PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
6. 5. 2004

NA RUBU ZAPADA

Zbog iznimne vrijednosti knjige NA RUBU ZAPADA autora Mladena Ančića za povijesnu znanost, donosimo jedan izvadak iz teksta HUMSKO KNEŠTVO, poglavlje IV, stranica 141. Riječ je o pionirskom radu na temu Huma, ali i o učinkovitom osvrtu na pokušaj krivotvorenja povijesti kroz naručene, političke doktorske teze. Takvih pokušaja bilo je uvijek iako su danas u pravoj ekspanziji. Može im se oduprijeti samo znanstvenom istinom, kako to autor u knjizi i čini. Kliknite na više radi pregledanja teksta (samo osnovni tekst, tekst na marginama nije dodan).
6. 5. 2004

LAŠVANSKI KRIŽ - NOVE POJEDINOSTI

Obilje vrijednih podataka o fenomenu lašvanskog križa iznio je autor Marinko Slipac u najnovijem broju Hercegovine. Donosimo jedan izvadak članka "LAŠVANSKI KRIŽ" (izvadak je unesen i u temeljni prikaz IS-a): "Srednjovjekovna župa Lašva, prostorno poprilično mala, razvila je podosta visoku kulturu življenja i ekonomskog razvoja dosljedno ondašnjim prilikama u Bosni. Razlog tomu, što se o njoj malo zna jest od pridošle osmanske vlasti sustavno razaranje i uništavanje vjerskih i upravnih objekata koji su simbolizirali prethodnike, a vjerojatno i od domaćeg puka koji je prešao na islam (faktor odricanja prošlosti). Tako se od utvrda sačuvao samo Stari grad (Kašćel) u Travniku, dok su Toričan (kod Turbeta), Vrbenac ili Vrbovac (na Bili), Bosnić-grad ili Škaf (kod Veče-riske) i Kašćel-grad (kod Novog Travnika) u potpunosti razoreni. Nijedna crkva ni djelomično nije se sačuvala, a ima više lokaliteta koji se zovu crkvina, ako izuzmemo crkvu sv. Kate koja je pretvorena u Jeni-džamiju.1 Samostan Lašva je tako temeljito razoren da se sa sigurnošću ne zna ni gdje je bio. Osnovano se pretpostavlja da se nalazio iza tvornice žigica na Dolcu kod Travnika, na lokalitetu Crkvina. Možda se taj Donji Dolac (ima i Gornji) zato i zove "na Lašvi". Na žalost, ništa ni od samostanskih vrijednosti nije sačuvano. Tako je među ostalim, u zapaljenom samostanu Guča Gora 1945. god. (zapalili ga partizani), izgorio i pečat župe Lašva." (Marinko SLIPAC, "LAŠVANSKI KRIŽ", HERCEGOVINA BR. 18 (10), strana 203 do 212)
3. 5. 2004

PRISEGA 35. NARAŠTAJA ZA DEVETU OBLJETNICU NASTAVNOG SREDIŠTA

Svečano je bilo posljednjeg travanjskog dana u vojarni Božan Šimović u Čapljini. Na svečanosti prisege 35. naraštaja novaka, stigli su visoki dužnosnici hrvatskog naroda na razinama Federacije BiH i države BiH, zatim izaslanstva općina i županija, gospodarstvenici, kulturni i javni djelatnici, te predstavnici Katoličke crkve, kao i mnoštvo od nekoliko tisuća – roditelji, rodbina i prijatelji mladih vojnika, koji su davali prisegu. Stigli su iz raznih djelova BiH, te inozemstva. Sam čin prisege započeo je pozdravom gostima, nakon čega je slijedio nastup postrojbi za svečano davanje prisege, pa intoniranje himni, te minuta šutnje kojom je odana dužna počast poginulim domoljubima. Riječi svečane prisege novaci su izgovarali za zapovjednikom Nastavnog središta bojnikom Draganom Jerkovićem, koji im je, prvi i uputio čestitke. Novacima se obratio brigadni general Zvonko Sesar, zapovjednik Prvog hrvatskog gardiskog zbora. Svečanosti prisege nazočio je i sadašnji ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikolić, koji je pored ostalog najavio donošenje Zakona o obrani Federacije i Zakon o služenju u vojsci Federacije, kojim će vojni rok biti skraćen na 4 mjeseca i projekt civilnog služenja vojnog roka. Čestitke mladim vojnicima, njihovim roditeljima, te djelatnicima nastavnog središta uputio je don Luka Pavlović, generalni vikar hercegovačkih biskupia. Uz prigodnu molitvu don Luka Pavlović je mladim vojnicima povodom svečane prisege udjelio blagosov. Svečanosti prisege 35. naraštaja novaka u čapljinskoj vojarni prisustvovala je i zamjenica ministra vojske BiH Marina Pedneš. (novinar Dušan Musa)
29. 4. 2004

