PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
14. 3. 2004

POZDRAV IZ HERCEGOVINE

Bajam je odavno procvjetao, samo se dugo borio sa zimom. Danas je konačno odahnuo, sunca je u izobilju. Sve nas pozdravlja, ma gdje bili.
14. 3. 2004

POČELA ISTRAŽIVAČKA SEZONA ZAKLADE "PROLJEĆE I LJETO 2004."

Zaklada je započela istraživačku sezonu proljeće - ljeto 2004. Posjetili smo Demirov krst, potom Burov do i općenito Burmaze te na kraju Donji Trijebanj. Ekspediciju su činili: ravnatelj i tajnik Zaklade, Ivan Vukorep student arheologije i Srećko Marijanović dipl. ing. (na slici ravnatelj, tajnik i Srećko Marijanović). Iako je ovo trebao biti samo uvod u istraživanje, prikupljeno je iznenađujuće mnogo dokumentacije koju ćemo uskoro prikazati. U planu je posjeta Gornjem Hrasnu, svetištu Kraljice Mira, Popovu polju, Ravnom, Zavali sve do Ivanice, Trebimlji, Donjem Brštaniku i Dabrici ... Pozivamo sve da nam se pridruže. Posebno pozivamo studente i srednjoškolce.
11. 3. 2004

IZVORIŠTE I CRPILIŠTE BLACE KOD NEUMA

Danas smo na IS-u uredili prikaz izvorišta i crpilišta Blace kod Neuma (vidjeti IS, kvadrant 3A, marker tipa N blizu Neuma ili koristiti pretraživač pojma Blace). Prikaz izvorišta i crpilišta Blace kod Neuma temeljen je na: a) IZVJEŠĆU O VODOISTRAŽNIM RADOVIMA; - hidrogeološki radovi, - geofizički radovi; IGH d.d. ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, ZAGREB, svibnja 1998. godine. i b) IZVJEŠĆE O VODOISTRAŽNIM RADOVIMA I IZVEDBI ZDENACA, IGH d.d. ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, ZAGREB, studeni 1999. godine.
10. 3. 2004

