PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
9. 2. 2004

KAMENI SPAVAČI DOLINE LAŠVE UVRŠTENI U VIRTUALNI MUZEJ

Danas smo Kamene spavače doline Lašve uvrstili u Virtualni muzej. Vidjeti rubriku Virtualni muzej - kulturna baština.
8. 2. 2004

ZAVRŠEN DRUGI KRUG PREVOĐENJA NA ENGLESKI JEZIK

Danas je završen drugi krug prevođenja na Engleski jezik. Tom prigodom zahvaljujemo gospođi Janet Tuškan iz Zagreba na znalačkom prevođenju teksta. Također zahvaljujemo gospođi Neđeljki Batinović, također iz Zagreba, koja je snažno poduprla ovaj projekt. Očekujemo i treći ciklus prevođenja koji bi nas praktično doveo do realizacije cijelog projekta.
7. 2. 2004

KAKO JE POSTALO BORAČKO JEZERO?

Posredstvom foruma LEGENDE dobili smo zanimljivo tumačenje postanka Boračkog jezera. Donosimo kratak izvadak: "Na mjestu jezera bilo je nekada bogato planinsko selo i u njemu bogat čovjek ili Gavan. Jednog dana dođu na njegova vrata dva prosjaka. Mole konak i kruh. Žena Gavanova nudi im samo kruha, konaka nikako, a i kruh je metnula na svoje ispružene noge, pa im tako dodala, da jame kao psi i idu. Oni su je upozorili i ponizno uzeli kruh. Ona prkosno odgovara: «Šta će meni Bog tvoj, dok je meni Gavan moj!»" Legenda, dakle, pripada grupi o bogatom i zlom Gavanu a takvih legendi ima oko 40-tak. Međutim, ova je jedina koji se odnosi na ledničko jezero. Drugo naše ledničko jezero, Blidinje za svoje stvaranje ima također legendu ali nešto realističniju od ove. Uskoro ćemo je prirediti za prikaz. Legendu o Boračkom jezeru za Forum je priredio Ivan Vukorep, student arheologije Sveučilišta u Mostaru.
6. 2. 2004

KAMENI SPAVAČI NAD DOLINOM LAŠVE

Danas smo u rubrici Gost regija uredili prikaz Kamenih spavača nad dolinom Lašve. Vidjeti kvadrant IS-a 5A, treći marker tipa H u prvoj koloni. Zavisno kako ih promatrate, kameni spavači ili spavaju vječni san nad najljepšom dolinom ili su pak putnici u neku nepoznatu, zagonetnu budućnost. Do njih se dolazi makadamskom cestom iz Uskoplja-Gornjeg Vakufa preko Pavlovice ili asfaltiranom cestom iz Novog Travnika do Rostova. Tu se okreće prema selu Rostovo i vozi asfaltiranom cestom oko 500 m. Kameni spavači spavaju vječni san s obadvije strane te ceste.
5. 2. 2004

Workshop u organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

U sklopu aktivnosti na izradi projektne dokumentacije projekta Neum - Regionalni sustav za odvođenje otpadnih voda i upravljanje čvrstim otpadom, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru je organizirao Workshop u četvrtak 29. siječnja 2004. u hotelu Zenit u Neumu. Na Workshopu su između ostalih sudjelovali: Ante Barić - GEF Project Manager, Ramiz Mehmedagić - ministar prostornog uređenja i okoliša Federacije BiH, Muris Hadžić - pomoćnik ministra prostornog uređenja i okoliša Federacije BiH, Mirko Šarac - voditelj odjela zaštite voda u J.P. za "Vodno podrčje slivova Jadranskog mora", Ozana Bulić - iz vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Pero Mišković - zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije, Branka Martinović-Vuković - pomoćnik pročelnika za zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije, prof. dr. sc. Tarik Kupusović - iz ureda MAP-a BiH, Amra Krajina - iz ministarstva prostornog uređenja i okoliša Federacije BiH, Andrija Krešić - iz JP Mareco Neum, Zdenko Mimica - iz JP Mareco Neum, Miro Štambauer - iz Hrvatskih voda VGO Split, Vedran Antunica - načelnik općine Ston, Jure Dragobratović - načelnik općine Slivno, Nikola Bartulović - iz općine Slivno, Ivan Obradović - iz JP Komunalno Neum. Direktor ovog projekta, prof. dr. sc. Pero Marijanović je u svom pozdravnom govoru naglasio potrebu jačanja lokalnih znanstvenih i stručnih potencijala u proučavanju i očuvanju krša kao fenomena. Nažalost, dosadašnja praksa je eliminirala domaćeg čovjeka te sustavno uvodila istraživačke kuće iz udaljenih centara. Tako se vlastiti kadar izgubio u bijelom svijetu a podaci rasuli i vjerojatno dobrim dijelom zagubili. Jednako tako je potrebno učiniti radikalnu decentralizaciju državnih ovlasti u toj oblasti te nadležnosti prenijeti na lokalnu razinu. Sveučilište u Mostaru nastoji biti i ostati rasadnikom kadrova i institucija koje će preuzeti sve aktivnosti oko znastvene i stručne valorizacije našeg krša u najširem smislu te riječi.
3. 2. 2004

