PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
4. 2. 2005

LEDENICA

2. 2. 2005

POSVEĆENO RADIMLJI, JEDINSTVENOJ I NAJLJEPŠOJ RIJECI - KOSARA, TAJANSTVENA DJEVOJKA MAKA DIZDARA

Najljepša i najtajanstvenija djevojka našega velikog pjesnika Maka Dizdara - Kosara, tragična sudbina vojnika Gorčina, najljepšoj i najtajanstvenijoj rijeci na svijetu - Radimlji. Oni, naprosto, jedni drugom odgovaraju. Radimlja, presahla rijeka, prepuna je tajanstvenih, čistih voda koje utiču u Modru rijeku. Zauvijek je tu rijeku prešla Kosara i nestala. Gorčin je svoju vjernost Kosari uklesao u kamen. Ta drama, gotovo bez premca, mogla se dogoditi samo u Radimlji. KOSARA
2. 2. 2005

NAŠE PLANINE (3) - HRGUD

Hrgud. Pogled s Barana. Bio je istočnom granicom Banovine. Zapadnim dijelom se spušta u korito rijeke Radimlje.
2. 2. 2005

NAŠE PLANINE (2) - SNIJEŽNICA

Sniježnica zimi ali bez snijega. Bila je sjeveroistočnom granicom Banovine. Tvori kanjon rijeke Radimlje, prije nego ona izbije u dabričku kotlinu.
2. 2. 2005

NAŠE PLANINE (1) - BLIDINJE, POGLED PREMA SKIJALIŠTU

Blidinje zimi. Pogled prema skijalištu. Autor fotografije: Tomo Raič.
31. 1. 2005

NEPRESUŠNA VRELA NAŠIH NADAHNUĆA - PJESMA O KAMENU "SVESTRANOST KAMENA"

U cjelosti donosimo pjesmu o kamenu pod nazivom "Svestranost kamena", autora Nikole Solde iz Donjeg Crnča (općina Široki Brijeg). Pjesma je napisana 1949. godine. Izvor: Kršni zavičaj, broj 37., stranica 49. Pokrenite opciju više za pročitati pjesmu. "Svuda kamen,/ sami kamen, / kamen je znamen,/ kamen je amen!"
27. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - PRIRODNE HLADNJAČE, TRAPOVI (3)

Prvo se pronađe dovoljno širok i dubok škrip, blizu obiteljske kuće. Očisti se i eventualno proširi. Zatim koso prekrije kamenim pločama na utor. Unutrašnjost se uredi. Zatim se polože namirnice i za zimu i za ljeto. Sve se jednostavno prekrije slamom ili se nešto navlaš baci preko. Ulaz u trap se zaklanča dračom. Trap je riznica zdrave, ili kako bi se to reklo po modernom, ekološke hrane. Nešto od svega ovog suvremeni svijet je danas već otkrio a slični trapovi se u našem kamenjaru koriste već tisuću godina. Selo Vranjače, općina Tomislavgrad. Uvršteno u Virtualni muzej, Kulturno nasljeđe.
27. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - PEĆINE ZAVELIMSKOG KRAJA (2)

Jedna od mnogobrojnih pećina Zavelima. Dio je podzemne arhitekture prirodne odvodnje ove regije. Potrebno je sustavno speleološko istraživanje i speleološko kartiranje cijele ove regije.
27. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - PONORI ZAVELIMSKOG KRAJA (1)

Mnoštvo ponora Roškog polja prikupljaju površinske vode i odvode ih, podzemnim vodotocima, prema Bilibrkovoj pećinu u Vinici (općina Tomislavgrad). Podzemni sustavi nisu istraživani pa predstavljaju pravi speleološki izazov. Ovaj ponor je jedan od njih.
26. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - SVE JE SPREMNO ZA SIJELO I PRELO

Na kudjelje je privezana vuna. Vretena i druge su tu. Nešto se već i prelo. Večeras je sijelo i prelo. Iako se to ne kaže, u kući je žurba. U kući je cura za udaju a u selu se nešto šapuće. Majka priprema ruho da je ne iznenadi. Vrti vretenu, pljuje u vunu da je razmekša i nimalo ne kasni u razgovoru. (Iz zbirke starina župne crkve u Gradnićima, općina Čitluk).
24. 1. 2005

NAŠE PLANINE - VELEŽ "BEZ KAPE"

Planina Velež "bez kape". To znači da danas neće puhati bura. Bura se inače, prema legendi, rađa u jednoj špilji na planini Velež. Taji se u kojoj.
24. 1. 2005

OBILJE BISERNIH VODA KOJE TEKU S BRŠTANIKA - NIKOLIN UBO

Nikolin ubo - povremeni izvor iznad Crnugovca. Javlja se uglavnom zimi s istekom oko 1.5 l/s. Nalazi se na rasjelini koja drenira podzemne vode Brštanika prema Crnugovcu, Istupu, Tabačkom guvnu i konačno Radimlji. Izvor se javlja kada se ta rasjelina, i debeli slojevi gline na njoj, napune vodom i stvore se mali površinski tokovi.
21. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - NAŠ DOBROVIĆ! (2)