FRA DOMINIK MANDIĆ; POVODOM BRISANJA NJEGOVA IMENA GIMNAZIJI U MOSTAR

U povodu brisanja imena Fra Dominika Mandića gimnaziji u Mostaru donosimo njegov kratki životopis. Izvor podacima je: http://www.stjeromecroatian.org/hrv/custody3b.html Fra Dominik (Andrija) Mandić Ovaj vrlo poznati fratar rođen je 2. prosinca 1889. u Lisama kod Širokog Brijega. Pučku školu i gimnaziju završio je na Širokom Brijegu, a u Franjevački red stupio 19. kolovoza 1906. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Mostaru i Fribourgu (Švicarska), gdje je položio doktorat iz bogoslovnih znanosti. Njegova doktorska disertacija o početcima Franjevačkog reda, posebno o zakonodavstvu, smatra se do danas najbolje napisanim radom iz tog područja. Za svećenika je zaređen 4. kolovoza 1912. u Fribourgu. Odmah se vraća u Domovinu te se s fra Didakom Buntićem posvećuje održavanju analfabetskih tečajeva. Zajedno s Buntićem brinuo se za siromašnu djecu, koju su u godinama gladi i rata smještali u Slavoniji da bi prenivjeli. Godine 1916. postao je tajnikom Provincije i profesorom na državnoj gimnaziji u Mostaru. Tada pokreće tjednik Narodna sloboda u Mostaru. Osnivao je “Udruženja sadilaca duhana za Hercegovinu”, želeći tako zaštiti puk od nepravde državnog terora Godine 1918. pokrenuo je glasilo Suvremena pitanja te povijesni niz Monumenta Franciscana, koji ima trajnu vrijednost. God. 1928. postao je provincijalom franjevačke provincije u Mostaru. Nakon šest godina u toj slunbi imenovan je direktorom franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu. U proljeće 1939. godine izabran je za člana vrhovne uprave Franjevačkog reda u Rimu. Uz tu službu imenovan je i na dužnost ekonoma za cijeli Franjevački red. Nakon pada Hrvatske države god. 1945. pomaže u spasavanju bezbrojnih hrvatskih izbjeglica. U Italiji (Grottamare kod Ancone) osnovao je i hrvatsku gimnaziju za siromašne hrvatske đake. Uz sve te poslove gradio je i novu franjevačku kuriju u Rimu, na brežuljku Gelsomino, te crkvu posvećenu Majci Božjoj, urešenu hrvatskom ornamentikom. U SAD je došao 5. studenog 1951. godine, a već sljedeće godine izabran je za poglavara hrvatskih franjevaca. Tu službu je obavljao do god. 1955. Umro je u samostanu sv. Ante u Chicagu 23. kolovoza 1973. godine u 84. godini života. Pokopan je u franjevačkoj grobnici na groblju Holy Sepulchre. God 1953. fra Dominik je osnovao izdavačku kuću Croatia, u kojoj je izdano nekoliko knjiga na hrvatskom i engleskom jeziku. Od god. 1955. fra Dominik se posvećuje istraživanju hrvatske povijesti. Plod toga rada su mnogi znansteni radovi: Crvena Hrvatska u svijetlu povijesnih izvora (Hrvatski povijesni insitut, knj. 1, Chicago, 1957.), Bosnia i Hercegovina. Povijesno-kritička istraživanja, sv. 1: Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine (Hrvatski povijesni institut, knj. 3, Chicago, 1960.), Bosnia i Hercegovina. Povijesno-kritička istraživanja, sv. 2: Bogomilska crkva bosanskih krstjana (Chicago 1963.), Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti (Hrvatski povijesni institut u Rimu, posebna izdanja sv. 1, Rim, 1963.), Hrvati i Srbi dva stara različita naroda (München-Barcelona, 1971.), Crvena Hrvatska (ZIRAL, Rim, 1972. ), Hrvatske zemlje u prošlosti i sadašnjosti (ZIRAL, Rim, 1972.), Etnička povijest Bosne i Hercegovine (2. izd., Toronto-Zürich-Roma-Chicago, 1982). Još ranije je nastalo djelo Duvanjska biskupija (Zagreb, 1934.). Fra Dominik je i pisac stotina članaka u mnogim poznatim publikacijama.
10. 3. 2004

NEPROCJENJIVO ARHEOLOŠKO BLAGO DAORSONA

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA BiH U SARAJEVU "ARHEOLOGIJA", sveska XXXIII/1978. iz 1979, objavio je članak autora Zdravka Marića, poznatog BiH arheologa, pod nazivom "Depo pronađen u ilirskom gradu Daors..u (2. st. pr. n. e.)". Radu su priložene fotografije i crteži 245 željeznih, bronzanih, staklenih i srebrenih predmeta pronađenih u depou. Svi pronađeni predmeti, zajedno s fragmentima raznih neodredljivih objekata, težili su više od 34 kilograma. Zaklada priprema prikaz sadržaja depoa na IS-u. (Na slici kalup br. 1).
10. 3. 2004

DRAGOCJENE FOTOGRAFIJE CRNUGOVCA, LJUBLJENICE I DABRICE IZ 1934. GODINE

Posredstvom Foruma dobili smo informaciju o međuračunalnoj stranici koja sadrži dragocjene fotografije Ljubljenice i Dabrice iz 1934. godine (http://herkos.artsfac.csuohio.edu/huso/texts/menu0.html). Slika koju prilažemo prikazuje uspon ekspedicije od Crnugovca prema Ljubljenici. Danas tuda vodi asfaltirani put projektiran dobrim djelom baš ovom trasom. Uskoro ćemo sve fotografije uvrstiti u naš IS (kliknite na više za pregledati sliku).
9. 3. 2004

MAKETA POPOVSKE MLINICE UVRŠTENA U VIRTUALNI MUZEJ - KULTURNA BAŠTINA

Danas smo maketu popovske mlinice, jedinstvenog objekta građenog na ponorima, uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština (vidjeti Virtualni muzej glavnog izbornika, potom Kulturna baština). Uskoro ćemo ih detaljnije predstaviti na IS-u.
9. 3. 2004