DANAS ZAPOČEO NOVI FORUM ZAKLADE "NAŠA MLADEŽ"

Danas je započeo novi Forum koga Zaklada pokreće pod imenom "Naša mladež". Forum "NAŠA MLADEŽ" posvećen je mladima domovine i cijelog svijeta, onima koji su potekli s prostora na kojima Zaklada djeluje ili ih s Zakladom vežu zajednički ciljevi. Rasuti smo diljem cijelog svijeta, već tri generacije živi od juga do sjevera. Pravi je izazov mladima upoznati se, razmijeniti iskustva i saznati kako je tamo gdje smo sada i tamo gdje su nam neizbrisivi korjeni. Druženje mladih na virtualnim prostorima zajedničke nam Domovine najviši je cilj koji Zaklada želi postići. Zaklada planira na ljeto organizirati jedan susret i druženje mladih s našeg Foruma. Pozivamo našu mladež diljem svijeta da se jave na Forum.
2. 2. 2004

DAN ŽIVOTA U HUTOVU

U nedjelju 01.02.2004. godine kada katolička crkva slavi Dan života, crkva Krista Kralja u Hutovu proslavila je ovaj dan u svojoj punini. Naime, u mjesnoj crkvi 50-o godišnjicu zajedničkog života proslavili su: Ruža r. Prkačin i Martin Bogdan, Ruža r. Prkačin i Gaspar Katic, Anica r. Kralj i Marko Konjevod i Anđa r. Butigan i Mato Putica. Misno slavlje, uz koncelebraciju mjesnog župnika, služio je don Ilija Drmić, koji je takođe 50-o godišnjak. «Mladencima» je don Ilija vratio u sjećanje cijeli njihov život, svu patnju i bol, a na kraju istakao ljubav kao pobjednicu nad svim životnim nedaćama, koje su ovi supružnici zajedno pretrpjeli. Na koncu sv. mise, župnik don Pero Marić pročitao je čestitku biskupa don Ratka Perića. Još dva para iz ove župe vjenčana su prije 50 godina, a kako više ne žive u ovoj župi nisu nazočili zajedničkom misnom slavlju, Vinka r. Marčinko i Jure-Jura Prkačin, Anica r. Previšić i Luka Marčinko. Zanimljivo je da je župa Hutovo 2000. godine imala 5 zlatnih pirova, 2002.godine takođe 5, 2003. godine 2 zlatna i 1 dijamantni pir. U ovoj 2004. godini koja kao i prethodne broji sve veći broj neoženjenih momaka i neudanih djevojaka, prelijepe su ove slike ljudi koje prije 50 godina ni glad, ni rat nisu spriječili da zasnuju obitelj. (Stanislav Vukorep)
2. 2. 2004

ZAKLADA KUPILA DIGITALNI FOTOAPARAT

Sve što od fotodokumentacije ima na ovoj stranici urađeno je posuđenim digitalnim fotoaparatom. Zahvaljujući donaciji nekoliko naših prijatelja, među kojima treba posebno istaći gradonačelnika općine Čapljina, gospodina Stjepana Šutalo i gradonačelnika općine Neum, gospodina Đure Obradovića, Zaklada je kupila vlastiti digitalni fotoaparat. Našim donatorima iskreno hvala. Jednim cirkularnim pismom obratili smo se na adresu nekoliko uglednih ljudi da nas pomognu. Obećali smo svaku donaciju posebno istaći s prikazom gospodarskog subjekta kojeg oni zastupaju. Također smo se obratili Federalnom ministarstvu kulture i športa, koje je raspisalo natječaj, za pomoć. Naš vlastiti digitalni aparat omogućuje nam više angažmana na terenu ali i primjenu tehnike DVD prikaza nekih objekata i događaja, prema ideji koja je potekla na našem Forumu.
1. 2. 2004

ČOVJEK KOJI JE POŽIVIO 120 GODINA!

