PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
31. 7. 2004

CRKVE U PLANINI

Dubravski župnici iz župe Prenj, kasnije iz Stoca, pa iz Nevesinja stoljećima su posjećivali vjernike u planini u ljetnim mjesecima. "Svećenik bi sa momkom i dva konja došao u katun (naselje). Rastovare, podignu šator, navečer bi ispovidio, ujutro rano rekao sv. misu i podjelio sv. pričest." Tako bi ostao oko mjesec dana u planini. Planinke - stopanice bi ga darivale grudom sira (Jozo Papac, sjećanja......, VŽH, br. 7 - 1968, str. 14.). Propasti Turske i dolaskom Austro-ugarske, vjerske prilike se mjenjaju, pa se i crkve u planini grade. Tako je crkva sv.Ilije izgraena 1912. godine na Livodi - Morinama, a zidali su je majstori Jozo i Vidoje Vujinović. Misa je govorena na Ilindan i Gospu od Milosrđa (nedjelja po Maloj Gospi). Ova crkva je porušena poslje II. svijetskog rata i kamen od crkve ugrađen u zadružni ovčarnik. Od crkve se još vidi betonska podnica čiju sliku prikazivamo, gdje stoji grupa svećenika trebinjske biskupije. Crkva na Lučinama u Ulogu je napravljena odma poslje I. sijetskog rata, posvećena je sv. Ani. Župska crkva u Nevesinju porušena je u zadnjem ratu.
29. 7. 2004

PUTOVIMA HERCEGOVAČKOG USTANKA: SEDAM ODLIČJA NA GROBU SERDARA LAZARA PREVIŠIĆA

Sedam odličja uklesanih na grobu potkomandira serdara Lazara Previšića, jednoga od vođa Hercegovačkog ustanka. Prvi je križ, slijede dva kruga, potom krug s križem te još tri kruga. Iskoristite opciju više za razgledavanje.
29. 7. 2004

SERDAR LAZAR PREVIŠIĆ: "SLAVNI GOSPODINE, ZEMLJA JE NAŠA A AVLAST VAŠA"

Istraživali smo Previš te u sklopu toga posjetili grob potkomandira serdara Lazara Previšića (na slici). Bio je vrlo cijenjeni vođa Hercegovačkog ustanka. Bio je u delegaciji Hrvata katolika, 1908. god., koja je posjetila cara i Beč. Priča se kako je, za vrijeme jednog dočeka cara a kada je ovaj upitao "Čija je ovo zemlja" očekujući ono podaničko "Vaša, visosti", serdar Previšić odlučno istupio i zagrmio: "Slavni gospodine, zemlja je naša a vlast vaša". To je dirnulo cara i potaklo da serdara nagradi odličjem. Na njegovom grobu je ucrtano 7 odličja koje je za života primio! Takav mudri i odlučni odgovor serdara, koji je zadovoljio i cara i vječitu težnju čovjeka s kamena da svoju zemlju nikom i ni po koju cijenu ne da, trebao bi biti putokaz i današnjim generacijama.
28. 7. 2004

