PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
13. 4. 2005

Blago moga kamenjara - Lokva Krgača, Rasno, Široki Brijeg

U podnožju brežuljka Čerin u Rasnu, uz staru cestu koja vodi od Skokinih kuća prema školi, nalazi se velika “lokva” s periodičnim, povremenim, izvorom – Krgača. Dugačka je više od 20 metara, a u srednjem dijelu širine 8 metara i dubine 1,5 metara. Zidana je s tri strane, djelomično obrađenim kamenom (s klačnim malterom). S istočne strane je bez zida-ulaz za stoku. Tko je zidao “lokvu” ne znaju ni najstariji ljudi. Neki od njih znaju reći da su to radili Grci ili Rimljani. "Krgača" je sigurno građena prije dolaska Osmanlija na ta područja. U stara vremena kao i danas voda iz “Krgače” služila je za napajanje stoke. Izvor presušuje samo za vrijeme većih ljetnih suša. (autor priloga: Ivan Dugandžić)
13. 4. 2005

Gradnja Osnovne škole u Trnovici (Dubrovnik, RH) (3)

1937. godine škola je dovršena. Fotografije su iz tog perioda. Učiteljica s djecom ispred škole. Škola je i danas dobro očuvana iako je preživjela nedavni teški rat. Zahvaljujemo se Mr. sc. Vlahi Akmadžiću na ovom vrijednom prilogu. Napomena: ovaj prilog ćemo uvrstiti u našu stalnu rubriku "Blago moga kamenjara".
13. 4. 2005

Gradnja Osnovne škole u Trnovici (Dubrovnik, RH) (2)

Gradnja Osnovne škole u Trnovici. Škola se zidala od velikih kamenih monolita, prethodno dobro pripremljenih te dizanih u vis nasipom. Svaku fazu je kontrolirao slijepi graditelj. Priča se da je znao ujutro prstima provjeriti bridove na kamenu, pa ako nisu bili oštri, blok vratiti na doradu. Na kamenim blokovima je dao isklesati lekcije iz hrvatske i svjetske povijesti, književnosti i znanosti.
13. 4. 2005

Gradnja Osnovne škole u Trnovici (Dubrovnik, RH) (1)

Mr. sc. Vlaho Akmadžić sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, poslao nam je gradnje Osnovne škole u Trnovici, Dubrovnik, Republika Hrvatska. Škola se gradila od 1933. do 1937. godine. Remek je djelo graditeljstva a odiše neobičnom toplinom narodnog učilišta. Školu je gradio slijepi graditelj, inače dobro poznati ing. Fran Sušilo. Sam je snosio i veliki dio troškova. Do škole se može doći iz Dubrovnika, Ravnog i Neumskog Graca.
8. 4. 2005

Blago moga kamenjara - zdenac Bistrina (općina Široki Brijeg)

Ivan Dugandžić iz Širokog Brijega, autor knjige "Rasno - Dužice, župa Rasno" koju smo nedavno predstavili u našoj rubrici Knjige, časopisi, radovi, za Zakladu je pripremio vrlo vrijedan prikaz starih čatrnja, lokvi i zdenaca. Danas donosimo prvi prilog. "Iznad Rašanjske pećine prema Brkića kućama nalazi se stari zdenac, zvani Bistirna. Nitko ne pamti kad je zdenac građen. Dubina mu je 5,5 m. a promjer 1,6 metara.48 Zidan je neobrađenim kamenom. Vjerojatno je građen u srednjem vijeku. U blizini je staro naselje. Izvor ne presušuje i za vrijeme većih ljetnih suša. U stara vremena bio je to zajednički zdenac (bunar) svih Brkića. U puku je ostala predaja o “kamenoj kozi” koja se nalazila pokraj Bistirne. Nju je prema predaji na konju “otrao” neki Dalmatinac." (autor teksta i slike: Ivan Dugandžić)
6. 4. 2005

Kameni most na rijeci Mlade u mjestu Šiljezi - slika iz 1898. godine.

Kameni most na rijeci Mlade u mjestu Šiljezi. Slika iz 1898. godine. Na mostu stoji muškarac. Most je bez ograde. Ovaj most nismo mogli otkriti kada smo pregledali stare mostove na rijeci Mlade. Nismo uspjeli ni saznati gdje se točno nalazi mjesto Šiljezi. Izvor: knjiga "WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA", Wien, 1896.
4. 4. 2005

AustroUgarski mostovi na rijeci Mlade - Trebižat

Danas smo, zahvaljujući prof. dr. sc. Mladenu Glibiću s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dokumentirali AustroUgarske mostove na rijeci Mlade - Trebižat. Kako je poznato, riječ je o istoj, živopisnoj rijeci koja više puta ponire i izvire. Poput je niti švela na platnu. Čas ga vidite, čas ga nema. Uz to, čitav riječni prostor je i jedan od najvećih sedrotvornih bazena u Europi.
31. 3. 2005

