PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
3. 11. 2004

SVJEDOK NAŠE POVIJESTI - MISARI NA MISIŠTU BILE OKO 1925. GODINE

Nastavljamo sa prikupljanjem svjedoka naše povijesti i kompletiranjem virtualnog muzeja. Ovu vrijednu sliku darovao nam je Prof. dr. sc. Mladen Glibić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Odnosi se na pradavno misište Bile o kome smo već izvjestili. Ispod slike piše: "Misari za vrijeme mise oko 1925. na pradavnom misištu Bile između Goranaca i Grabove drage. Tu se u tursko doba slavila misa za sva katolička naselja od Mostara do Crnča". Slika je uvrštena u naš virtualni muzej. misari na misištu bile
28. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - KAMEN I VODA

Idilična ali živa slika kamena, šake vode i konjske kaldrme pokraj njega. Tek toliko da se umorni prolaznik osvježi pogledom na lokvicu u kamenici. Možda da vrele ruke umoči na hladan kamen sve u prolazu, pazeći na natovarene konje da ne prevale. Ili da zahvati trunku vode i polije po vrelom čelu. Natovareni konji prolaze mirno, maloprije su pojili na lokvi. Speleološka staza Previš - Vrutak.
27. 10. 2004

DOMIŠLJATOST KAMENJARA ILI PROMETANJE - ASOCIJACIJA

Ja sam se lijepo snašla u životu, a vi? (Slika posuđena iz knjige: ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE, autora Dr. Čedomila Šilića.)
25. 10. 2004

SLIKA DRAGE DOMOVINE: LJETO U ZALASKU

Jesen je. Ljetni pejzaži već su nestali. Mi se prisjećamo svih kilometara prepješačenih ovog ljeta, po žegi, u potrazi za našim korijenima. Da se ne zaborave. I da napravimo virtualnu sliku dragog zavičaja za sve one u bijelom svijetu koji ga žele vidjeti. Za odmor duše i tijela i za nadahnuća za nove izazove života. Jutros darujemo ovaj najobičniji prizor naših krajeva. Nema u njemu ničeg posebnog ali je zbog nečega za nas najposebniji na svijetu... Kao da će svaki čas iza plasta sijena proviriti draga osoba i pitati: ¨"Kako si, bolan?". Ili: "Pozdravi mi bolan Antu u Straliji ako ga vidiš."
20. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ZDENAC U ŽEDNOM KAMENU

Vrutak žive, bistre i hladne vode u žednom kamenu. Valjalo je znati odrediti mjesto gdje će se zdenac kopati. Tu je pomoglo višestoljetno iskustvo temeljeno na znanju promatranja, razmišljanja i slušanja tuđih savjeta. Ta mudrost je ovaj krš obdarila zdencima (bunarima) pitke vode. Ta mudrost je omogućavala život na kamenu i preživljavanje. Opcijom više razgledajte ovaj neobični prizor, prizor posvećen ljudskoj mudrosti.
19. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - DOME, SLATKI DOME...

Promatraču se čini da će se svaki čas rasušena vrata na kamenoj kući otvoriti i na njima se pokazati majka s podignutom rukom na čelu i vječnim pitanjem "djeco moja gdje ste?". Iznad vrata se na slici vidi kamen od laporovitog vapnenca s dvije vrlo vrijedne okamine, fosila. Očito ih je konstruktor ove lijepe i tople kuće tu smišljeno postavio kao ukras. Neka tu i ostanu, sve je u ovom selu i tako muzej. S lijeve strane vrata je pendžer, da se u njega nešto ostavi. Poput suvremenih poštanskih sandučeta. Na vratima je bila i alka da njom gost udari i pozove ukućane. Iako je, sudeći prema slici, ljetno vrijeme, lako je zamisliti zimni ugođaj, predbožićno vrijeme i susjeda koji stoji na vratima i kaže: - Domaćine, sretan ti Božić!
18. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - STAP I MEĆAJA

Istražujući mjesta i objekte vezane uz Hercegovački ustanak, zavlačili smo se u mnoge napuštene ili polu napuštene kuće. Tako smo "upoznali" i ovaj stap i mećaju. Zapravo, čovjek tako upozna čitavo blago koje polako u napuštenim dvorištima i domovima nestaje. A to blago bi bilo neizmjerno važno da se spasi sjećanje na naše korijene. Da ne postanemo narod bez korijena i sjećanja. Zapravo, među rijetkim smo narodima koji se ima čega sjećati i čime ponositi. Stap s naše slike je pripravan da se u njega uspe mlijeko za mesti. Čeka se samo stopanica. Ali, čini se, ona više nikada neće doći...
15. 10. 2004