PREDANO IZVJEŠĆE O ISTRAŽNIM RADOVIMA NA PODZEMNIM VODAMA ROTIMLJE I BJELOJEVIĆA

Danas je izvođač radova Društvo za geološka istraživanja "GEO-MARIĆ MOSTAR d.o.o." predao investitoru izvješće o istraživanju podzemne vode u selima Rotimlja i Bjelojevići. Izvješće sadrži opis i rezultate svih istraživanja a koja su se nastavila na raniju geofizičku prospekciju terena. Konstatirane su dvije izdanske zone, jedna u Rotimlji a druga u selu Bjelojevići.
9. 3. 2004

IZVORIŠTE I CRPILIŠTE BLACE KOD NEUMA

Danas smo započeli pripreme oko predstavljanja krškog fenomena izvorišta i crpilišta Blace kod Neuma. Hidrogeološki krški fenomen je istražen 1998. i 1999. godine geofizički i istražnim bušenjem od strane IGH u Zagrebu. Pronađene su velike količine čiste vode (oko 26 l/s). Danas se crpilište privodi eksploataciji. Primjer pokazuje postojanje velikih rezervi vode u kršu koje se mogu koristiti za održivi razvoj poljoprivrede i gospodarstva na njemu. To smo pokazali na primjeru istraživanja podzemne vode u Bjelojevićima i Rotimlji. U tijeku je izrada glavnog projekta za crpilište u Rotimlji. Ono što eventualno može biti problem crpljenja podzemne vode blizu mora je prodor klorida, o čemu projekt svakako mora voditi računa. Uskoro slijedi detaljan prikaz krškog hidrogeološkog fenomena Blace kod Neuma.
8. 3. 2004

IZ PROJEKTA KATEDRALNE CRKVE U TREBINJU 1917. GODINA

Izvadak iz projekta katedrale u Trebinju posvećene Rođenju BDM. Projekt je urađen 1917. godine. Crtež je uvršten u IS i Virtualni muzej - sakralna baština.
8. 3. 2004

IME FRA DOMINIKA MANDIĆA BRISANO U NAZIVU GIMNAZIJE U MOSTARU

Ime glasovitog znanstvenika, povjesničara i svećenika franjevca brisano je u nazivu gimnazije u Mostaru. To ime gimnazija je nosila do ovih dana kada je donesena odluka o brisanju. Fra Dominik Mandić je glasoviti znanstvenik, povjesničar i svećenik franjevac. Bio je član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Dugo je živio i djelovao u Americi. Ostavio je veliki broj pisanih djela koja nadahnjuju znanstvenike širom svijeta. U povodu brisanja imena oglasio se fra Slavko Soldo, provincijal, priopćenjem koga donosimo. Kliknite na opciju više kako bi mogli pročitati skenirano priopćenje.
8. 3. 2004

KATEDRALNA CRKVA U TREBINJU UVRŠTENA U VIRTUALNI MUZEJ

Danas smo katedralnu crkvu u Trebinju, posvećenu Rođenju Blažene Djevice Marije, uvrstili u Virtualni muzej - sakralna baština. Na slici se vide još zvonik i župni stan. Crkva je sagrađena 1884. godine. Vidjeti: Virtualni muzej - sakralna baština.
7. 3. 2004

KOMISIJA ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA BiH POSJETILA NEUM

5. 3. 2004. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH pod ravnateljstvom gospođe Ljiljane Ševo posjetila je općinu Neum. Razgovaralo se o problematici očuvanja spomenika te posjetilo neke od njih. Čitav posjet je protekao vrlo sadržajno u obostranoj koristi. Lokalni djelatnici su dobili obećanje o stručnoj i materijalnoj pomoći u očuvanju spomenika a članovi Komisije su obogaćeni novim spoznajama o spomenicima Neumske općine. Sastanku je prisustvovao i tajnik Zaklade. Komisiju je obavijestio o djelovanju Zaklade i planovima za ovu godinu. Tajnik je Komisiju upozorio da se Hutovski grad kao neupitna spomenička cjelina, ne može zvati po krvniku i zločincu Hadžibegu Rizvanbegoviću. On je, istina, u tom gradu jedno vrijeme boravio i počinio mnoge zločine koji se i danas pamte. Ali je grad stariji i nedavna istraživanja su otkrila apsidu i oltar crkve unutar zidina grada. Komisija se na licu mjesta u to uvjerila.
5. 3. 2004

