PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
13. 7. 2004

NAŠ PROJEKT: PUTOVIMA HERCEGOVAČKOG USTANKA 1875. - 1878.

Odlikovanja serdara Miše Tomaševića Kukice. Križ je s unutarnjom komorom za moći. Odlikovanja se nalaze u rodnoj kući serdara. Potrebna im je hitna zaštita. Opcijom više razgledajte sliku.
12. 7. 2004

OBILJEŽITI DOGAĐAJE I MJESTA IZ HERCEGOVAČKOG USTANKA - NOVI PROJEKT KOGA ZAKLADA POKREĆE

Za Hercegovački ustanak malo tko zna a gotvo ništa nije službeno obilježeno. Pravo povijesno blago, vezano za ustanak, propada i nestaje zajedno sa kućama iz toga vremena. Zaklada želi prekinuti takav odnos prema ustanku koji je u svoje vrijeme potresao Europu, učinio ono što je ta ista Europa držala nemogućim i konačno doveo do sloma Turske carevine na Balkanu. Ali, poglavito zahvaljujući našem nemaru i vječitom državnom interesu da se sve zaboravi ili prekroji, predmeti i objekti vezani za ustanak tiho ali sigurno propadaju i nestaju, poput sablje serdara Miše. Ako se ovakvo stanje nastavi to će biti pravi zločin prema kulturnom blagu koga smo naslijedili. Na slici: natpis na grobu serdara Miše Tomaševića Kukice.
11. 7. 2004

ISTRAŽIVANJE KAMENOG GROBLJA U SELU DUŽICE - ŠIROKI BRIJEG

Na poziv docenta Ive Čolaka s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru upriličila se posjeta starom Kamenom groblju u selu Dužice - Široki Brijeg. Ponovo su registrirani izravni dokazi kako su stećci samo epizoda u kontinuitetu kršćanskog, hrvatskog običaja sahranjivanja kroz povijest. O svemu ćemo uskoro izvjestiti.
11. 7. 2004

TRAGOM HERCEGOVAČKOG USTANKA - ISTRAŽIVANJA U SELU TREBINJA

Istraživanje sela Trebinja, koga je Zaklada upriličila u povodu 129 godina Hercegovačkog ustanka, iznenadilo je cijeli tim makar su mnogi od njih i više puta tu bili. U gotovo napuštenim kućama pronašlo se cijelo zaboravljeno povijesno blago koga ćemo uskoro predstaviti. Na slici: grob serdara Miše Tomaševića Kukice i njegove žene Ruže u groblju sela Cicrine. Opcijom više pregledajte sliku. Sablju sa slike pronašli smo i fotodokumentirali u rodnoj kući Serdara u Cicrini.
9. 7. 2004

ZAPOČET PRIKAZ SPOMEN OBILJEŽJA HERCEGOVAČKOG USTANKA NA NAŠEM IS-u

Započet je prikaz spomen obilježja Hercegovačkom ustanku 1875. godine na našem IS-u (kvadrant 3A, marker tipa H, pored ušća rijeke krupe u Neretvu). Na slici: natpis na spomen obilježju. HERCEGOVAČKI USTANAK
9. 7. 2004

ISPRIKA

Zbog nesporazuma oko troškova adrese naše stranice došlo je do manjih problema u komunikaciji sa serverom. Nesporazumi su ispravljeni a mi se ispričavamo našim posjetiteljima koji su u zadnja dva dana namjeravali posjetiti stranicu i u tome bili spriječeni.
7. 7. 2004

SASTANAK GLAVNOG ODBORA HSK-a U SARAJEVU

U Sarajevu se od 6. do 8. srpnja održava, po prvi put u 11 godina postojanja, sastanak Glavnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa. Hrvatski svjetski kongres obuhvaća 29 nacionalnih kongresa iz 29 država svijeta u kojima žive hrvatski iseljenici u većem broju, a predsjednik mu je dr. fra Šimun Šito Ćorić. U Sarajevu na sastanku Glavnog odbora raspravljat će se o realiziranim projektima i zadacima ove hrvatske iseljeničke organizacije koja djeluje na svim kontinentima, te o aktualnim prilikama u BiH i Hrvatskoj. U vrijeme sastanka čelnici hrvatskih iseljeničkih organizacija iz cijeloga svijeta imat će neformalne susrete s predstavnicima iz političkog i javnog života iz Hrvatske i BiH, te s predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se što uspješnije ostvarile veze između dviju domovina hrvatskog naroda s tri i pol milijuna Hrvata iz cijeloga svijeta. U sklopu tiskovne konferencije, koja će se održati u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu, bit će predstavljena Rezolucija o Bosni i Hercegovini i položaju hrvatskog naroda.
7. 7. 2004

