PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
5. 1. 2005

U POVODU NAŠIH ISTRAŽIVANJA KANJONA RADIMLJE - MODRA RIJEKA

"Nikto ne zna gdje je ona/ malo znamo al je znano// iza gore iza dola / iza sedam iza osam / i još huđe i još luđe/ preko mornih preko gorkih/" Pokrenite opciju više i pročitajte cijelu pjesmu velikog hercegovačkog pjesnika Maka Dizdara "Modra rijeka". Svatko tko se našao u kanjonu rijeke Radimlje kao da je čuo tajanstveni šum nepostojeće Modre rijeke.
31. 12. 2004

IMA JEDNA MODRA RIJEKA - RADIMLJA

Svima diljem svijeta, koji ovu noć misle na svoj zavičaj, šaljemo sliku pitomog kanjona modre rijeke Radimlje (pogled s baranskog sedla). Radimlja je ekološki fenomen i zaštićena prirodna ljepota. Brojne dječje oči upijale su njenu ljepotu i sliku modre rijeke zauvijek odnijeli sa sobom u svijet. Nadahnula je i slavnog stolačkog pjesnika Maka Dizdara. Nakon duga vremena ove godine je opet protekla u zahučala pitomim kanjonom pokraj Markovića vinograda. Blagoslovljena neka vam bude Nova Godina.
29. 12. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - DRAGI, TVRDOGLAVI STANOVNIK HERCEGOVINE

Onoliko koliko hercegovački kamen ne može biti tvrd on jeste i koliko Hercegovac ne može biti uporan on jeste. On je mješavina kamene tvrdoće i hercegovačke upornosti. Ali, on je i među najdražim stanovnicima kamenih bespuća. Nisu rijetki Hercegovci koji su se poslije dužeg vremena vratili kući, ali su prvo svratili u štalu da pomiluju svog tvrdoglavog magarca. Pokrenite opciju više, ima još jedna slika. Autor slika: Tomo Raič.
21. 12. 2004

VODA IZ ŠKRIPA

Nastavljaju se radovi na istraživanju i eksploataciji dubokih krških voda u Hercegovini. Najuspješnije je privatno poduzeće "GEOMARIĆ" iz Mostara koje traga za krškim vodama na dubinama većim od 200 m. Na slici: tek završena duboka sonda u kršu (preko 150 m) u fazi testiranja vode i čišćenja od ponorne crvenice. Trenutni kapacitet je oko 1.5 l/s. Projekt ruralnog vodovoda sela Hodovo, Rotimlja, Trijebanj i Kozice je u završnoj fazi. Početak radova na izgradnji vodovoda se očekuje koncem siječnja 2005. godine.
17. 12. 2004

POVODOM POČETKA ISTRAŽIVANJA RADIMLJE - PJESMA GORČIN MAKA DIZDARA

U povodu početka istraživanja i prezentacije kanjona suhe rijeke Radimlje, ljepotice našeg krša, donosimo pjesmu Gorčin, najljepšu pjesmu poteklu s kamena i inspiriranu grobovima i kamenim križevima naših djedova, slavnog stolačkog pjesnika Maka Dizdara. Na slici, grob s kamenim križem i natpisom na Baranskom sedlu u Radimlji, jedan od onih koji su inspirirali slavnog pjesnika. "Ako Kosaru sretnete Na putevima Gospodnjim Molju Skažite Za vjernost Moju" Opcijom više pročitajte pjesmu.
10. 12. 2004

BLAGO MOGA KRŠA - UZLETIŠTE DUŠA NAŠIH PREDAKA ILI STEĆCI

Oblikom svojih kamenih objekata naši preci su odgovarali izazovu zvjezdanog neba. To je jedinstvena i vrlo zanimljiva kultura. Naši preci su, ispod zvjezdanog neba, sagradili svoje kameno nebo, uzletišta svojih duša Svemogućem Bogu. Na njima su ostavili svoje zapise poput tehničkih detalja i uputa graditelju ali i kao vječnu kamenu poruku onima koji dolaze. Stećci su uzletišta duša i vječna kamena knjiga. Najljepša uspomena generacijama koje dolaze. I koji takvo djelo znaju razumjeti, voljeti i čuvati. Na slici: nekropola stećaka na Morinama.
8. 12. 2004