KRIŽ U ŽIVOM DRVETU NAŠEG KRŠA UMJETNIKA ZLATKA GLAVINIĆA, NAŠ OSVRT NA VRIJEME KORIZME

Mistična i snažna poruka križa s Kalvarije usjekla se u drvo hercegovačkog krša, u njegovoj borbi za opstanak na ljutom kamenu. Te dvije patnje, patnja Boga i čovjeka na križu, te drveta na bezvodnom kamenu, kao da su se u ovo vrijeme Korizme, na čudesan način spojile u jedinstvenu poruku Evanđelja. Mlado drvu, u svojoj borbi s živcem, oblikovalo je i prenijelo poruku Evanđelja. Mladi umjetnik Zlatko Glavinić iz Neuma zna pronaći i pokazati takve znakove prirode, stvarajući vrlo vrijedna izvorna umjetnička djela koja često zapanje promatrača. Gledajući ih, čovjek bolje razumije ono u što je vjerovao ali možda manje i razumio. Odlučili smo da ovaj križ bude osvrt Zaklade na vrijeme Korizme.
5. 3. 2004

TRAVKE MIRISAVKE OD PERE PAVLOVIĆA

Nova knjiga poznatog pjesnika i biologa Pere Pavlovića iz Neuma. Knjiga se sastoji od stihova, slikopisa i ljekovitih pripravaka. Nakladnik: Naklada Jurčić d.o.o. Urednik Mile Maslać. Knjiga je predstavljena u rubrici Knjige, časopisi, radovi.
5. 3. 2004

PRVI PISANI SPOMENIK U BiH

Prvi pisani spomenik na tlu BiH - točnije fragment kamenog spomenika s djelomično sačuvanim natpisom pronađen je u Tasovčićima kod čapljine. Datiran je na 36. god. pr. Krista. Na njemu piše: "IMP(eratori) CAESARI DIVI F(ilio) SICILIA RECEPTA G(aius) PAPIUS CELSU(s), M(arcus) PAPIUS KANUS FRATRES". Natpis su dali uklesati braća Gaj Papio Celzo i Marko Papio Kano u čast Oktavijana, sina božanskog Cezara. ("Vrutak", broj 8-9, godina 5., travanj 2003., autorica priloga prof. Snježana Vasilj)
4. 3. 2004