OTVORENA NOVA MEĐURAČUNALNA STRANICA HKD KLIS

Dvoje studenata Sveučilišta u Mostaru Dado Vico i Monika Anđelić najzaslužniji su za kreiranje web stranice www.hkd-klis.org. Prema ocjeni mnogih, dizajn stranice za svaku je pohvalu. Stranicu najiskrenije preporučamo našim posjetiteljima širom svijeta. Stranica će, vjerujemo, doprinijeti istini o stradanju Hrvata Klisa i šire ali i o ljepotama toga kraja i bogatstvu običaja ljudi koji tamo žive. Želimo vjerovati kako će se uskoro život obnoviti na tom prostoru, utemeljen na želji čovjeka da živi na korjenima svojih djedova i na tisućama prirodnih pogodnosti koje taj kraj pruža.
27. 4. 2004

CRKVA U OŠLJU (RH) - SIMBOL GRADITELJSTVA STAROHRVATSKOG DOBA

Danas smo posjetili lokalitet Bijela Lokva, blizu sela Ošlje, nedaleko od Stona s dobro očuvanim ostacima ranosrednjovjekovne crkve, tlocrta osmerolista s pravokutnim produžetkom na zapadnoj strani. Crkvu i lokalitet Bijela Lokva ćemo predstaviti na našem IS-u.
26. 4. 2004

KIP I OLTAR SV. ANTE PADOVANSKOG S HUMCA UVRŠTENI U VIRTUALNI MUZEJ

Kip i oltar sv. Ante Padovanskog iz stare crkve sv. Ante na Humcu kod Ljubuškog uvršteni u Virtualni muzej - sakralna baština. Predstavljaju jedan od temelja naše duhovnosti kroz burnu i tešku povijest. Vidjeti Virtualni muzej - sakralna baština ili koristiti naš pretraživač.
25. 4. 2004

DOPUNJEN PRIKAZ STARE CRKVE SV. ANTE NA HUMCU

Danas smo dopunili prikaz stare crkve sv. Ante Padovanskog na Humcu s više detalja unutrašnjosti i zvonom na crkvi. Na slici: zvono na staroj crkvi sv. Ante na Humcu. Koliko je svojim zvukom donijelo radosti hrvatskom puku Herecegovine kroz burnu i grku povijest?
25. 4. 2004

SERIJA POTRESA S EPICENTROM JUŽNO OD STOCA

Ovih dana Hercegovinu je potreslo niz seizmičkih udara niskog inteziteta s vrlo jakim zvučnim efektom. Riječ je, vjerojatno, o urušavanju podzemnih prostorija negdje na području Hrasna i Popova, upravo na području gdje Zaklada kani uspostaviti speleološki park prirode. Okršeni sustavi su razvijeni subvertikalno, praktično od površine terena do erozijskog bazisa. Nalikuju crvotočnim tvorevinama na drvetu. Riječ je o pravim podzemnim, još neistraženim, svjetovima s rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Vjerojatno je urušavanje izazvalo podizanje razine vode zbok velikog priticanja s površine a posebno s poplavljenog Popova. Voda narušava geostatsku ravnotežu svodova i dolazi do urušavanja. Samo jedne noći čula su se 5 manjih udara, kao rezultat smirivanja nakog jačeg urušavanja.
23. 4. 2004

PREDSTAVLJENA KNJIGA Dr. RATKA PERIĆA, BISKUPA, "KROZ MNOGE NAM JE NEVOLJE"