Posredstvom Foruma zaprimili smo iznenađujuću vijest o rezultatima istraživanja naših sela. Donosimo je u cijelosti. "?uro Matia iz Bjelojeviaa, eovijek koji je živio 120 godina, najduže u našim krajevima. ?uro se rodio 1766. godine, a umro 1886. godine, kako stoji zapisano na njegovu nadgrobnom križu, a što nam je potvrdio i Boko Previšia, ro?en 1915. godine u istom selu i koji nam je isprieao prieu, koju je on euo od starih ljudi, o posjeti austriskog easnika tom 120-godišnjaku: «Dojahao on na bedeviji (konj) iz Stoca u Bjelojeviae i našao ?uru da sjedi uz ognjište. Pitao ga je austriski easnik eijem se najviše hranio i na eemu je spavao pa tako dugo živi? ?uro mu je odgovorio da se hranio najviše mlijekom, a spavao na kamenom krevetu uz ognjište. Zatim ga je pitao je li mu se ueinio dug život? A ?uro, živeai taj svoj život pod turskom vlašau, ne znade kako ae osloviti austriskog easnika, pa mu reee: «Pašo, ko da sam na jedna vrata ušao, a na druga izašao!», tako se ?uri ueinio kratak život.» Što je utjecalo na dug život ovoga eovjeka, ne znamo, ali možemo pretpostaviti da je to bila zdrava ishrana i zdravo podneblje, jer i danas ima na podrueju ovoga kraja nekoliko 90-godišnjih osoba. Slika ?urina nadgrobnog križa se nalazi u virtualnom muzeju." Upravo ovih dana u selu Bjelojevići nabušena je kristalno čista voda u izobilju, o čemu ćemo posebno izvjestiti. Kada se prirodnoj netaknutosti sela doda prirodna voda u izobilju dobiva se, ništa drugo, do raj na zemlji i izazov novim ulaganjima u proizvodnju zdrave hrane. Osim Đure Matića i njegovih 120 godina života, mnogo je 100 godišnjaka živilo u tom selu a vrlo često, zbog pitome i blage klime, hrast i cer gotovo i ne odbacuje lišće zimi.
1. 2. 2004

SIJEČANJ 2004. APSOLUTNI REKORDER U BROJU OTVARANJA NAŠE STRANICE

Siječanj ove godine apsolutni je rekorder u broju otvaranja naše stranice. Tijekom tog mjeseca stranica je otvorena 1292 puta, što je u odnosu na 12-ti mjesec prošle godine, 212 otvaranja više. Molimo sve naše posjetioce, koji su zadovoljni izgledom i sadržajem stranice, da nas preporuče onima za koje misle da bi ih ona mogla zanimati. To je za nas jedina moguća promidžba.
29. 1. 2004

SLUČAJ VRIJEDAN NADE

Većernji list za BiH, u broju 14.459 od utorka 27. 1. 2004, na stranici 9, izvjestio je o jednoj humanoj akciji koja se dogodila u izbjegličkom naselju u Hodovu. Članak je pod nazivom "IZ VODE, VLAGE I DIMA U NOVI I TOPLI DOM". Naime, jedna mlada prognanička obitelj iz Konjica našla se u očajnoj situaciji, u podrumu prepunom vode s bolesnim djetetom. U gostionici Vjeke Prolete u Hodovu skovan je plan o kupovini jedne nedovršene ali pristojne kuće te njenom uređenju za ovu obitelj. Akciju nije pokrenula niti jedna profesionalna ustanova koja djeluje u BiH niti je pomogla. Akcija se rodila u srcu dobrih ljudi i tako je realizirana. Biskupijski Karitas Mostar će osigurati osnovni namještaj za kuću. To, zapravo, i nije jedina akcija takve vrste. Ali jeste akcija vrijedna nade. Nade u bolji život i opstanak na našem kamenu.
28. 1. 2004