POVODOM NAŠIH TERENSKIH ISTRAŽIVANJA - HERCEGOVINA JE ZEMLJA KAMENIH SPOMENIKA POVIJESTI

Kuda god bacili pogled po Hercegovini, čeka vas prizor iz povijesti. Gomila, gradina, nekropola, usamljeni križ, grobnica, ostatci cesta ...Oni su čuvari naše povijesti. A znano je kako je ranjivo povijesno tkivo vrlo osjetljivo ako ga se želi izučiti i u pravom svjetlu prikazati. Povijesna istraživanja danas najčešće boluju od dvije teške bolesti: senzacionalizma i hegemonije. Kada su u pitanju povijesni kameni spomenici, hegemonija znači "uzeti ću ti tvoje". Upravo tom metodom naši najljepši kameni spomenici, oni naših djedova, postaju bošnjački, patarenski, grčki, bogumilski... Istraživanje povijesti je izuzetno složen i odgovoran zadatak. Svako krivotvorenje duboko boli i vrijeđa istu tu povijest ali i budućnost. Zaklada zato poziva sve nas na odgovoran odnos prema blagu koje nam naši preci ostaviše. Ne samo nama već svima nama. Na slici: pogled na jednu kotu s Demirova križa.
15. 10. 2004

NAŠE RAZMIŠLJANJE U POVODU PRIKAZIVANJA STEĆKA NEOBIČNOG OBLIKA IZ GLUMINE

Mnoge građevine koje je čovjek podigao na zemlji potaknute su izazovom zvjezdanog neba. To je najstarije čovjekovo iskustvo, iskustvo koje ga je pokrenulo u razvoj i stvaralaštvo. To je i uopće najstarije iskustvo koga sva živa bića poznaju. Čovjekovo kameno nebo na zemlji blijedi je odgovor na izazov zvjezdanog neba. Čovjek, drevni stvaralac, je zbog toga posvetio mnogo više formi svojih kamenih spomenika nego je to bilo potrebno iz estetskih ili funkcionalnih razloga. Forma njegovih spomenika mnogo je više od toga. Jednostavnim ali nadasve skladnim oblicima čovjek je davao simbolično značenje premoštenja razdaljine između njegova kamenog neba na zemlji i zvjezdanog neba. To je simbolika uzdizanja i povratka Vječnoj domovini. Dakle, smisao je više religiozni već estetski. To je njegova najjača poruka Evanđelja u smislu čežnje za povratkom svom Stvoritelju. Na slici: stećak iz Burova dola.
14. 10. 2004

JEDINSTVENI STEĆAK U GLUMINI

na nekropoli stećaka koja se nalazi u groblju u Glumini nalazi se 20 stećaka ploča i dva zanimljiva, jedinstvena stećka. Jedan je stećak stup, a drugi je stećak ploča sa postoljem, koga prikazivamo na slici. To je jedinstven oblik stećka, uopće, dosada otkriven.
11. 10. 2004

BLAGO MOGA ZAVIČAJA - KRSTIONICA U OBNOVLJENOJ KAPELICI U KISELJAKU

Originalna krstionica iz obnovljene kapelice u Kiseljaku. Građena je u 18 stoljeću. Kapelica je u to vrijeme pravljena kao obična bosanska kuća, kako bi se prikrila njena prava namjena. Iskoristite opciju više.
10. 10. 2004