Naše planine - Zavelim pod snijegom

Zavelim pod snijegom. Slikano iz Posušja.
24. 3. 2005

SRETAN VAM USKRS MOJ NARODE, MA GDJE BIO – KRIŽ U RASPUKLOM KAMENU

«Stani na pećinu! (22) Dok moja slava bude prolazila, stavit ću te u pukotinu pećine i svojom te rukom zakloniti dok ne prođem. (23) Onda ću ja svoju ruku maknuti, pa ćeš me s leđa vidjeti. Ali se lice moje ne može vidjeti.» (Biblija, Stari Zavjet, Knjiga Izlaska). «(57) Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov. (58) On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne. (59) Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno (60) i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe. (61) A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.» (Biblija, Novi Zavjet) «28Po suboti, u osvit prvoga dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. (2) I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. (3) Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. (4) Od straha pred njim zadrhtaše stražari i obamriješe. (5) A anđeo progovori ženama: "Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! (6) Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao (7)». (Biblija, Novi Zavjet) Na našoj slici: Križ u raspuklini stijene. Razgranata kaverna presječena pilom za rezanje, na cesti Zavala – Češljari. Čini se kako krakovi križa sve više postaju krila u zamahu, kako se Uskrs primiče. Za let u sretniju budućnost. I Vječnu domovinu. Sretan nam Uskrs, moj narode, ma gdje bili. Zaklada «Ruđer Bošković – Donja Hercegovina».
17. 3. 2005

Blago moga kamenjara - Evo me, narode!

Dobri stari blavor prvi je put izvirio ove godine. Bože, lijepa vremena, kao da veli. Sunce je sijalo ko u sred ljeta. On i ne zna za sve naše zime i snijegove ove godine. Pijano kolo života na kamenu započelo je.
17. 3. 2005

Blago moga kamenjara - fotografije utrobe kamena, dar Tonći Rađe i Dražana Mimice iz Splita

Naš poznati bio speleolog Tonći Rađa i speleolog Dražan Mimica dig., Speleološko društvo "Špiljar" iz Splita, darovali su nam CD sa slikama naših špilja. Autor fotografija je naš vrsni speleolog Dražan Mimica. Mi mu najiskrenije čestitamo na uspjesima. Tonći Rađi velika hvala. Pripremamo i njegovo predavanje na temu speleologije u Mostaru.
15. 3. 2005

Blago moga kamenjara: Kamen je umjetnost

Prizor pored ceste Zavala Češljari Slano. Kamenolom arhitektonskog kamena.
14. 3. 2005

Nova avantura života na kamenu

Susreli smo ih jučer (13. 3. 2005.) na putu između Zavale i Češljara (općina Ravno). Znali smo, priroda je započela novu avanturu života na kamenu. Ovo su joj prvijenci. Čestitali smo im i sliku im šaljemo u svijet. Još jedno pijano kolo života, sunca, vode i kamena je započelo. Neka umjetnici budu spremni! Prirodi i njenom Stvoritelju zahvaljujemo na tom čudu.
12. 3. 2005

Blago moga kamenjara - Vrijeme je da se i nje sjetimo

Ime joj je najčešće Bijelka. Živjela je sa selom. Imala je i nekoliko "križnih putova" baš kao i naše selo. Guzonje su, da bi seljaku sačuvali šume, naređivali smicanje. Naročito su voljeli smicati koze o Prvom maju. Seljaci su u strahu (pro)davali koze. Samo guzonje, odani drugu Titu, nisu htjeli kupovati zabranjeno meso. Tako im je cijena padala. Ali zato je jedan drug za njih kupovao i donosio im meso u bescjenje. Oni su pjevali o Prvom maju: "Druže Tito mi ti se kune-mo..." jedući u slast našu Bijelku. Djeca su plakala za svojim Bijelkama i kozlićima. Čim prođe Prvi maj, veliki Dan rada, progon Bijelki je prestajao. Do narednog Praznika rada. Ona je tada rađala svoje male kozliće. Djeca su od radosti vriskala. Kriza je bila u večer i kada su djeca polazila u školu. Kozlići se nisu dali rastaviti od djece. Bilo je to živo klupko. Radila je šiba i klupko rastavljala na školsku djecu i kozliće. Dugo u noć kozlići su dozivali djecu na igru. Ali, jednoga dana majka je, predući kudelju, nekuda odlazila dozivajući kozliće. Oni su odlazili zauvjek. Bili su mali jazuci. Djeca su opet plakala. Bijelka nekoliko dana nije htjela ništa jesti. Zatim su je djeca vodili na pašu, skučivali su joj dinariku (plod drače). Kada se najede, Bijelka napada djecu. Zatrči se, podigne se na prve noge, postaje strašna, da strašnija ne može biti. Zatim tako jako glavom udari djecu da ona to osjete kao milovanje. Djeca vrište i prave se da bježe. Bijelka za njima. Večer je. Zvone zvona. Bijelka ide kući. Vime joj je puno mlijeka, sočnog kao orasi. Baka veli: pijete, djeco, što više. Dobro je za pluća. Djeca zatim idu spavati. Sanjaju Praznik rada i nove male kozliće. (Poštovani, lijepo vas molimo da pokrenete opciju više i pogledate našu Bijelku)
10. 3. 2005