CERTIFIKAT ISSO 9001/2000 URUČEN TVORNICI KEKSA ZVEČEVO-LASTA

U utorak 06. srpnja Tvornici keksa i vafla Zvečevo-Lasta u Čapljini je uručen certifikat ISSO 9001/2000, čime je tvrtka postala član velike svjetske obitelji koja kvalitetom svojih proizvoda udovoljava ISSO standardu. Certifikat je Ivanu Ragužu, direktoru tvornice Zvečevo-Lasta uručio Mladen Meglaj, predstavnik RWTÜV-a, njemačke službe za izdavanje certifikata za QM sustave za područje Hrvatske i BiH. Tvornica Zvečevo-Lasta ima asortiman od 35 različitih proizvoda, a godišnje proizvede oko 10.060 tona keksa i slanih grickalica. U odnosu na prošlogodišnje razdoblje proizvodnja bilježi rast od 11 posto.
6. 7. 2004

U POVODU PREDSTOJEĆIH REFORMI VISOKOG ŠKOLSTVA U BiH

Povodom predstojećih reformi viskog školstva u BiH, koje je vrhovni sud BiH ocjenio destruktivnim po hrvatski narod, u rubrici Knjige, časopisi, radovi donosimo članak Profesora Pere Marijanovića pod nazivom "REFORMA VISOKOG ŠKOLSTVA U BiH", objavljenom u zborniku "Motrišta" br. 30, Matica hrvatska Mostar, svibanj 2004., str. 32 do 38. Članak donosimo cijeneći da nije bio dostupan široj javnosti, pogotovo našem iseljeništvu, a u želji potaknuti rasprave na ovu iznimno važnu temu. REFORMA VISOKOG ŠKOLSTVA
6. 7. 2004

U POVODU OBILJEŽAVANJA 600. OBLJETNICE KOČERINSKE PLOČE: OBNOVLJENI STEĆAK VIGNJA MILOŠEVIĆA U KOČERINU

U povodu obilježavanja 600. obljetnica Kočerinske ploče i prvoga pisanoga spomena imena Kočerin, pokazujemo obnovljeni grob Vignja Miloševića s imitacijom Kočerinske ploče. Grob Vignja Miloševića na samom je temelju naše višestoljetne opstojnosti na prostorima drevnog Huma. Najavljujemo skoro predstavljanje povijesnog blaga Kočerina na našem IS-u. Kliknite na više radi pregledavanja slike.
6. 7. 2004

NAJAVA DOGAĐAJA: HRVATI IZ ISELJENIŠTVA IGROM I PLESOM U MOSTARU

U okviru predstojećeg hrvatsko-kanadskog folklornog festivala kojeg početkom srpnja ove godine organizira Hrvatska matica iseljenika u FBiH, hrvatske iseljeničke folklorne skupine koje njeguju hrvatske pjesme i plesove svoga zavičaja i svojih predaka, izrazile su želju nastupiti u BiH. Kako se navodi u priopćenju Hrvatske matice iseljenika u FBiH, razlog tomu je činjenica da među članovima ovih poznatih iseljeničkih skupina ima dosta Hrvata s područja BiH. Stoga su u Matici odlučili pripremiti i organizirati njihov nastup u srijedu 7. srpnja u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 20 sati. Gostima i gledateljstvu prigodnim govorom obratit će se dogradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, generalni konzul RH u Mostaru Ratko Maričić i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Republike Hrvatske Nikola Jelinčić. Na koncertu hrvatskih iseljeničkih skupina 7. srpnja u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače sudjelovat će sljedeće skupine: Hrvatsko prelo iz Oakvilla, Zrinski-Frankopan iz Toronta, Kardinal Stepinac iz Windsora, Hrvatski korijeni iz St. Thomasa, Vatroslav Lisinski iz Mississauga te Hrvatska iz Mississauga. (Izvor: Dnevni list)
6. 7. 2004

MISNO SLAVLJE NA BILIMA (GORANCI)