PRIKUPLJAMO I OBJAVLJUJEMO GRAĐU IZ NAŠE PROŠLOSTI - BLAGAJ U DRUGOJ POLOVINI XIX STOLJEĆA

Zahvaljujući našim donatorima možemo objaviti rijetku fotografiju Blagaja iz druge polovine XIX stoljeća. Promjene u morfologiji terena, izazvane antropogenim faktorom, više su nego očite. Izvor: WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA, Wien, 1896.
6. 12. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - MOJE SVETINJE

Nastavljamo objavljivati događaje, osobe i mjesta iz povijesti gdje su nas naši preci darovali žrtvama dostojnim sjećanja i divljenja. Činom objave potičemo na njihovu obnovu, sjećanje i štovanje. Donosimo tekst koji su nam poslali Tomo Raič i Darko Bago na čemu im se iskreno zahvaljujemo: "KAPELICA SV. RUŽICE NA RIČINI Groblje Ričina jest najveće i najpoznatije groblje u posuškoj općini. Nalazi se oko 2 km zapadno od samog grada Posušja uz glavnu cestu koja vodi prema Tomislavgradu. U tursko vrijeme na blagdan Svete Ružice na tom mjestu dogodio se stravični pokolj kada su Turci pobili cijeli puk za vrijeme svete mise. Na ovom istom mjestu, prije nekih dvadesetak godina, danas pokojni Ivan Zlopaša- Đivić obnovio je malu kapelicu Sv. Ružice. I danas se svake godine na blagdan Svete Ružice (prve nedjelje u mjesecu rujnu) na groblju Ričina služi sveta misa, a na ovo sveto mjesto na zavjet hodočaste mnogi vjernici ovog kraja. Neki čak i pješice i bosi dolaze na zavjet, i to ne samo ukopnici već i vjernici iz cijelog posuškog i imotskog kraja. Svi oni sjećaju se naših predaka koji su i život svoj za vjeru svoju ostavljali. Hodočasnici su živi dokaz kako žrtva naših predaka nije bila uzaludna."
5. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI - PLODOVI KRŠA I RADA RUKU ČOVJEČIJIH

U očekivanju Božića, našeg najdražeg obiteljskog blagdana, prikazujemo plodove krša i rada ruku čovječijih. Komentar im nije potreban.
29. 11. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ŽIVOT OKO ČATRNJE I BUNARA DRUGE POLOVICE 19-OG STOLJEĆA

Donosimo vrlo vrijednu fotografiju o životu na i oko cisterni, čatrnja i bunara druge polovice 19-og stoljeća. Zahvaljujemo prof. Kanajetu sa Sveučilišta u Zagrebu na daru.
29. 11. 2004

U POVODU PREDSTAVLJANJA TREBINJE NA NAŠEM IS-u - IZOBILJE VODE NA BEZVODNOM KRŠU

Gotovo nestvaran prizor: izobilje vode na bezvodnom kršu. Riječ je o vrlo tektoniziranom dolomitu koji nakuplja i zadržava obilje pitke vode. Na malom prostoru iskopan je niz zdenaca a za svaki se zna vlasnik. Istraživanja bi, vjerojatno pokazala i mnogo veće zalihe od onih u plitkim bunarima. U svakom slučaju ovo je jedna od točaka orijentacije i odmora na speleološkoj stazi kroz Trebinju.
28. 11. 2004

VRHUNSKA DJELA MAJSTORA KAMENOKLESARA

Nastavljamo s prikazom vrhunskih majstorskih klesarskih djela koje čine ono "blago moga kamenjara". Vrlo često je riječ o samoukim genijalnim majstorima kamenoklesarima. Ovom slikom, koju ćemo uskoro pribrojati našem Virtualnom muzeju, želimo istaći činjenicu vremenske i umjetničke podudarnosti dvije škole samoukih klesara: Posuške i Popovo poljske. Na slici: kameni most na Ričini - Posušje. Zahvaljujemo Tomi Raiču na prilogu.
21. 11. 2004

