PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
2. 3. 2005

Blago moga zavičaja (2) - Umjetnička galerija Zavičajne kuće u Hrasnu

Gospodin Mato Njavro - Barba darovao je Galeriji, ali i cijeloj regiji, umjetničko blago neprocjenjive vrijednosti. Vjerujemo kako neće ostati jedini. Na slici: detalj iz Umjetničke galerije Zavičajne kuće Hrasno.
2. 3. 2005

Blago moga zavičaja (1) - Umjetnička galerija Zavičajne kuće u Hrasnu

Neprocjenjivo umjetničko blago Umjetničke galerije Zavičajne kuće u Hrasnu. Otvorena je 14. 5. 1995. godine. Slike je darovao Mato Njavro - Barba.
1. 3. 2005

Naše planine - Hercegovačke Alpe, Vran planina

Vran planina pod snijegom. Zima 2005. Autor: Tomo Raič.
19. 2. 2005

ŽABA JE JOŠ POD SNIJEGOM

Vedra Kandelora (03.02.), u narodu se kaže, 12 snijegova na Žabu će pasti. Ove godine je bila vedra, a do sada ih je na Žabu palo šest. Vidite kakva je Žaba, pa izgleda da će ove godine padati snijeg na snijeg. Žaba se zabijelila kao prava planina, pa narod kaže: "Žaba nama je privukla snijegove!". Slikali smo Žabu danas iz Opuzena.
18. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (4) - JEDINSTVENA TEHNOLOGIJA LJUBAVI I ŽIVOTA

I konačno djevojački sanduk, balun. Slaže se ruho. Odlazi djevojka. Majka plače. Novi život počinje. Rađaju se mali Hercegovci. Majka ih nije znala poučiti o teatru, kinu, športu ili Akademiji znanosti. Ali nema toga teatra ni Akademije koju nisu obilježili i proslavili. I to diljem svijeta. Balun je postao svetinja bakinih zaključanih tajni o kojima unuci noću sanjaju. Nekada davno, korišten je i kao njeno vječno počivalište. Kraj života za novi početak. (Slikano: Zbirka starina župne crkve Gradnići, općina Čitluk)
18. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (3) - JEDINSTVENA TEHNOLOGIJA LJUBAVI I ŽIVOTA

Evo stana. Stan je najsvetija javna tajna svake obitelji. Tko u njega zaviri zna koliko je sati. Tka se ruho, odlazi djevojka! Vijest će, poput grmljavine, obići sva sela. Udaje se Jelena!. Najgora su znatiželjna djeca. Svaki čas zaviruju. Zato se na njih treba ovako vikati: -Bježi tamo, okamenilo se. Šta zaviruješ! Oprez je mudrost života, tajnu valja još malo čuvati. Jer, život i čast njene kćeri najveća je svetinja majke. Stan je drvena naprava na kojoj majka pretače ljubav prema njoj u ruho. On je i treća, čvrsta točka nastajanja malih Hercegovaca. (Slikano: Zbirka starina župne crkve Gradnići, općina Čitluk).
18. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (2) - JEDINSTVENA TEHNOLOGIJA LJUBAVI I ŽIVOTA

Gargašana vuna je prenesena na kudjelje. One čekaju. Kada susjedi dođu na duhansku, neka će pograbiti i kudjelju pa malo popresti. Majka to, od neki dan kada su prve vijesti došle, radi neprestano. Osim kada jede, moli Boga i spava. Njena vizija o ruhu polako se pretvara u stvarnost. Kudjelja je druga, fiksna točka u stvaranju male Herecegovke. (Slikano: Zbirka starina župne crkve Gradnići, općina Čitluk).
18. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (1) - JEDINSTVENA TEHNOLOGIJA LJUBAVI I ŽIVOTA

Nakog grebenjanja vune (gruba obrada sirove vune) majka uzima gargaše za finu obradu. Tu se rađa njena prva vizija ćerkina ruha. Naravno, vizija je samo za nju. Sve što se djevojke tiče mora ostati u strogoj tajnosti i nadasve ozbiljnosti. Načula je da se u selu nešto šapuće o njoj i Ivanovom Anti. Gargaše su prva točka u stvaranju novog života, malog Hercegovca. (Slikano: Zbirka starina župne crkve u Gradnićima, općina Čitluk)
17. 2. 2005

BUDISAVINA POD SNIJEGOM

Budisavina, najlijepši vidikovac u Donjoj Hercegovini, prekrivena snijegom. Slikana iz Sjekosa.
17. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (3) - BOŽIĆNI KONCERT U STOCU

Izvolite. Postanite dijelom plamenog predbožićnog cvijeta u Stocu. (Božićni koncert u centru Stoca, 2004. godina).
17. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (2) - BOŽIĆNI KONCERT U STOCU

Na grad je pao duboki mir koji samo Božić donosi. Veliki plameni cvijet naroda i pjesme vrtio se u centru Stoca. Svatko tko je vidio taj cvijet pomislio je: Da, to je naš Božić. Mi dodajemo: To je blago moga kamenjara. Najveće blago.
17. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA (1) - BOŽIĆNI KONCERT U STOCU

Te predbožićne večeri Stolac je procvjetao mladosti, narodnim duhom i tradicionalnim kolima i pjesmama. Izgledao je poput velikog, zapaljenog, crvenog cvijeta. Stolac to u svom postojanju nije vidio.
15. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - VELIKI GEOLOŠKI KOLEKTORI ČISTE VODE (2)