NOVI PODACI O SPOMENIKU KULTURE OŠANJIĆI - DAORSON

Zahvaljujući Ivani Miličević Capek, ravnateljici Zavoda za zaštitu spomenika kulture Herceg Bosne Mostar, Zaklada je zaprimila tekst koji pobliže definira spomenik kulture Daorson (vidjeti kvadrant 2B, tip H, blizu imena Ošanjići). Zbog zanimljivosti tekst donosimo i u ovoj rubrici. "Gradina iznad sela Ošanići kod Stoca u drugoj polovici starijeg željeznog doba ( otprilike od 300. god . pr. Krista do sredine 1. st. pr. Krista) bila je jedan od središta tadašnje civilizacije. Helenistički grad, prijestolnica ilirskog plemena Daorsa, nije ni naša Mikena, ni naša Troja. On je naš Daorson. Mikena i Troja su u nekim drugim prostorima, možda pripadaju nacijama koje više cijene svoju kulturu, znaju je promovirati i prodati, predstaviti kao profitabilan izvozni proizvod. Milijuni turista hodočaste Mikenom u Grčkoj i Trojom u Turskoj, puneći proračune tih zemalja i općina kojima pripadaju. Daorsonom tek poneki arheolog i zaljubljenik u arheologiju. Zajedničko Mikeni, Troji i Daorsonu je da su bili ekonomski i kulturni centri, metropole u današnjem smislu riječi. Daorsi su na kraškom zaravanku, na vrhu i po padinama grebena ošanićke gradine izgradili gradsko naselje pod utjecajem Grka, s megalitskim zidovima, građenim od velikih kamenih blokova, obrambenim kulama i planskim rasporedom ulica i kuća. Naselje je organizirano tijekom brončanog i željeznog doba, a u helenističko doba proširenjem na prostranu zaravan Banje dobiva sve osobine grčkohelenističkog grada – polisa. Akropola, predgradinski i predakropolski prostor na Banjama, prva kao upravni i duhovni, a druge dvije kao obrtničko i stambeno središte čine jedinstveni naseobinski kompleks na gradinama istočnojadranskog područja. Unutar megalitskih zidova akropole sa dvojim gradskim vratima i dvama obrambenim tornjevima, jednog od najimpresivnijih obrambenih sustava helenističkog doba na Sredozemlju, raspoznaju se gradske prometnice i stubišta, temelji svetišta, cisterne za vodu i druga javna zdanja. O imenu grada iznad Ošanića svjedoče novčići s grčkim natpisom D A O R S O N. Do sada je arheološki istraženo oko 5% gradskog područja. Pronađen je veliki broj kalupa i izlivenih i otisnutih metalnih, uglavnom brončanih predmeta koji svjedoče o visokim umjetničkim i tehnološkim dometima stanovnika i njihovim trgovačkim vezama s ostatkom svijeta. Zlatarstvo i proizvodnja nakita bili su važna privredna grana. Mnogobrojni komadi željezne troske ukazuju na to da se ovdje nalazilo i metalurško središte u kojem se prerađivala – topila željezna ruda. U povezivanju stolačkog kraja sa drugim dijelovima helenističkog svijeta odlučujuću ulogu je imala rijeka Neretva o čemu nam svjedoče daorski novčići sa prikazom broda i nalazi keramičkog posuđa, posebno grčko – italskih amfora i oslikane gnathia keramike iz južne Italije, kao i značajan broj primjeraka novca helenističkih vladara i gradova. Posebnu pozornost je privuklo otkriće fragmenata kamene ljudske statue natprirodne veličine. Daorsi, ilirsko pleme koje je zauzimalo područje od Ljubinja, Dabrice i Stoca do Mostara i Čapljine, su dostigli visoku duhovnu razinu zapadne civilizacije helenističkog doba i materijalno bogatstvo utemeljeno na trgovini i vezama s mediteranskim svijetom i zbog toga bili česta meta pljačkaških napada susjednih plemena, što je kulminiralo razaranjem naselja na Gradini u Ošanićima od strane jednog drugog ilirskog plemena, Delmata. Od uništenja i propasti nije ih spasilo ni savezništvo s Rimljanima. Mada je odlukom rimskog vijeća Daorsima dana samostalnost, jer su s oružjem prišli Rimljanima, oni postaju samo jedan od romaniziranih naroda Rimskog carstva, a život na Gradini se postepeno gasi."
4. 3. 2004

FORUM PONOVO NORMALNO FUNKCIONIRA

Danas su okončane aktivnosti ponovne uspostave Foruma naše stranice. Naime, tijekom preseljenja stranice na novi server, došlo je do manjih problema u funkcioniranju Foruma i gubitka nekih priloga poslanih poslije 23. 2. 2004. Danas su svi problemi otklonjeni a članove Foruma, čiji su prilozi zagubljeni, molimo da ih po mogućnosti ponovo pošalju.
3. 3. 2004

SELA GORNJI BRŠTANIK I STJEPAN KRIŽ DANAS TO VIŠE NISU

Sveta obiteljska kuća. Oskrnavljena i porušena u ratu. Stari i nemoćni ni danas nisu pronađeni. Koliko se zna nitko ih službeno i ne traži. Sahranjeni su sa svojim selom. A mnogi danas uspješni u svijetu, ovdje su osjetili toplinu doma i nezaboravljivu nježnost majke. Danas smo prikaz sela Stjepan Križ i Gornji Brštanik priredili na IS-u. Kvadrant 2B, marker tipa H u blizini imena sela.
2. 3. 2004

DOVRŠENE SVE AKTIVNOSTI OKO PRESELJENJA NAŠE STRANICE NA NOVI SERVER

Danas su dovršene sve aktivnosti oko preseljenja stranice na novi server. Vjerujemo kako je ovaj manevar omogućio bolju posjećenost stranice pogotovo iz inozemstva. Međutim, izgubljeni su prilozi koji su na stranicu pristigli poslije 23. 2. 2004. Dio tih priloga ćemo ponovo vratiti na stranicu a za drugi dio molimo autore da ih ponovo pošalju. Ispričavamo se autorima izgubljenih priloga. Još jedanput molimo naše posjetitelje da nas preporuče svojim prijateljima i poznanicima.
PrvaPrethodna 45  46  47  48  49  50  51  52  53  54  55  56  57  58  59  60 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)