U nedjelju, 4. 7. 2004. održano je tradicijsko misno slavlje na Bilima, Goranci, pokraj puta Goranci-Grabova Draga-Široki Brijeg. Riječ je o jednoj od najneobičnijih lokacija s oltarom i dugom tradicijom misnog slavlja Hrvata u Hercegovini, te se može porediti s oltarom u ponoru Crnulja u Popovu Polju. Crkvena je tradicija gradnje sakralnih objekata na uzvisinama, brdima i istaknutim kotama. Iz razloga skrivanja od moćne Turske sile izabran je ovaj, po prirodi tihi i skroviti kutak, kako bi naš čovjek našao, bar zakratko, svoj mir u misnom susretu s Bogom. Otuda nastavak takve prakse, pored euharistijske vrijednosti, važan je i zbog sjećanja na sve one koji su na gorak i domišljat način morali osigurati naš opstanak na ovim prostorima. U geološkom smislu, lokalitet Bili predstavlja razvijeni paleoponor, odnosno fosilni, stabilizirani ponor površinskih voda u krški, vapnenački masiv.
5. 7. 2004

MISNO SLAVLJE NA BUDISAVINI

U subotu 03.07.2004. godine na dan sv. Tome Apostola govorena je sv. Misa na vrhu Budisavine, vidikovcu doline Neretve. Misu je predvodio don Marko Šutalo rodom iz Dašnice, sela ispod Budisavine, uz koncelebraciju župnika župe Donje Hrasno don Bariše Čarapine, don Ive Šutala i don Vinka Puljića. Na Budisavinu su izašli mještani Dašnice, Zaušja, Ljutosjera sa svojim gostima. Poslije mise uz hladan izvor i pečenu janjetinu zapjevao se i bećarac. Po kazivanju mještana Dašnice misa se govorila na Budisavini na sv. Iliju u davna vremena. Želja i zamisao don Stjepana Batinovića bila je da svetište Kraljice Mira napravi na vrhu Budisavine ali vlasti nisu dozvolile. Na slici: Pogled s Budisavine na zalazak sunca.
5. 7. 2004

Obnova Mostara: Rekonstrukcija i rehabilitacija kuće «Peško»

U završnoj su fazi konzervatorski i restauratorski radovi na jednoj vrijednoj građevini iz fundusa spomeničke baštine Mostara iz razdoblja austrougarske uprave gradom – popularne kuće «Peško» na Trgu hrvatskih velikana (Rondou) koja će postati sjedištem poslovnice Hypo Alpe-Adria banke u Mostaru, investitorom ovoga zahvata. Kako je građevina u režimu zaštite kao spomenik graditeljske baštine od ambijentalne vrijednosti, time je županijski Zavod za zaštitu spomenika kulture utvrdio posebne načelne uvjete za izvođenje radova na konzervaciji i obnovi ove kuće. Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru dobio je zadaću zajedno sa projektantom, tvrtkom «I.P.N» d.o.o., utvrditi detaljne uvjete za izvođenje radova i obavljati konzervatorski nadzor nad gradnjom. Radovi na kući «Peško» su započeli početkom 2003. godine a njihov završetak očekujemo sredinom srpnja ove godine. Reprezentativni karakter građevine rezultat je uravnoteženih proporcijskih oblika u suštini snažnog gabarita, te nenametljive, filigranski precizne obrade pročelja. Arhitektonska vrijednost ove vile jednaka je njezinoj urbanoj i ambijentalnoj vrijednosti. Njezin smještaj u smirenom urbanom prostoru neobaroknoga trga, u jednoj rezidencijalnoj četvrti predstavljenoj odmjerenim ritmom slikovitih vila u vrtovima, diskretno ograđenih kamenim i željeznim ogradama, primjena čistih volumena i historicističkog načina gradnje ekvivalent su spoznaje povijesne, prostorne i vremenske ukupnosti svoga doba, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kuća je od trenutka svoje izgradnje do 1916. promijenila više vlasnika da bi je te godine kupila mostarska trgovačka obitelj Peško. Vila je 1947. nacionalizirana, njezini dotadašnji vlasnici su ostali živjeti u njoj do prošle godine, kada je kupuje Hypo Alpe-Adria banka. Tako je ova građevina u svojoj strukturi, oblikovanju i razlozima svoga postojanja zabilježila dragocjene podatke o kulturnom, gospodarskom i političkom krajoliku naše sredine u najbližih nam stotinu godina naše povijesti na ovome tlu. Realizaciju ovoga projekta bitan je kulturni probitak za našu sredinu. Mostar je vratio dio svoga digniteta, obnovom kuće «Peško» sačuvao je dio memorije na jedan vrijedan dio svoje povijesti. Zadovoljstvo je vidjeti ljude koji, evo, na ovoj vrućini, zastanu pred obnovljenom građevinom, a to su osobe čije pamćenje seže razmjerno daleko u prošlost. Nešto sjetnog izraza i potpuno zadovoljstvo se da očitati na njihovom licu, što na svoj način govori da je učinjen dobar posao. I ostale građevine podignute u zlatnom dobu našega grada čekaju svoju priliku za obnovom; Sveučilišna knjižnica, vile u neposrednoj blizini kuće «Peško», «Zahumka» i «Neretvanka» u Liska ulici, sastavnicom su graditeljske vrijednosti Mostara, čije sadašnje otužno stanje nameće imperativ obnove.
3. 7. 2004

REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA PUTA NEUM - STOLAC

Postoje glavni projekt za dionicu Neum - Gradac, idejni projekt za dionicu Gradac - Hutovo, te studija i idejno rješenje za dionicu Hutovo - Drenovac. Magistralni put Neum - Stolac (M-17/3) dužine oko 53 km, kao uzak i krivudav veoma je nepogodan za odvijanje prometa, koji se svakodnevno intenzivira. Prije rata počeli su radovi na proširenju ovog puta iz pravca Neuma cca 3 km i iz pravca Stoca cca 10 km. Ova dionica je glavni prometni pravac za unutarnjost F BiH.
3. 7. 2004

ŠPORTSKO - REKREACISKI CENTAR VRANJEVO SELO

Završena je prva faza projekta, tj. grubo ravnanje podloge. Slijedi druga faza realizacije projekta, tj. ograđivanje i definitivno sređivanje podloge nogometnog terena. Centar će se sastojati od nogometnog igrališta, trenažnih poligona, igrališta za mali nogomet, košarku i rukomet, četiri teniska terena, dijela za dječje igre, djela sa zajedničkim sadržajem, te djela za ugostiteljske sadržaje.
1. 7. 2004

U POVODU 129. OBLJETNICE HERCEGOVAČKOG USTANKA

Idućeg tjedna planiramo predstaviti spomen obilježje Hercegovačkog ustanka u Gabeli, a u spomen 129. obljetnice tog važnog povijesnog događaja. Spomen obilježje ćemo predstaviti na našem IS-u.
28. 6. 2004

KORJENI ORGARIZIRANOG, DRŽAVNOG TERORIZMA NA BALKANU

Na današnji dan se prisjećamo terorističkog čina, atentata nad Franzom Ferdinandom i njegovom suprugom Sofijom, koji se dogodio 28.06.1914. godine u Sarajevu. Teroristički čin djelo je Gavrila Principa, člana srpske organizacije Mlada Bosna, koji pucnjem u predstolonasljednika Ferdinanda započe Prvi Svijetski rat.
28. 6. 2004

NEDJELJA NA TOPLICI

Na Toplici, u župi Donje Hrasno, svake godine u nedjelju pred Petrovdan, slavi se sv. Misa. Tako je bilo i u nedjelju 27.06.2004. godine. Sv. Misu je predvodio župnik don Bariša Čarapina. Ne tako davno na Toplici u Obradovića i Šutalovu groblju, gdje se nalazi jedna od najstarijih kapelica u Hercegovini uz čuvenu nekropolu stećaka, bio je najveći dernek u Hrasnu. Mala kapelica je nekada bila župana crkva, a danas se uz ovu kapelicu nalazi moderna crkva sela Crnoglav. Tradicionalno su se u ovu nedjelju okupljali iseljenici roda Obradović, odseljeni po cijelome svijetu. Uz užine u hladu grabovine prisjećali su se svoje mladosti. Nema više užina pod grabovinom, sad su moderne gozbe u obiteljskim domovima, a sve je manje i iseljenika. A jučer su na sv. Misi bila i dva načelnika, iz susjednih općina, rodom iz Crnoglava: Đuro Obradiović načelnik općine Neum i Stjepan Šutalo načelnik općine Čapljina.
28. 6. 2004

ČESTITKA ZA 100-ti ROĐENDAN

Stana Raguž, r. Pažin, 01.06.2004. godine je proslavila svoj 100-ti rođendan. Rođena je na Hodovu 01.06.1904. godine, a 07.02.1932. godine se udala za pok. Boška Raguža u Kruševo. Iz svog 47-godišnjeg braka ima 6. djece, 3 sina rajna i tri udane kćeri Stoju, Maru i Boju, 11 unučadi i 18. praunučadi. Sada živi sa zetom Jakovom i kćeri Stojom na Zaušju-Bjelojevićima, župa D. Hrasno, općina Stolac. Zaklada «Ruđer Bošković-Donja Hercegovina» se pridružuje čestitkama za 100-ti rođendan i želi Stani još dodra zdravlja i lijepa života. (na slici Stana sa kćerkama)
PrvaPrethodna 40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52  53  54  55 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)