KONJEVODI U ULOGU - ČUVARI TRADICIJE

Konjevodi porijeklom iz Obada u Borču najzaslužniji su za obnovu crkve sv. Ane u Ulogu na Lučinama. Crkva je obnovljena 1987. godine i tada su Konjevodi u crkvi postavili spomen ploču sa imenima sedmero članova njihove obitelji koje su Partizani ubili i u Neretvu ubacili u siječnju mjesecu 1942. godine. Dvojica dječaka, Luka i Kazimir (sada pokojni), koje su Partizani bacili u Neretvu, ali su se uspjeli spasiti bili su pokretači akcije za obnovu crkve. U Ulogu smo se susreli sa Budimirom Konjevodom sinom pok. Kazimira koji je ovdje ranije dolazio sa svojim pok. ocem, a sada je sa njim došao njegov sin Ivor. - U Ulog dolazim već tradicionalno svake godine. Ugodno me iznenadio ovako veliki broj ljudi danas ovdje. Kako je nas dosta Konjevoda u Zagrebu, dogodine planiramo doći sa desetak auta. Ljubav mojih predaka i roditelja spram rodne zemlje prenijeta je i na mene i moje sinove i uvijek mi je ovdje drago doći. - Žao mi je što ne mogu otići do Obada, rodnog mjesta mojih predaka, jer je staza zarasla. A kod Neretve imamo postavljen i križ gdje su bacani roditelji i braća od mojih. Tu imamo i groblje. - Osim Konjevoda ovdje su živjeli još i Šutali i Vuletići. Danas je ovdje samo jedna Vuletuša. - Bilo je dosta i Baketa, oni su strašno stradali te 1942. godine. Potomci su im danas naseljeni u Vukovaru i Bogdanovcima i nikad nisu pokazali neku veliku želju za doći ovdje. Imamo još i jednu Konjevodušu, Stana Konjevod, udanu za Marića koji je 1943. godine stradao u vojsci. Ona danas ima 90 godina i jedina joj je želja posjetiti Ulog. - Od svih nekadašnjih stanovnika Borča jedino su Konjevodi ostali da očuvaju tradiciju. Svi ostali posjete ovaj kraj jednom u 10-15 godina. Mi ovdje dolazimo tradicionalno i dolazit ćemo. Istinski volim ovaj kraj i dolazit ću svake godine. Nastavit ću tamo gdje je moj otac stao. Budimirov sin Ivor Konjevod prvi je put ovdje. Došao je, kaže, da vidi gdje je njegov pok. djed Kazimir odrastao, da vidi ovu crkvu. Kaže da je pročitao i knjigu o Konjevodima i upoznat je sa svim što se ovdje događalo `42. godine. - Dosta toga znam i iz priča mog oca i pok. djeda. - Ovdje je uistinu lijepo, ove godine neću stići sve vidjeti, ali dogodine sigurno. Ovaj kraj neću zaboraviti.
28. 7. 2004

HRVATI SU NESTALI IZ BORČA

Mnogi hrvatski rodovi Donje Hercegovine živjeli su na svojim imanjima u više sela u Donjem Borču, općina Ulog. Sve do 1942. godine kada su Partizani izvršili genocid nad Hrvatima Donjeg Borča. Ubijeno je i nestalo: Baketa i Vuletić 19 iz Cerova; 9 Šutala iz Jablanića; Papaca i Previšića 3 iz Klinja; 2 Šutala iz Kovačića; 1 Šutalo iz Mlinareva; 18 Konjevoda iz Obadi; Raguža i Marića 5 iz Oblja; Bogdanovića i Marića 7 iz Tomišlja; 1 Šutalo iz Uloga. Dosta rodova se 1946. godine vratilo na svoja imanja, ali su ipak pod pritiskom napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.
28. 7. 2004

ULOGA SV. ANE U ULOGU

U svojoj misnoj propovjedi don Ivica Boras istaknuo je ulogu sv. Ane u životima nas kršćana. Kako je rekao kapelica je ova podignuta u čast sv. Ane, koja je tu čast zaslužila svojim životom i svojim zagovorom za nas. Kip sv. Ane prikazuje naboranu staricu sa sv. pismom u ruci kao da želi reći samo onaj koji po sv. pismu živi imat će bogatstvo duše, bit će vjernik, kršćanin, dijete Božje. Po ovom su živjeli i naši preci, svi oni koji su ovdje živjeli utkali su te niti u život svoje djece s nadom da će im pokoljenja živjeti dovijeka. I kako reče Sirah: «U miru počivaše tijela njihova», jer vide ovdje nas, vide da nismo izgubili bogatstvo duše i da smo danas na ovom hodočašću da osvježimo dobrote koje su nam oni ostavili i koje nikada neće propasti.
27. 7. 2004

BLAGO FRANJEVAČKOG MUZEJA U LIVNU

Posjetili smo Franjevački samostan Livno na poziv gvardijana Fra Anđelka Baruna tek da pogledamo neke probleme na lukovima prelijepe župne crkve koji su davno uočeni a sada su u tijeku restauratorski radovi. Otišli smo, međutim, pod dojmovima koji se teško mogu opisati vidjevši sve ono što nam je susretljivi dr. sc. Fra Bono Vrdoljak, kustos muzeja, pokazao. Mogli bi reći: kulturna duša Europe u ovom je muzeju, tu je njena pismenost i mudrost. Tu su temelji duhovnosti i kulture Hrvata nikli na blagu koje su, iza sebe, ostavili drugi narodi, živeći ovdje tisućama godina. Dr. Bono će vam pokazati pokrov tkan na ovim prostorima, a pronađen u jednom grobu, još iz doba Mojsija... Rječju, morali bi doći i vidjeti te kulturne i duhovne temelje Europe.
26. 7. 2004