Zdenac Ubli, Donji Brštanik, općina Stolac. U rajonu sela Brštanik, Stjepan križ i Ljubljenica formiran je jedan od najvećih geoloških kolektora podzemne vode. Specifičan je i po tome što je formiran u ispucalim, ali slabije okršenim, laporima i konglomeratima (fliš eocena) te ima najveći mogući stupanj čistoće vode i neranjivosti kada je u pitanju utjecaj čovjeka. Iz ovog ogromnog kolektora voda se drenira rasjedima prema Bunici, selu Rotimlja (Rotimski rasjed), Hodovo (Velika, Martinovića gomila) te izravno prema rijeci Radimlji potokom Istup i kotlinom Dabrica. Dreniranje ovog kolektora je, dakle, sustavom rasjeda, a to predodređuje i njegovu eventualnu eksploataciju.
15. 2. 2005

BLAGO MOGA KAMENJARA - VELIKI GEOLOŠKI KOLEKTORI ČISTE VODE (1)

Roško Polje, općina Tomislavgrad. Vrlo plitko, čak neobično za regiju krša, formiran je veliki kolektor prirodne, kristalno čiste vode u ispucalim i okršenim vapnencima. Izdašnost kolektora osigurava antiklinala Zavelima. Kolektor se, podzemnim prirodnim drenovima, odvodnjava prema Bilobrkovoj pećini i selu Vinice u općini Tomislavgrad. Kolektor je ranjiv, budući ga s površinom terena veže bezbroj jama i ponora. On predstavlja pravo Božije blago vremenima koja dolaze.
10. 2. 2005

PANORAMA SELA LJUCA POD SNIJEGOM

Snijeg prekrio i selo Ljuca - Hodovo (općina Stolac).
8. 2. 2005

TA NEVJEROJATNA HERCEGOVINA (4) - UVIJEK ZELENA HERCEGOVINA

Bršljan (brštan). Najvoljeniji parazit. Raste na starom drveću ili duharovima (zidinama). Uvijek je zelen. Sela su dobila ime po njemu. Vrlo je koristan za čovjeka: jednom godišnje, o Badnjaku, zakiti sve svoje njive, ograde i kuće. Ubere kitu bršljana, stavi je na zid i pritisne kamenom. Ili je objesi o letve (kapija na njivi ili ogradi). Ili je zavjesi iznad vrata. Ako vrata dočekaju Badnji dan bez kite bršljana, tu je Bog rekao laku noć.
8. 2. 2005

TA NEVJEROJATNA HERCEGOVINA (3) - UVIJEK ZELENA HERCEGOVINA

Zelenika. Ime sve govori. Raste samozatajno ili kao grm ili razvijeno drvo. Domaći ga ne sijeku osim ljute potrebe zimi. Tada se donosi odluka da se sječe. Grane se prte ili vuku po snijegu. Zatim se sjekirom komadaju na manje a one zavješaju. Stoka brsti sočne listove i mlade grane. Za domaćeg čovjeka ona je stočni "crni fond" i prijatelj u ljutim nevoljama. Mogla bi biti u ukrasno drvo. Ali to nije. Treba za tu prigodu kupiti kakvu stransku. Zelenika je, ipak, previše domaća. Mogao bi se tko smijati. I pomisliti da čovjek nema novca, ne daj Bože.
8. 2. 2005

TA NEVJEROJATNA HERCEGOVINA (2) - UVIJEK ZELENA HERCEGOVINA

Maslina. Sve je češća stanovnica Hercegovine. Zamjeraju joj što je pradjed sadi unuku. Današnje rastu brže. Blizu Stoca postoji lokalitet zvani Masline. Prema predaji Paša Rizvanbegović je naredio da se sade. Mladić koji se želio ženiti morao je prije toga zasaditi i odgojiti 4 masline. Djevojka dvije. Bila je to vrlo mudra politika. Maslinici daju nježan i nesvagdašnji izgled krajoliku, barem kada je Hercegovina u pitanju. Simbolom je mira, a u Hercegovini i boljeg života. (Na žalost nemam odgovarajuću sliku, uskoro ću je nabaviti)
8. 2. 2005

TA NEVJEROJATNA HERCEGOVINA (1) - UVIJEK ZELENA HERCEGOVINA

Grm smreke. Staništa su joj bila vrlo razvijena u Hercegovini. Nažalost, danas su gotovo izgorjela u požarima. Zimi je domom velikom broju ptica. Kosovcu na primjer. Grozdovi sočnog, crvenog, ljekovitog ploda hrana su im zimi. Razvija mikroklimu u staništu nekoliko stupnjeva različitu od okoline. Tako čuva život za vrijeme ekstremnih zima i vrućih ljeta. U potpunoj nestašici hrane, nekada zimi su je sjekli za ishranu stoke. Tražila se vrsta s mekim iglicama. Dovlačila se u staju (ligu) i zavješala (kako se to govorilo) na drveća. Stoka ju je brstila. Zatim se drvo, kada se osuši, koristilo za potpaliti vatru. Hercegovinu boji u zeleno i stvara privid vječnog ljeta.
4. 2. 2005

LEDENICA

PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)