O njemu smo već više puta pisali pa mu stoga kažemo naš Dobrović. Zaista, on kao da pozdravi svakog putnika namjernika koji prođe pored njega. Procjenili smo mu izdašnost 15. 1. 2005. godine na oko 6 l/s. Ako se to pribroji Ljubljenu, tada oni za jedan zimni dan izbace oko 800 m3 kristalno čiste vode, toliko potrebne svijetu. Riječ je o gruboj računici. Ako se ona pomnoži sa samo 0.5 KM po litri, ispada da svaki dan oteče 400.000,00 KM, odnosno oko 200.000,00 Eura. Pravo blago. A nitko do sada nije zatražio ni koncesiju na njega.
21. 1. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - IZVOR LJUBLJEN U SELU LJUBLJENICA (1)

Izvor Ljubljen u selu Ljubljenica. Izvor je na koti većoj od 600 m.n.m.! Ima vodu tijekom cijele godine. Prema našoj procjeni, na dan 15. 1. 2005. izdašnost mu je bila oko 3 l/s. Prema kazivanju mještana, izdašnost bitno ne mijenja tijekom godine. Voda izbija iz ispucalih gornjokrednih (?) vapnenaca malog stupnja okršenosti (dominantna je pukotinska kaveroznost što garantira kristalnu čistoću vode). Sve o ovom izvoru govori njegovo ime. Najbliži građevinski objekt ovom izvoru je obiteljska kuća Maslaća koji su odselili negdje u Ameriku.
21. 1. 2005

NAŠE PLANINE - HERCEGOVAČKI ZIMNI UGOĐAJI (2)

Čvrsnica. Autor fotografije: Tomo Raič.
21. 1. 2005

NAŠE PLANINE - HERCEGOVAČKI ZIMNI UGOĐAJI (1)

Blidinje zimi. Autor fotografije: Tomo Raič.
16. 1. 2005

RAŠIRENE RUKE GRLE CIJELI SVIJET

Raširene ljudske ruke poput križa grle cijeli svijet. Dublju simboliku gotovo da ne možemo ni zamisliti. U vrijeme nastajanja ove skulpture Europa je tonula u bratoubilačke ratove. Na našim prostorima cvjetala je demokracija i mir. Na sreću, mnogo godina poslije cijela Europa nam se pridružila. (Na slici: kameno remek djelo na lokalitetu Gizdave u Hodovu)
16. 1. 2005

NAŠE PLANINE - VELEŽ POD "KAPOM"

Planina Velež snimljena s kote Brštanika. Na neki način ona je prirodni "hladnjak" Hercegovine poglavito za vrijeme ljetnih žega. Ona je i hidrogeološki i hidrološki kolektor vode koju, i za vrijeme ljetnih žega, usmjerava prema rijeci Neretvi i uopće hercegovačkom kršu. Stanovnici Hercegovine planinu Velež koriste i kao prirodni vrlo pouzdani indikator za prognozu vremena. Primjerice, kada je na planini "kapa" kao na našoj slici, više je nego sigurno da će bura. Bura će prestati kada kapa na Veležu "otkisne" i nestane.
12. 1. 2005

ŠALJIVO BLAGO MOGA KAMENJARA (autor Tomo Raič)

Živio jednom u Hercegovini jedan čovjek za kojega kažu da je bio poštenjačina i izuzetan meštar, ali je kao i većina meštara bio «uvrnut» na svoj način. Jedina mana bila mu je što je volio ispiti koju čašicu više i onako, malo više odsjednuti u gostioni. Njegov način života počeo je smetati njegovoj ženi, te ga ona jednoga dana upita: «Reci mi bolan što toliko zanimljivo ima u toj prokletoj gostioni, pa ti po čitav dan tamo prisidiš? Mogu li ti ja išta slično pružiti? E što se ne uda za drugog, a imala sam ja, vala ti Bože, na vazdan. Ajde vako: Zamislit ćemo da je naša kuća gostiona. Ja ću ti sve pripremit da imaš ko u gostioni, i piće, i mezu pa neka te jedan dan kod kuće.» Meštar će na to: «More. Obuci malo kraću suknju, malo se isprsi, pripremi rakije, a ja ću iza posla doć.» Tako i bi, sve kako su se dogovorili. Popio Niko pola boce rakije, zatim, pojeo je što je naručio za ručak, nakon toga popio par litara vina, malo je zadirkivao ženu, cmoknio je podikad i kad je bilo blizu ponoća, uzeo je jaknu i rekao: «E, lipo mi bi, sad moram ić.» Žena je vrisnula: «Za Isusa, pa di ćeš sad!?» Meštar će na to: «Ti ženo znaš da ja nikad nisam noćio u gostioni.»
7. 1. 2005

BLAGO IZ UTROBE HERCEGOVINE

Čubrina pećina u Posušju. Uskoro na našem IS-u i Virtualnom muzeju. Autori fotografija: Tomo Raič i Darko Bago. Pokrenite opciju više i pregledajte još dvije prekrasne slike pećine.
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)