Knjiga "KROZ MNOGE NAM JE NEVOLJE" dr. Ratka Perića, biskupa, predstavljena je pred prepunom dvoranom Hrvatskog Doma "Stjepan Kosača" u Mostaru. Predstavljači su bili: Prof. dr. sc. Željko Šuman, dr. sc. Ante Pavlović i Željko Raguž dipl. iur. Snagom nepobitnih činjenica koje se u knjizi nalaze, predstavljanje ove knjige imalo je prizvuk gorke istine o sudbini malog hrvatskog naroda u BiH. Ali su se čule i riječi nade i ohrabrenja: nevolje i jesu za hrabre da se dokažu i pokažu. Na kraju je govorio i autor knjige pozdravljen burnim aplauzom i ustajanjem prisutnih.
23. 4. 2004

STARA CRKVA SV. ANTE NA HUMCU KOD LJUBUŠKOG UVRŠTENA U VIRTUALNI MUZEJ

Stara crkva sv. Ante Padovanskog na Humcu kod Ljubuškog uvrštena je Virtualni muzej - sakralna baština. Toplo kameno zdanje bilo je i ostalo simbolom nade generacijama Hercegovaca i daleko šire. Bila je i ostala jednim od temelja duhovnosti ove regije i izvorom snage opstanku čovjeka na golom kamenu i povijesnoj vjetrometini. Vidjeti Virtualni muzej - sakralna baština ili koristiti naš pretraživač. Također vidjeti informacijski sustav, kvadrant 2A, marker u obliku crkvice blizu naziva mjesta Humac.
22. 4. 2004

ZELENA VILA U MOGORJELU

Putem našeg foruma Legende dobili smo ovu vrlo zanimljivu priču o vilama od suradnice Dijane. Priča se u mnogo čemu razlikuje od drugih, sličnih legendi. Zbog iznimne zanimljivosti donosimo je u cjelosti: "U Strugama kruži legenda o zelenoj vili u Mogorjelu.Ljudi kažu da je Mogorjelo bilo prije kopanja i otkrivanja starina pješčano brdo pokriveno travurinom. Tu je iz Neretve izlazila vila zelene duge kose, a imala je drvenu lijevu nogu. Njezina sestra,bijela vila, živjela je u nekakvoj pećini u planini iznad Mostara. Imala je mnogo kćeriju, bijelih, nijemih vila, koje je puštala da se veru po drveću duž Neretve. One bi se tako spuštale i do svoje tetke u Mogorjelo, češljale joj zelene kose, igrale kolo oko nje i dizale prašinu, a ako bi po noći naišao kakav muškarac putem od Čapljine do Struga, hvatale su ga i ubacivale u svoje kolo, crple mu snagu , pa ga onda puštale,tako da bi on iscrpljen ubrzo kod kuće umro."
21. 4. 2004

NADGROBNI SPOMENIK AUSTROUGARSKOM VOJNIKU IZ 1886. GODINE UVRŠTEN U VIRTUALNI MUZEJ

Nadgrobni spomenik AustroUgarskom vojniku iz Raguževa groblja u Bivoljem Brdu uvršten u Virtualni muzej - kulturna baština. Koristiti naš pretraživač pojma "NADGROBNI SPOMENIK AUSTROUGARSKOM VOJNIKU".
21. 4. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Humačka ploča. Bosaničko glagoljski natpis iz 11 - 12 stoljeća. Natpis o gradnji crkve sv. Mihovila, Humac, Ljubuški. (fotografije Spomenika muzeja franjevačkog samostana Humac). Kliknite na više radi pregledavanja slike.
21. 4. 2004

KAMENI KRIŽEVI NEKROPOLE STEĆAKA BIVOLJE BRDO UVRŠTENI U VIRTUALNI MUZEJ

Danas smo kamene križeve nekropole stećaka Bivolje Brdo uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština. Drugi kameni križ, čija se nadgrobna ploča vidi na slici, prevrnut je i dijelom zapliven zemljom. Lokalitet nekropole se ne održava i prijeti mu potpuno uništenje zbog erozije brzotoka koji se povremeno formira na tom prostoru.
20. 4. 2004

OBILJEŽENA JEDANAESTA GODIŠNJICA STRADANJA HRVATA U DOLINI NERETVICE

OTKRIVENO SPOMEN-OBILJEŽJE ŽRTVAMA ZLOČINA ARMIJE BIH U TRUSINI 16. travnja 2004. Služenjem svete mise koju je predvodio fra Slavko Topić zajedno s župnikom župe Žitace fra Vladom Koštromanom i ostalom braćom svećenicima, obilježena je jedanaesta obljetnica stravičnog stradanja Hrvata od Armije BIH u Trusini.
19. 4. 2004

