovito dolazi gasiti žeđ. Što su o njoj mislili seoski dječaci koji su tu generacijama igrali piljaka? Ili mladić koji je tu, po tradiciji, čekao svoju odabranicu? Ona, kamenica, poslije svega, samo mirno čeka jesen.
23. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Ne, nije satelitski snimak nekog jezera. To je samo mala kamenica u kršu, na našoj speleološkoj stazi Hutovski grad - Lišća.
23. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ŠILJEŽ SU OTIŠLA DOMA

Šiljež su poodavno otišla doma. Večer se približava, ni uže sunca još nije ostalo. Čuje se zvono na ovnu predvodniku. Još malo pa će i one zaspati u ligi. Laza (šugara) će čekati otvorena do sutra. Tek kada opet šiljež uđu kroz lazu, pažljivo će se zagraditi naviljkom drače.
23. 9. 2004

ZABORAVLJENO BLAGO

Reljef na kamenu miljevini, muljici ili teneliji. Prepušten zubu vremena. Danas je prepolovljen mrazom. Leži zaboravljen u gaju Crkvine, Gizdave u Hodovo Rotimlja. Kakvu nam poruku donosi iz daleke pršlosti? Razgledajte ga opcijom više.
18. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - UNIVERZALNA PORUKA STEĆKA

Križ je univerzalna poruka stećaka. Gotovo su neprebrojivi njegovi pojavni oblici na kamenu a zjednička im je velika ljubav i umješnost majstora klesara. Simbolizira čvrstu vjeru temeljenu na kamenu, poput svetog Petra, ali i vječiti povijesni križ koji su naši preci nosili. Pogrešan je pristup potpuno individualnog tumačenja znakova na stećcima; svi skupa zapravo čine jednu jedinstvenu, pomalo misterioznu poruku naših pradjedova. Poruku uklesanu u živcu, poput najrazvijenijih civilizacija starog doba. Stećci su, zapravo, samo listovi te drevne kamene knjige. Knjige koju volimo toliko koliko samo mogu voliti naraštaji ono što im preci, s bezgraničnom ljubavi, ostaviše. Na tome temeljimo pokret za spas i očuvanje naše univerzalne kamene knjige. Knjige na kojoj su zapisane neprolazne vrijednosti. Pročitajte poruku sa ovog stećka. On se nalazi na Lišćama, na istraživačkoj stazi Hutovski grad - Lišća - Šaraića peć.
17. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - KROKODIL ZASPAO NA CRNIM KUCIMA

Krokodil zaspao na Crnim kucima. Igra prirode. Detalj sa speleološke staze Lišća - Crni kuci - Vrutak. Koristite opciju više.
17. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - MISTERIJ KAMENA

Selo Kotezi u Popovu Polju. Prirodni reljef u kamenu.
17. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - MISTERIJ KAMENA

Selo Kotezi, Popovo Polje. U srcu našeg budućeg speleološkog parka prirode.
17. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - MISTERIJ KAMENA

Iskoristite opciju više pa sliku pogledajte s manjeg rastojanja. Što vidite? Mogli bi reći: vječnu zagonetku kamena. Detalj s istraživačke staze Lišća - Crni Kuci - Vrutak.
14. 9. 2004

JEDNA GEOLOŠKA OD BIJELKE

Da je Bijelo (Luka Perić) bio posebno nadarena duha pokazuje i ova zgoda. U mnogo čemu se razlikovao od drugih zato se iz svakog susreta sa njim mogla očekivati zgoda za priču. Tko god bi ga susretao pitao bi ga što šta očekujući duhovit odgovor. I pored svega, Bijelko je bio vedra duha i spreman za šalu. Toga sunčanog proljetnog jutra Bijelko se vraćao iz njive s gunjcem prebačenim preko ramena. Njegovo imanje je poveliko ali većinom na strmini pa voda nosi zemlju. Susjed ga pita: - Oklen ideš bolan Luka? Bijelko odgovara kao da je to najnormalnije: - S Gabele. Susjed zna da on ide iz njive ali ga kao u čudu pita: -A, a što ćeš bolan u Gabeli? Bijelko ne trenu već reče: -Postavljo sam poljara. Za susjeda je to previše pa sada zaista u čudu pita: - Što će ti doli poljar? - Doli mi je i zemlja, voda je odnjela. Reče Bijelko i mirno pođe kući.
14. 9. 2004