Narodna nošnja Hrvata donje Hercegovine (Humske zemlje) - autor Dr. sc. don Ivica Puljić

Naš poznati povjesničar Dr. sc. don Ivica Puljić poslao nam je pregled narodne nošnje Hrvata donje Hercegovine (Humske zemlje). Rad donosimo u cijelosti a priključiti ćemo ga i našem Virtualnom muzeju - Kulturna baština. Autoru se najiskrenije zahvaljujemo. Pokrenite opciju više.
21. 11. 2004

POVRATAK KAMENU - DARKO BAGO

Dobili smo ovu zanimljivu pjesmu i odlučili se objaviti je (opcija više). Autor ju je napisao dok je bio student u Zagrebu. Vjerujemo u njenu viziju, viziju povratka našim korjenima. Autoru iskreno zahvaljujemo a objavili bi i druge radove na temu poslanja Zaklade. Ako je rad već negdje objavljen, rado bi naveli i izvor.
19. 11. 2004

POSJETILI SMO VILINO GUVNO - IZVORIŠTE NAŠIH LEGENDI

Najstariji stanovnici sela pamte samo sliku guvna s uvaljanom travom, tu su bez sumnje noćas vile kolo igrale. Trava je uvaljana gotovo u pravilan krug, kako se kolo i igra. Nije se tu stalo. Rodile su se prekrasne legende o vilama, poput pahuljastog svijeta koga je naš čovjek umetnuo između svoga ranjivog tijela i krutog kamena. Ublažio je krutost vlastite "kamene postelje" legendama, baš kao što će poslije svoj vječni počinak urediti kao uzletište svoje duše vječnom Bogu. Ili, možda reći, svoj gorki život zasladio je medom legendi i tako ga učinio ljepšim. Duboka je i dramatična, ali prije svega bogata i izazovna, životna filozofija kamenjara. Da je ne povrijedimo, jutros ćemo izostaviti raspravu što u prirodi može izazvati ovakve fenomene. Neka jutros ostanu legende, neka ostanu vile pratilje ljudi na teškom životnom putu, pa makar mu katkada i štetu nanijele! Nikada čovjek ovih prostora nije zdravu religioznost zamijenio legendama o vilama. Njemu su legende bile i ostale poput cigarete duhana, tek toliko da se tijelo osladi i ode malo u ljepši svijet, potom se čvrsto s obadvije noge vraćao u stvarnost. Na slici: vilino guvno u selu Vranjače, Tomislavgrad.
18. 11. 2004

ČUDO MOGA KAMENJARA - ŽIVA VODA IZ RASPUKLE STIJENE

Kao da je riječ o scenama iz biblijskih tekstova: raspukla stijena i obilje zdrave, bistre vode koja izbija u polje. Vode ima dovoljno za obitelji koje tu žive. Istraživanja bi, vjerojatno, pokazala da je ima i mnogo više, za industrijsku proizvodnju. Jedno je sigurno, ona će biti temeljem razvoja ovog kraja i motiv povratku mnogih željnih zdravog života i izazova novog gospodarstva zasnovanog na principu: uberi plod prirode i reci joj hvala. Na slici: biblijski zdenac u selu Vranjače. Na zdencu stoje naši domaćini: Josip Trogrlić i Tomo Raič s ćerkicom.
16. 11. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ČOVJEKOVO KAMENO NEBO NA ZEMLJI ili OBLIKOM DO ZVIJEZDA

Pokazujemo još jedan fascinantni detalj "čovjekova kamenog neba na zemlji". To su, mogli bi tako reći, uzletišta duša naših pradjedova ali i listovi kamene knjige gdje su nam napisali svoje vječne poruke. Uzletišta duša i kamena knjiga. Blago koje moramo sačuvati. Od propadanja ali i od podle preinake povijesti. Pokrenite opciju više poradi uživanja u prizoru. Nekropola stećaka Ričina kod Posušja. Autor slike: Tomo Raič.
7. 11. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - DJEVOJAČKI SANDUK, BALUN