ZAPOČELI SMO PRIKAZ STARE ŽUPNE CRKVE U GORNJEM HRASNU

Na našem IS-u danas smo započeli prikaz stare župne crkve u Gornjem Hrasnu. Vidjeti kvadrant 3B, marker tipa H, uz ime sela. Koristite naš pretraživač pojma "stara župna crkva Gornje Hrasno". Na slici: zvono napuštene crkve. Nekada je zvonilo za preko tisuću duša.
19. 4. 2004

ZBOR STUDENATA SVEUČILIŠTA U MOSTARU ORGANIZIRAO TRIBINU NA TEMU ZAKONA O VISOKOM ŠKOLSTVU

Danas je Zbor studenata Sveučilišta u Mostaru organizirao tribinu na temu Zakona o visokom školstvu u BiH. Gotovo nitko od pozvanih političara se nije odazvao pozivu. Studenti su izrazili duboko neslaganje s Zakonom, smatrajući ga protuustavnim. Naima, Ustav BiH je ingerencije o Visokom školstvu povjerio županijama, a Zakon ga, bez promjene Ustava, prenosi na entitete. Takva su rješenja, čulo se na tribini, usmjerena protiv interesa Hrvata u BiH, koji se i bez toga stalno preglasavaju u Vladi Federacije BiH. Za prihvatanje ovog Zakona glasovalo je 5 muslimanskih ministara a 4 hrvatska su bila protiv. To je bilo dovoljno da se on i prihvati. Prisutni predstavnici strane administracije u BiH, koji uglavnom podupiru Zakon, nisu mogli odgovoriti na upite studenata. Studenti su ujedno iskazali duboku ogorčenost na medijsku blokadu u kojoj Hrvati žive u BiH. Tako su samo 2.8 % djelatnika Federalne televizije Hrvati. Djelatnike sredstava javnog priopćavanja su pozvali na prekid medijske blokade i objektivnost.
17. 4. 2004

DJELATNICI GRAĐEVINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U MOSTARU STUDIJSKI POSJETILI BEČ I BUDIMPEŠTU

U tjednu nakon Uskrsa, profesori i asistenti Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, studijski su posjetili Beč i Budimpeštu. Upoznali su se s graditeljskim nasljeđem ovih gradova. Posebna pozornost je posvećena arhitekturi i konstruktivnim rješenjaima u graditeljstvu tijekom povijesti. Prikupljen je veliki fond pokaznog materijala koji će se koristiti u nastavi fakulteta. Za izvrsnu organizaciju puta, kolektiv se zahvalio poduzeću "VOXTURS" iz Međugorja.
11. 4. 2004

UTVRDA BOBOVAC - TEMELJ BOSANSKE DRŽAVNOSTI, USKORO NA NAŠEM IS-u

Bobovac - grad utvrda - tijekom XIV i XV stoljeća bio je bosanski kraljevski grad - tipičan primjer srednjovjekovnog grada u njegovoj razvijenoj formi. U njemu su stolovali mnogi bosanski banovi i kraljevi, od bana Stjepana II Kotromanića do kralja Tomaša i kraljice Katarine. U tom razdoblju u gradu je dominirao i kultni centar, što dokazuju, između ostalog, nekolike lokacije s ostacima kršćanskih crkvi (kapelica), od kojih je jedna u skorije vrijeme i rekonstruirana (izvor: www.sve-mo.ba/gf). Uskoro čitajte na našem IS-u.
11. 4. 2004

ŠTO MOŽEMO USKORO OČEKIVATI NA NAŠEM IS-u?

U pripremi je predstavljanje lokaliteta D. Trijebanj, G. Hrasno, Masline (kod Stoca), sedrenog slapa Kravice te dovršetak predstavljanja stare crkve sv. Ante Padovanskog. U pripremi je jedan veliki projekt na IS-u - gost regija: predstavljanje utvrde Bobovac, temelja bosanske državnosti. Na slici: jedan od najljepših sedrenih slapova, Kravice kod Ljubuškog.
PrvaPrethodna 44  45  46  47  48  49  50  51  52  53  54  55  56  57  58  59 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)