MATICA HRVATSKASTOLAC MATRIX CROATICASTOLAC - POZIV AUTORIMA

Dragi prijatelji, Hrvatska narodna prošlost i sadašnjost na prostorima istočne Hercegovine do sada je u znanstvenim i publicističkim krugovima škrto i površno predstavljena ili jednostavno prešućivana. Taj odnos u svom dugom trajanju smjerao je uvijek na brisanje svjedočanstva o našem narodnom biću. Današnji naš rad nastavak je dugog hrvatskog otpora takvim nakanama i ustrajavanje na očuvanju hrvatskog identiteta povijesnog, političkog i kulturološkog. U tom smislu Matica hrvatska Stolac ima nakanu okupljati sve one intelektualne snage koje će svojim radom, pisanjem i uopće djelovanjem raditi na očuvanju tog identiteta. Namjera je objavljivati Godišnjak koji bi svojim prilozima, građom, studijama bio obrazac povijesnog, kulturološkog, vjerskog i političkog pamćenja o nama Hrvatima. Mnogo je toga znanstveno relevantnog iz tih oblasti što nije rasvijetljeno, mnogo je građe iz etnologije, arheologije, crkvene povijesti, povijesnog i suvremenog života, i sve to valja na ovaj način aktualizirati. Planiramo primati radove za drugi broj do 1. travnja 2004. godine. Budite naš prijatelj i zastupnik kod svojih znanaca i prijatelja u svakoj prilici i surađujte s nama! Naši telefoni: Predsjednik dr. Mladen Bošković (063) 327 757(036) 853 305 (tel/fax)e-mail: mhstolac@yahoo.com Dopredsjednik Željko Raguž (063) 312 781 Stolac, 1. veljače 2004. godine PredsjednikMatica Hrvatska StolacDr. Mladen Bošković
28. 1. 2004

GODIŠNJAK "STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆE"

U Stocu je 18. srpnja 2003. godine predstavljen prvi broj godišnjaka Stolačko kulturno proljeće u izdanju Matice hrvatske Stolac. Na sto stranica godišnjaka objavljen je niz radova iz povijesti, umjetnosti, književnosti kao i dio aktualnosti i sjećanja iz stolačkog kraja. Godišnjak je nastao kao rezultat višednevne kulturne manifestacije Stolačko kulturno proljeće. Želja je članova Matice hrvatske da kulturna manifestacija bude uzorna, a godišnjak da bude tehnički, grafički i jezično-stilski mnogo bolji i sadržajniji. Na tome poslu valja još više raditi. Predsjednik Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković na otvaranju kulturnog proljeća 29. svibnja između ostalog kazao je: «Proljeće je, kažu, najljepše godišnje doba. Zemlja sočna i vlažna daje hranu svemu sjemenu. A suha i mrtva zima pretvara se u zelen i život. Sunce jače ogrijava prirodu. Nema cvijeta da ne nastoji probiti i dati svoju boju i miris. Oni privlače i pčele koje se daju u rojevima u potrazi za hranom. Tako je i Matica hrvatska odlučila od kulturnog cvijeta naše povijesti, umjetnosti, književnosti, arheologije, religije sabirati nektar ili slador za kulturnu košnicu svog prosvjetnog identiteta na najboljim tradicijama onih koji su znali njegovati i prenositi blago isklesano u kamenu, uneseno u mozaik, pohranjeno u arhivu, ugrađeno u građevinu. Zahvalni smo svima onima koji su se prije nas trudili, kopali, znojili i žegu dana podnosili. Vivat, crescat, floreat – Neka živi, raste, cvate…»
26. 1. 2004

DIO IS-a PREVEDEN NA ENGLESKI JEZIK

Boljuni, Brštanica i Budisavina vidikovac danas su prevedeni na engleski jezik. Zahvaljujemo gospođi Janet Tuskan iz Zagreba na prevodu. Prevođenje se nastavlja. 27. 1. 2004. Prevedeni na engleski: zaselak Mramor, muzej i galerija kod Svetišta u Hrasnu i Demirov krs. 28. 1. 2004. Prevedeni: Boškanova špilja, Hutovo i muzej u Hrasnu. 1. 2. 2004. Prevedeni: Glumina i Zavičajna spomen kuća u Hutovu. 2.2. 2004. Prevedeni: Rogonjića obodina, Gluminske gomile i Hotanj Hutovski. 3. 2. 2004. Prevedeni: Nekropola stećaka Glumina - Međugorje i Šaraića peć. 4. 2. 2004. Prevedeni su na engleski jezik: Ponor Doljašnica i ponor Crnulja. 5. 2. 2004. Prevedeni: saladžovi, Rupni do i Ravno. 6. 2. 2004. Prevedeni: Orahov do, Grepci i Vjetrenica.
26. 1. 2004