Čim se momak zagleda u djevojku, domaćin nekako u potaji posjeti majstora i naruči balun, sanduk za djevojačko ruho. Kada se, pak, popije rakija djevojki, oglasi se slaganje sanduka. Balun se ukrasi, dolaze susjedi i rod, donose poklone. Gotovo obvezno je to kaluf safuna, te roba za svakodnevnu uporabu. Djevojke i mlađe žene pjevaju. Mlada je u sobi s kolegicama, stid je pokazati se pred starijima. Mama plače kraj peći i s vremena na vrijeme džara žar. Žene je kore: -Što plačeš, ludo. Nek je po Božijoj volji. Ih bona, naki momak. Majka je stvarno tužna, u tuđu kuću odlazi njeno dijete. A i da nije, valja pred tuđim svijetom tugu pokazati. Mogo bi netko pomisliti da jedva čeka da je se riješi. One iskrene suze, duboko iz srca, teći će noću, kada ostane sama. Kakva li sudbina čeka njeno dijete? Balun ostaje trajno vlasništvo djevojke, mlade, majke i bake. Unučad, puno godina poslije, mogu rijetko zaviriti u bakin balun. Redovito će na vrhu naći jabuku, jali suhu smokvu. Pokrenite opciju više i razgledajte naše zaboravljeno blago, cijelu našu povijest u malom sanduku. (Balun smo pronašli u selu Vinica, općina Tomislavgrad, zaseok Bilobrci).
5. 11. 2004

GRM KOJI GORI A NE IZGARA

Jutros šaljemo sliku "grma koji gori a ne izgara". Jesen je i ove godine priredila bezbroj umjetničkih djela po našim dolinama, gorama i planinama, pa i ovaj s biblijskim motivom.
3. 11. 2004

NAŠA KULTURNA I GOSPODARSKA BAŠTINA - MUŠKI STAN ZA TKANJE HARARA

Posredovanjem Dr. sc. don Ivice Puljića, župnika župe Neum, Marko Marić nam je poslao sliku modela muškog stana za tkanje harara s detaljnim opisom. Ovaj prilog ima nemjerljiv značaj za očuvanje i poznavanje naše kulturne i gospodarske baštine, pa se autoru ovog priloga najiskrenije zahvaljujemo. Mi ga donosimo onako kako smo ga od autora primili. Gospodin Marko Marić ima veliko iskustvo i znanje iz ove oblasti, iznimno značajne za ruralno gospodarstvo praktično sve do današnjih dana. Uz to, vrlo je zainteresiran za spašavanje naše ukupne baštine. Sam je napravio model stana i njegov detaljan opis koga prilažemo. Ovaj će prilog ući u naš virtualni muzej - kulturna baština. Mi smo o fenomenu harara, vreće od kostrijeti, već pisali. Harar je značajno doprinio gospodarstvu našeg sela: bio je praktičan i nepoderljiv, k tomu jeftin i dostupan svima. Podnosio je duge transporte a namirnice su se u njemu izvrsno čuvale. Glodari su vrlo teško ili nikako mogli prodrijeti u njega. Dok je bio nov služio je za čuvanje i transport prestižnih roba. S vremenom, služio je i za druge svrhe. Tako je imao vrlo dug uporabni period. Praktično se bacao kada više nije mogao očevidno ničem služiti. U ekološkom smislu, bio je sušta suprotnost suvremenim vrećicama iz naših trgovina, koje su nanijele toliko zla našem okolišu. Njegov dugi uporabni vijek završavao se onda kada nije bio opterećenje za okoliš. Jedna prosječna obitelj koristila je vrlo malo harara zbog njihova dugog vijeka. Kostrijet, kao njegov osnovni tvorbeni materijal, niti poslije toga nije bila prijetnja čistom i zdravom okolišu. Zapravo taj se problem uopće nije postavljao. Uostalom, prije nego se bacio, stari harar se višestruko prekrajao i služio za krpljenje novijih. Mogao se i ukrasiti tijekom tkanja, pa je doprinosio razvoju kulturne djelatnosti sela. Pokrenite opciju više i detaljno upoznajte muški stan za tkanje harara.
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)