SVETA ANA U ULOGU

U Ulog u Republici Srpskoj došao je veliki broj bivših "planištara" i "pobravičara" iz Donje Hercegovine na proslavu sv. Ane, kao što su godinama dolazili k crkvi sv. Ane, na uloškoj strani, dok su izgonili ovce na svoje planine. Danas je sveto misno slavlje predvodio župnik Čapljine don Ivica Boras uz koncelebraciju don Blaža Ivande, župnika župe Čeljevo. Poslje mise je bila procesija sa kipom sv. Ane oko crkve, a nakon završetka misnog slavlja kiša je odgodila tradicionalnu užinu. Ipak se užinovalo, ali ovoga puta bez planinskog sira iz mjeha. Iz župe Čeljeva je došao autobus vjernika na misu. O proslavi sv. Ane u Ulogu ćemo opširnije izvjestiti idućih dana. Danas se sv. Ana slavila pod Trnčinom u Popovu, u Gracu i na Oberu.
26. 7. 2004

NAJAVA ZBIVANJA

Blagoslov obnovljene kapelice Gospe od anđela u Kiseljaku obaviti će se 30. srpnja 2004. u 17 sati. Blagoslov kapelice i misno slavlje predvodit će mons. Vinko Puljić, kardinal. Obavijest su poslale Školske sestre franjevke. U potpisu S. Jelenka Puljić, provincijalna predstojnica.
25. 7. 2004

SVETI JAKOV U POPOVU

Na Sjenici u gluminskim Bregovima u donjem Popovu gdje se od davnina slavio sv. Jakov Apostol i blagosivljalo polje, danas je župnik don Pero Marić predvodio sv. misno slavlje. Svetog Jkova slave sela Previš i Glumina, ali na misu i na užinu siđu i hutovci, dobrodoljani, dužičani, zelenikovčani, a i njihovi gosti sa strane. Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, tadašnji župnik župe Hutova, don Ivica Puljić sa župljanjima iz Glumine i Previši napravi kapelicu sa hladnicom na mjestu gdje se prije, svake godine pravila ladnica za oltar i svećenika. Na Sjenici se još zadržao starinski običaj užine poslje mise, kada Previšići i Gluminjani časte sve prisutne iz drugih sela. Užina se prije dogonila u bisagama na konju i u torbama, a sada u automobilima.
20. 7. 2004

DAN OPĆINE STOLAC

Danas se u ovom drevnom hercegovačkom gradu na rijeci Bregavi slavio dan općine i sv. Ilija, zaštitnik župe, grada i općine Stolac. Budnica - u ranim jutarnjim satima stočane je probudila limena glazba «Seljačke sloge» iz Trebižata koja je prošla ulicama grada, svirajući, budila stočane. Polaganje vijenaca - izaslanstva županije hercegovačko-neretvanske, grada Stoca i predsjedništva HDZ-a BiH položili su vijence i upalili svijeće pred spomen-križ ispred zgrade općine za sve žrtve u Domovinskom ratu. Poslije polaganja vijenaca održana je svečana sjednica Općinskog vijeća u motelu Villa Ragusi, a prisutne je pozdravio, između ostalih, ugledni gost, mons. Ilija Janjić, biskup iz Kotora. Večer uoči dana općine završen je i tradicionalni malonogometni turnir Stolac 2004.
20. 7. 2004

BISKUP ILIJA PREDVODIO SV. MISNO SLAVLJE U STOCU NA DAN SV. ILIJE

Današnje misno slavlje u Stocu predvodio je biskup kotorski, mons. Ilija Janjić uz koncelebraciju više svećenika. Na samom početku misnog slavlja okupljene vjernike je pozdravio don Rajko Marković, dekan i župnik stolački, a posebnu zahvalu iskazao je biskupu Iliji na dolasku, te mu čestitao imendan. Don Rajko je u svojoj pozdravi naglasio da na današnjem misnom slavlju prisustvuje dosta vjernika porijeklom iz Bosne koje je njihov Križni put doveo u Stolac gdje danas na sv. Iliju, zaštitnika župe, grada i općine misno slavlje predvodi biskup porijeklom iz Bosne. Nakon sv. Misnog slavlja organizirana je procesija ulicama grada Stoca. Na gradskom trgu biskup Ilija Janjić je blagoslovio vjernike i grad. Poslije blagoslova procesija se uputila ponovno prema crkvi sv. Ilije, gdje je nastavljeno narodno veselje.
20. 7. 2004

NARODNO VESELJE U STOCU

Stolac, grad slavljenik, kojega je jutros probudila glazba, poslije sv. Mise nastavljeno je narodno veselje. Desetak hrvatskih kulturno-umjetničkih društava iz Hercegovine je igrom i pjesmom uveseljavalo stočane i njihove goste do kasnih popodnevnih sati. Večeras stočani nastavljaju s veseljem uz koncert Trio kamena iz Neuma i Trio konobe iz Mostara.
18. 7. 2004