IZVADAK IZ GOVORA PROF. DR. SC. BRANKA KATALINIĆA PRIGODOM DOBIVANJA POČASNOG DOKTORATA NA SVEUČILIŠTU U MOSTARU

"Mi živimo u doba kojim dominira jedna ključna riječ - riječ "globalizacija". Prednosti globalizacije su usredotočene na veoma mali broj ljudi i to samo u nekoliko zemalja. Globalizacija do sada principijelno povećava razliku između bogatih i siromašnijih, povećavajući razlike i napetosti svih vrsta. Ovo doba sve više i više se približava predviđanjima H.G. Wellsa, autora "Vremenskoga stroja", koji kaže da "Ljudska povijest sve više i više postaje utrka između obrazovanja i katastrofe". Tijekom čitave povijesti čovjek je bio izložen prirodnim katastrofama, ono što se pojavljuje kao principijelno novo su čovjekom uzrokovane katastrofe. Podloga tih katastrofa je pohlepa, zlouporaba moći i zlouporaba tehnike širokih razmjera. Zlouporaba tehnike jednim dijelom može se korigirati ispravnom izobrazbom inženjera na suvremenim sveučilištima i promjenom njihovog društvenog položaja i značaja." (Cijeli tekst govora na hrvatskom i engleskom jeziku vidjeti u rubrici Knjige, časopisi, radovi)
25. 1. 2004

NOVI DETALJI ZAVJETNE PEĆINE "VRELO SV. JAKOVA" U DEŽEVICAMA

Danas smo prikaz zavjetne pećine "VRELO SV. JAKOVA" u Deževicama dopunili novim detaljima. Vidjeti kvadrant 5A, Gost regija. Na slici: kardinal Vinko Puljić s pratnjom na ulazu u pećinu "VRELO SVETOG JAKOVA" u Deževicama.
24. 1. 2004

SAT HODA, UŽE SUNCA

Posredstvom Foruma Pero Marijanović je poslao ovaj prilog za naš stari govor (vidjeti Forum, Kulturna baština, Naš izvorni govor). JEDINICE ZA MJERU PUTA, BRZINE I VREMENA Neki put jedinice puta i vremena su jednake, iako se razlikuju u einjenici da li se ide vrkom ili se gega, odnosno vuee noga za nogom. Kaže se; nema još nego cigara duhana hoda. Dakle oko 5 minuta. Malo dalje ići je dobra cigara duhana hoda, po prilici to je deset minuta hoda. Ali hod može biti lagan hod i onako. Hod onako je prosjeean hod eovjeka. Dobar hod je brzi hod. Duži putovi su: dušak hoda i dobar dušak hoda. I ta jedinica može biti u varijanti lagan dušak hoda i hod onako. Po prilici to je oko 15, odnosno 30 minuta hoda, bilo laganog bilo onako. Dakle, jedinica za vrijeme i put je ista ali se samo razlikuje u vrsti hoda, odnosno brzini. Jedinice za vrijeme su još: časak i dobar časak vremena. Dnevno vrijeme se pak precizno mjerilo u jutro i večer dok ostali dio dana nije bio toliko važan, osim podne. Podne se određivalo po odnosu sjene kuće prema pragu, i to u ljetno i zimsko doba. Tada se zvonilo a posao prekidao. U jutro se pak vrijeme precizno mjerilo. Važan jutarnji trenutak je bio "sunce je odskočilo znaš koliko". To je početak svijetlog dijela dana. Slijedeća vremenska točka je bila: uže sunca, a poslije dva užeta sunca. Poslije dva užeta sunca vrijeme se više nije precizno mjerilo izjutra. Bio je to dan. Primjerice kazalo se: - Doćeraj janjce doma kada bude dva užeta sunca. Vrijeme se naročito precizno mjerilo poslije podne i to kada budu još tri, dva i uže sunca. Večernji poslovi su se dinamizirali kako se broj užadi sunca smanjivao sve do kritične vremenske točke od lakat sunca. To je vrijeme kada sunce prilazi kamenom zubu planine Matokito i samo što se u njega ne ureže. Domalo zvona zvone i moli se Bog. Zimi, pića se meće stoci. Još se malo posjedi, večera i spava. Noću se vrijeme ne mjeri, osim rjeđi i to po zvijezdama.
23. 1. 2004