RAVNA LIŠĆA

Idući starim karavanskim putem od Hutovskog grada prema Stonu, iza Prisjeke i Zakolenika izlazi se na ravna Lišća, gdje ima više prapovijesnih gomila, a među njima ističe se Zborna, gdje su se glavari Čarića sastajali, zborovali i odluke donosili. Na samom centru Lišća nalazi se nekropola stećaka, koja spada u najukrašenije uopće. Spomenuti put uklapa se u buduće staze za obilazak speološkog parka i sa Lišća se odvaja za Zablatak, Zelenikovce, Drijen, Hotanj i Prapatnicu. Na ljutom hercegovačkom kamenu preci su nam učili pisati i crtati. Slika je jednog od najukrašenijih stećaka.
8. 9. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - PRIZOR LOVA IZ SREDNJEG VIJEKA

Opcijom više razgledajte prizor lova na kamenu, djelo nepoznatog umjetnika iz Srednjeg vijeka. Stećak se nalazi u nekropoli Hodovo, na pješačkoj istraživačkoj stazi Rotimlja - Hodovo - Istup (prema Radimlji).
1. 9. 2004

TREBINJA; KRŠKI, SPELEOLOŠKI I ARHEOLOŠKI FENOMEN HERCEGOVINE

Trebinja krije mnoge tajne geološke i čovjekove povijesti, poput ovih zidanih neistraženih grobnica i mnoštva gradina. U našim planovima speleološkog Parka prirode, Trebinja predstavlja centar za krška, hidrogeološka, morfološka, povijesna i arheološka istraživanja s nizom pješačkih, znanstvenoistraživačkih staza, poput onih prema zaseocima Pećina, Strmica (i dalje prema Čepikućama) i Kremena njiva. U tom selu bi se, prema našim planovima, nalazilo nekoliko memorijalnih kuća posvećenih Hercegovačkom ustanku. Razvoj cijelog mjesta bi se, vjerojatno, mogao temeljiti na izgubljenim vodama nekadašnje ponornice Trebinjanke. Prirodne, kristalno čiste speleološke vode ima, čini se, i za izvoz u susjedna turistička mjesta Dalmacije.U speleološkom pogledu do sada smo identificirali četiri iznimno zanimljiva i vrijedna objekta.
28. 8. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - NAŠA OVOGODIŠNJA, LJETNA RAZGLEDNICA

Uz zahvalu svima koji su posjetili našu stranicu darujemo i ovu ljetnu razglednicu: kamen i voda. Prirodne kamenice s vodom nalaze se posvuda na prostoru našeg speleološkog Parka prirode. Predviđamo da bi one bile odmorišta i točke orjentacije na pješačkim stazama Parka prirode. Pokrenite opciju više radi uživanja u prizoru.
28. 8. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - LOKVA UMLENICA NA BRDU TREŠTENICA

Visoko iznad Popova Polja, na konjskom putu između sela Previši i nekropole stećaka Međugorje, na brdu Treštenica, u srcu speleološkog Parka prirode nalazi se ova lokva. Služila je za okrepu karavana koji su išli iz Popova Polja. Očuvana je i danas može služiti svrsi, poglavito za predah na pješačkim stazama po Parku prirode. Razgledajte je opcijom više.
24. 8. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - JEDINSTVENI ZDENCI ZIDANI U KAMENIM ŠKRIPOVIMA