NAŠA ISTRAŽIVANJA: ČOVJEK JE U HERCEGOVINI SAGRADIO VLASTITO KAMENO NEBO

Kroz dugu povijest čovjek je u Hercegovini sagradio vlastito "kameno nebo". Njegovi kameni spomenici zapravo su mnogo više od spomenika. Poput mnogih kamenih tajnovitih objekata na svijetu kojima se ne zna razlog ni namjena, ali samo ako se promatraju sami za sebe, tako i naši kameni spomenici sami za sebe ne daju odgovora na mnoga pitanja. Ali ako se promatraju svi zajedno, sjedinjeni u svojevrsno kameno nebo čovjeka koji je kroz stoljeća pokušavao pobjeći od stvarnosti i prolaznosti svoga bića, oni su tada tragovi protiv zaborava, vječno kameno nebo koje je čovjek ostavio u zamjenu za svoju prolaznost. Na neki način oni su razapeli i poduprli duhovni prostor koji je našim precima bio potreban da prežive. U tom duhovnom prostoru stvorili su one poruke na kamenu za koje kažemo da su naša vječna kamena knjiga. Rječju, ti spomenici su "naši okamenjeni preci" s porukama za sve koji dolaze i simbolima na kamenu kao svojevrsnim putokazima. U svemu, čovjekovo kameno nebo Hercegovine zapravo odgovor je ranjivog čovjeka izazovu zvjezdanog neba, svog prvog i najstarijeg iskustva. Taj izazov ga je ponukao graditi i više i bolje nego je mogao. Samo je taj izazov bio kadar natjerati čovjeka da gradi velebna djela bez računice. To "kameno nebo" Zaklada želi istražiti u svojoj cjelovitosti i ponuditi svima na užitak i učenje na knjizi naših predaka. Jer naše kameno nebo nije ništa drugo do naša vječna kamena knjiga. Na slici: stećak na Previši.
10. 10. 2004

POVODOM NAŠE AKCIJE ZAŠTITE GRADITELJSKOG NASLJEĐA NA PRUZI GABELA - GRUŽ

U povodu naše akcije zaštite graditeljskog nasljeđa na pruzi Gabela - Gruž donosimo slike s te pruge iz naše arhive. Zahvaljujemo se gospodinu Sutonu iz Zagreba na ustupljenoj arhivi. Na slici: vodonapojnik.
6. 10. 2004

POVODOM NAŠE AKCIJE ZAŠTITE GRADITELJSKOG NASLJEĐA NA PRUZI GABELA - GRUŽ

Karta željezničkih pruga Austro - Ugarske monarhije iz 1901. godine. Uskotračna pruga Gabela - Gruž početi će gradnju dvije godine poslije. Zahvaljujemo gospodinu Tomislavu Suton iz Zagreba koji nam je ovu kartu darovao. Razgledajte je opcijom više.
6. 10. 2004

(NE)OBIČNOSTI NAŠIH SPELEOLOŠKIH STAZA - STIJENE ZVANE POČIVALA

Ruralna krška arhitektura našeg sela podrazumijeva čvrsto oslanjanje na prirodu, njene darove i posebnosti, kako u samom selu tako i u okolini. Stijene zvane počivala bile su pogodne za kraći odmor, radni dogovor ili samo razgovor, ali su bile i svojevrsni orijentir za onoga tko je tuda prolazio a kraj nije dobro poznavao. Primjerice, švercere duhana. Govorilo se: -Vidjeti ćemo se na počivalima. Muškarci su pri susretu nazivali „Faljen Isus“ te vadili kutiju ili duhankesu. Samo pušenje cigare ili lule nije imalo posebne draži, ali zato jeste priprema za pušenje. Kutija se više puta udarala rukom, zatim dugo motala cigara a još duže palila kresivom, kremenom i čakmakom. Ne daj Bože da trud rano primi vatru, ode ćeif k vragu. Razgovor je mogao duže potrajati ali bi se izgovorile samo nekolike rečenice. To je poseban govor u kome su izgovorene riječi ravnopravne s šutnjom i pokretima lica i tijela. Žene pak više govore ili koga ogovaraju. Pri tom ili isprte breme ili se s njim udobnije namjeste na počivalo. Na počivalima se dragi sastajao s dragom i tu se donosila ona najvažnija odluka u životu, skori brak. Zbog toga su počivala ostala duboko zapisana u našu svijest. Projektom speleološkog parka želimo ih spasiti od zaborava te ih programski iskoristiti kao orijentire i odmorišta.
6. 10. 2004

(NE)OBIČNOSTI NAŠIH SPELEOLOŠKIH STAZA

Suha lokva u Glumini. Kopane su na debljim nakupinama masnih glina. Isprva, tu su se u glibu valjale životinje, potom ih čovjek počinje uređivati produbljivanjem i obziđivanjem. Kada i ako u njima nestane vode, potkraj dugih suša, glina ispuca i sve se doima pravom žeđi. Lokva se napuni prvom obilnijom kišom a iz mulja se izvuku žabe. Raniji žalosni ugođaj žeđi za čas se pretvori u ugođaj blagostanja i slavlja vode. U našem kršu, taj prizor je posebno dojmljiv. Kao da se sve oko lokve raduje pa i školska djeca, koja se tu nakratko zadrže u povratku iz škole, tek da se malo poprskaju vodom.
5. 10. 2004