POČASNI DOKTORAT PROF. DR. SC. BRANKU KATALINIĆU I MARIJANU ŠUNJIĆU

U povodu Dana sveučilišta u Mostaru dodjeljen je počasni doktorat (DOCTOR HONORIS CAUSA)prof. dr. sc. Branku Kataliniću i prof. dr. sc. Marijanu Šunjiću. Zahvalni govor prof. dr. sc. Branka Katalinića nekoliko je puta prekidan burnim pljeskom. Donosimo ga u cjelosti na hrvatskom i engleskom jeziku u rubrici Knjige, časopisi, radovi. Također donosimo prigodni govor rektora Sveučilišta prof. dr. sc. Frane Ljubića na hrvatskom i engleskom jeziku. Inače Sveučilište u Mostaru proživljava teške dane. Kao jedino Sveučilište na službenom hrvatskom jeziku ima velikih problema s dijelom predstavnika Međunarodne zajednice u BiH (govori se primjerice o aparthejdu, segregaciji a česti su i drugi uvredljivi izrazi). Nastoji se ugasiti Sveučilište i integrirati sa Univerzitetom "Džemal Bijedić" i slično. Dosta je nerazumijevanja i od predstavnika hrvatskog naroda. Neka o svemu tome kažu citirani govori...
21. 1. 2004

SVAKI KRIŽ JEDAN BRAT

SVAKI KRIŽ JEDAN BRAT Ovu izvanrednu priču je posredstvom Foruma poslala Vedrana Pažin (rubrika Legende). Narodna predaja poznata do danas spominje kraljicu Vidu od Stoca po kojoj mjesto dobi ime Vidoštak , a sve do našeg vremena pripadajuae mu polje nosi ime Vidovo polje. Po predaji kraljica Vida imala je nekoliko braae. Zanimljivu narodnu predaju o kraljieinoj braai isprieala nam je Rosa Jurkovia ro?. Maria . Rosa je ro?ena 1915.god. na Orlji. "Slušala sam ja ko mala kad bi stari prieali o toj braai.Kako se ja sjeaam sva su braaa poginula ko svatovi.Tako jednom dok su bili svatovi poginu tu na tom mjestu onaj od braae koji se zvao Livor, pa se sad to mjesto zove Livorska prodo. Tako su stari prieali,a ja slušavala.Drugi brat koji se zvao Demil isto jednom prilikom strada u svatovima pa se to mjesto zove Demilov krs.Treai brat što mu je bilo ime Grljan isto poginu u svatovima i po njem se zovu Grdijeviai.A na Popratima ona Radimlja tu poginu eetvrti brat što se zvao Radovan i po njemu dobi ime Radimlja.Oni što je pogino Podkremnicam zvao se Šaepo, zato se zove Šaepan Krs.Šesti brat poginu , Jasenko se zvao pa se to mjesto zove Jasena. Tako se ja sjeaam te priee našije starije ,da su svi oni bili braaa i svi nastradali u svatovima." Na mjestima njihove pogibije podignuti su veliki križevi,a grobovi su im pored puta, od Popova prema planini (Morine). Po nekim drugim predajama postojala su još dva brata , Svitavko po kome ime dobi Svitava, i Doman po kome ime dobiše Domanoviai.
19. 1. 2004

UŽAS RATA. ČEMU BI SLUŽIO KOMENTAR KADA SU RIJEČI NEMOĆNE PRED DUBINOM TRAGEDIJE?

Zahvaljujući snimkama Marka Puljića - Vidića danas smo uredili prikaz pod nazivom "UŽAS RATA, BEZ KOMENTARA". Riječ je o ratnim razaranjima sela Stjepan Križ, Gornji Brštanik, Donji Brštanik i Ljubljenica, koje pretežito nastanjuju Hrvati, progonima stanovnika i masovnim umorstvima starijih i nemoćnih. Na djelu je najcrnja i najnerazumnija ljudska mržnja hranjena stoljetnim hegemonijama prema tuđem prostoru i mirisu toplog mora. Idilični obiteljski domovi razoreni su i čovjek ne može povjerovati da u njima nema života. Neki tužni mir caruje cijelim prostorom, kao da netko doziva svoje i optužuje zločince. Na slici: župna crkva na Stjepan križu danas. Vidjeti marker tipa H, kvadrant 2B, pored puta M-4 Hodovo - Dabrica.
PrvaPrethodna 45  46  47  48  49  50  51  52  53  54  55  56  57  58  59  60 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)