Na slici: kamenica klesana u vapnenačkom monolitu uz zdenac zidan kao svod na dubokom škripu (proširenoj vertikalnoj međuslojnoj pukotini) s prirodnom, kristalno čistoj vodi sela Strmica. Ti zdenci su po hidrogeološkim prilikama i konstrukciji jedinstveni u cijeloj regiji a čini se i svijetu. Zanimljivi su i jedinstveni poput vodenica na ponorima Popova Polja. Teško se uočavaju osim po kamenicama koje su redovito uz njih. Poredani su po nizu i označavaju prirodno kretanje podzemne vode po kombiniranoj trasi (podzemni - površinski tok) nekadašnje rijeke Trebinjanke. Vrlo vjerojano je riječ o velikim količinama čiste vode zanimljivim i za masovniju eksploataciju. U svakom slučaju garantiraju razvoj ruralnog turizma. Inače čitav kraj se doima bezvodnim bez i jednog izvora što je zapravo samo privid.
23. 8. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - IZ KUĆE MAJSTORA ĐURE RAIČA

Mrtva priroda sela Strmica. Sve je zaspalo u nekom čudnom, nestvarnom snu. A opet sve je na svom mjestu u tajnovitom, savršenom redu. Pletena korpa, krto, košic čeka smokve, grožđe i šipke na stolu majstora Đure Raiča. I rađa viziju idiličnog seoskog turizma zasnovanog na neviđenom daru prirode u morfologiji, klimi i kristalno čistoj vodi zdenaca zidanim u kamenim škripovima, po kojima su jedinstveni u čitavom svijetu. Koristite opciju više radi uživanju u prizoru majstorije Đure Raiča.
12. 8. 2004

LOKVA TREBINJA, CRVANJ PLANINA

Stanovnici Humske zemlje ili Donje Hercegovine imali su svoje «planine» na sjeveroistočnim predjelima Hercegovine, a neki i u Bosni sve do Vratla iza Treskavice i Zagorja. Pa i sada od starih humljaka može se čuti dosta zgoda iz planine i gdje je tko imao planinu: Lokva Trebinja – Crvan planina, Zažablje – Morine, Hrasno – Kladovo polje, Burmazi – Treskavica, pa iz Boljuna od Stoca išli su u Boljune planinu, Bjelojevići u Bjelojevićima itd. bilo je to tisućljetno dvojno stanovanje radi stoke i žitnice, zimi u Humnini, a ljeti se sa stokom seli u planinu. Neki, kao Martići, Gustini, Vukorepi, imali su i zimske kuće na Morinama, a Jurkovići i svoje groblje. Do II. svjetskog rata Humljaci su imali 13 500 duluma gruntovnog vlasništva i 37 000 duluma pašnjaka. Od planine ostaše samo grobovi. O planini vidi «Dumo i njegov narod» VŽH, br. 7, Božić 1968., Jozo Papac, «Sjećanja i zapažanja iz mog rodnog kraja», str. 14-16.
10. 8. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Kameno guvno rijetkog kvadratnog oblika (tradicionalno guvna se grade okruglog oblika). Previš.
2. 8. 2004

NAŠ KOMENTAR - GDJE JE DANAS TREBINJANSKA RIJEKA?

Trebinjanska rijeka i danas postoji. Njeno izvorište pretvorilo se u seosku, dobrim dijelom zaplivenu lokvu. Nekadašnje močvarište današnje su njive. Površinski tok ponornice spustio se u krško podzemlje, vjerojatno sve do nepropusne, dolomitične podine. Staro korito na površini obilježeno je sustavom jama kojima se nekadašnja rijeka i spustila u podzemlje. Kvartarni i drugi pokrov je erodiran i ostale su samo krpice, današnje ponorne zone, oranice i livade. Od nekadašnjih šuma više nema ni traga. Ovakva rekonstrukcija paleoreljefa i paleohidroloških prilika moraju biti vodilje u planovima obnove ovog i sličnih prostora.
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)