GOINA ĆUPRIJA - REMEK DJELO AUSTRO UGARSKOG GRADITELJSTVA

Goina ćuprija, remek djelo AustroUgarskog graditeljstva u kamenu s početka prošlog stoljeća. Uskotračna pruga Gabela - Gruž. Zaklada pokreće inicijativu institucionalne zaštite ovog graditeljskog nasljeđa i revitalizaciju pruge. Iskoristite opciju više.
5. 10. 2004

BUDIMO U VIRTUALNOM SVIJETU NAŠEG KAMENOG DOMA

Bar zakratko budimo u virtualnom svijetu našeg kamenog doma. Tu ima svega što čovjeku treba. Jedna kamenica da se pilići i koke napoje. U vodi ima i malo kore jasena da se živinčad ne razboli. Tu je i drvarica s malo suhadi za potpalu. I jedna bilja ili panjina da se drva mogu prebiti, ona deblja naravno. I sjekira je uz drva. I cer je tu da se kava popije ljeti kada je jara. I koji plast blagu kada zima dođe. Zapravo, sve je tu. (selo Pećina, Trebinja)
3. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ISKRICE NARODNOG DUHA

U vrijeme ove priče, a to je po prilici prva trećina proteklog stoljeća, industrija humora uopće nije postojala. Šala je uvijek bila u funkciji življenja i uvijek je imala neki cilj. Dakle, šale radi šale i to po svaku cijenu nije bilo. Baš zato prikupljamo i spašavamo od zaborava iskrice duha toga vremena kako bi naše tadašnje selo i njegove običaje mogli bolje upoznati. Odlazak u vojsku mladića iz sela bio je poseban događaj. Vojska se služila dugo a ratova je uvijek bilo. Mnogi se nisu vraćali kući. Kada se u vojsku polazilo žene su se skupljale prve da bi ugostile, koga li drugog do muškarce. Bile su zabrinute i tužne. Lazar je bio vedra duha i miljenik sela. Danas odlazi u vojsku, dakle u neizvjesnost. Drveni kofer je spreman. I jedna torba s nešto stvari koje čovjeku uvijek trebaju. Tu je i lapis i malo papira da se knjiga nakiti kada se dođe u vojsku. Žene uzdišu. Pije se kava dočekuša, zatim odmah razgovoruša. Dogodilo se da u selu nema ni jednog mladića pa Lazara nema tko otpratiti na prugu. Žene u šali govore da će ga one pratiti. Stariji se smiju toj šali, ta gdje bi žene koga mogle pratiti? – Što udi? Govore one. - Međeder one i bi, sjedi dole nesrećo jedna! Grdi baka pola u šali pola u zbilji. Vrijeme je polasku. Ima dosta suza. Lazar polazi. Diže kofer na vrat. Svi u glas: - Lazare piši čim budeš mogo. Znaš, nemoj čekati majka ti jadna. Odmah piši. Lazar će ozbiljno: - Hoću, sigurno hoću. Majka škropi, plače i moli se Bogu. Žene za njom. – Zbogom sine moj. I Lazaru bi koja suza ali se neda. Lazar ide Dubravama. I za njega je sve novo, sve izazovno. Kada, žena iz sela čuva ovce. Čeka ga kraj puta da se pozdravi. Lazaru sine, spusti kofer, sjeda, vadi lapis i hartiju. Kiti knjigu ovako: „Faljen Isus i Marija ta je riječ najstarija. Drage žene, ja sam fala dragom Bogu dobro i zdravo. Kako i obećah evo se odmah javljam. Prije nisam mogo.“ Previje papir nadvoje pa zamoli čobanicu da ga preda seoskim ženama. Te se uputi da stigne na prugu.
28. 9. 2004

BISER GRADITELJSKE EUROPSKE BAŠTINE : USKOTRAČNA PRUGA GABELA - GRUŽ

Kada ide slijedeći vlak za Dubrovnik? To pitanje kao da je bilo u zraku kada smo šetali napuštenom prugom. Čovjek se nehotice koji put okrene, čuje li se to vlak koji dolazi? Nije lako povjerovati da je pruga napuštena, sve je na svom mjestu i sve vas zadivljuje nekim nutarnjim redom. Samo je sve zaraslo u makiju, kao da namjerno krije to blago. Zaklada uskoro organizira skup s ciljem promocije ideje o institucionalnoj zaštiti bisera graditeljskog nasljeđa. Pridružite nam se.
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)