Blago moga kamenjara(2) - Najljepši prizori našeg speleološkog parka

Neodoljivi zov našeg speleološkog parka. Pogled iz Ravlićke pećine prema ulazu. Na ulazu u pećinu otkriven je kulturni sloj, čije istraživanje nije dovršeno, kao začetak neolitskog naselja, starog oko 8000 godina! (Izvor: Tihomir Glavaš dipl. arheolog).
10. 3. 2005

Blago moga kamenjara(1) - Najljepši prizori našeg speleološkog parka

Pokazujemo najljepše, jedinstvene i neponovljive prizore naše kamene utrobe. Pećinska kamenica, vilina zdjelica. Kalcitna pećinska tvorevina. Iz njih vile piju kristalnu vodu i osiguravaju svoju dugovječnost. Odavde polaze u svoje noćne pustolovine. Tako se vjeruje u narodu. (Ravlićka pećina, Peć Mlini, Drinovci, općina Grude. Proces stvaranja zdjelica je vrlo aktivan a rast zdjelica vrlo intezivan. Samo u jednoj godini pojavi se nekoliko novih "zametaka" zdjelica.)
9. 3. 2005

Blago moga kamenjara - proradile estavele na našem speleološkom parku prirode

Stižu nam vijesti kako su estavele, ti jedinstveni i neponovljivi fenomeni našega krša, proradili. Kaže se "izbacili su vodu". Mi se pripremamo obići teren i prikupiti što više podataka o njima. Za naše posjetitelje napravili smo crtež - shematski pokaz ponora estavele, kako bi taj fenomen, onima koji to nisu znali, bio jasniji. Riječ je, dakle, o pnoru. On to i ostaje dok god je razina podzemne vode u okolini niža od kote njegova vrha. Kada se razina vode popenje iznad, kao što je to sada slučaj, on počinje raditi kao estavela, dakle izbaca vodu. Sniženjem te kote on vraća vodu u razinu podzemne vode, dakle postaje opet ponor.
9. 3. 2005

Blago moga kamenjara -praiskonske kamene forme u Hrcegovini

Za našu stalnu rubriku "Blago moga kamenjara" danas smo priredili tekst: "Mostovi na ponornicama; praiskonske kamene forme". Izvor tekstu je: Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović; STARI MOSTOVI U BOSNI I HERCEGOVINI, biblioteka «Kulturno nasljeđe», Sarajevo, 1998. godine. Zadržan je izvorni tekst. Autori kažu: "Taj neposredni, na kamenu rođeni domaći graditelj izrastao je u okviru seoskog konzervativnog tradicion­alizma, gdje se stilska strujanja: orijentalno-bizantijska i turska, ili mediteransko-dalmatinska, osjećaju (ako uopšte tamo dopru) kao daleka ponovljena jeka bez posljedica. Njegov je, dakle, osjećaj za stereotomiju kamene forme organski i neposredan, prirođen i nenaučen, doživljen direktnim hvatan­jem ukoštac s materijalom i zadatkom. Umjetnička vrijednost njegova ostva­renja je isključivo rezultat kreativnog, a nikako materijalnog napora ličnosti i sredine u kojoj takvo ostvarenje nastaje." Pokrenite opciju više i pročitajte cijeli tekst.
7. 3. 2005

BITOMIŠLJA

Izvor Bitomišlja poviše Zavale, a iznad puta koji vodi na Golubinac. Izvor je početkom prošlog stoljeća uredila Austro-ugarska zbog potreba napajanja parnih lokomotiva vodom na željezničkoj stanici Zavala. Poslje se pokazalo da izvor nema dovoljno vode za te potrebe, ali su njegovu vodu koristili objekti koji su se nalazili u blizini željezničke stanice Zavala. Od obilni padalina izvor je protekao, a na njegovu toku je nekada radila i jedna mlininica u podnožju brda.
2. 3. 2005

Blago moga zavičaja (3) - Umjetnička galerija Zavičajne kuće u Hrasnu

Pozivamo sve zaljubljenike umjetnosti, a posebno one koji vjeruju "u neku tajnu vezu" kamena i ljudskog stvaralaštva, da svrate u galeriju radi rijetkog užitka i priznanja onima koji su za taj užitak zaslužni.
PrvaPrethodna 16  17  18  19  20  21  22  23  24  25  26  27  28  29  30  31 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)