DJELATNICI ZAKLADE U MOKROM – BJELIMIĆI

Djelatnici Zaklade «Ruđer Bošković – Donja Hercegovina» današnji susret u Mokrom, iskoristili su da predstave slikom i riječju Mokro u Bjelimićima. Posjetili smo groblje Slanicu, tri nekropole stećaka, čije ćemo slike prikazati. Pisat ćemo zašto su Marčinci kupili izvor vode, kako su Bilići stekli imetak od 180 duluma obradive zemlje, zašto su Boškovići zbog lokomotive iselili iz Hutova, zašto je fra Martin otišao u zatvor, zašto je pao i pukao križ na Čalinu grebu…, a sve to će biti prikazano više slikom nego riječju.
18. 7. 2004

POVRATAK RODNOJ GRUDI

Iseljeni Hrvati Bjelimića svake godine u srpnju mjesecu dođu na svetu misu i obiđu rodna mjesta, pa su tako i danas 18.07. došli na groblje Slanica u Mokrom gdje je fra Ante Kurtović iz Konjica predvodio sveto misno slavlje za iseljene Boškoviće sa Graba, Biliće, Marčinke, Previšiće, Njemčeviće sa Mokroga i Vujinoviće sa Slata. Svi oni se iz Donje Hercegovine 1912. godine naseliše u ova mjesta. Oni su u velikom broju došli na svetu misu i posjetili grobove i upalili svijeće svojim najmilijim. U proteklom ratu oni koji nisu bili već iselili napustili su Bjelimiće, a za sada se vratila samo jedna obitelj Marčinko na Mokro. Danas su oni puni sjete i uspomena na rodni kraj. Na Bilića bari (99.5 duluma) zapjevali i kolo zaigrali, a mladost odigrala i nogometnu utakmicu. Bjelimići su nekada pripadali župi Glavatičevo, a sada pripadaju župi Konjic i općini Konjic.
15. 7. 2004

TREBINJA USKORO NA NAŠEM IS-u

Započela su istraživanja sela Trebinja. Prikupljena je velika i vrlo značajna građa koja će se uskoro prezentirati na našem IS-u. Na slici istraživački tim, s desna na lijevo: Tomo Batina predsjednik udruge Čuvara povijesti "Dilluntum", tajnik zaklade, Šimun Tomašević iz roda serdara Tomaševića i ravnatelj zaklade. Za fotografskim aparatom je bio Ivan Vukorep student arheologije na Sveučilištu u Mostaru. 16. 7. 2004. planirano je istraživanje u rajonu sela Pećina. Svi su pozvani.
15. 7. 2004

TRAGOVIMA HERCEGOVAČKOG USTANKA: PORTRET SERDARA MIŠE TOMAŠEVIĆA

Portret serdara Miše Tomaševića. Kapetan (serdar) Mišo (Mijo) Tomašević Mihin zvani Kukica iz Cicrine bio je zapovjednik u Ustanku (1875-1878) najvećeg ustaničkog bataljuna Popovsko-ljubinjskog, koji je imao 9 četa. Portret se na neodgovarajući način čuva u njegovoj rodnoj kući. Koristite opciju više za razgledanje.
14. 7. 2004

SVETA MISA U KAMENOM GROBLJU RASNO - DUŽICE

Održana je koncelebrirana Sveta misa u Kamenom groblju Rasno - Dužice, općina Široki Brijeg. Poslije mise upriličena je zakuska "na stari način", na travi po obiteljima. Kulturno umjetnička društva su izvela prigodan program. Ohrabruju sve očitija nastojanja Hrvata u BiH povratku svojim korjenima.
14. 7. 2004

SVETA MISA ZA 24 POGINULA BRANITELJA

Održana je koncelebrirana Sveta misa za 24 poginula branitelja na dubravskoj visoravni. Na Križ sjećanja mučki ubijenih branitelja svoga doma položeni su i vjenci od strane mnogobrojnih udruga, člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića te općina Čapljina, Stolac, Neum i Ravno.
13. 7. 2004

POVODOM 129 OBLJETNICE HERCEGOVAČKOG USTANKA: SABLJA SERDARA MIŠE TOMAŠEVIĆA KUKICE

Kapetan (serdar) Mišo (Mijo) Tomašević Mihin zvani Kukica iz Cicrine bio je zapovjednik u Ustanku (1875-1878) najvećeg ustaničkog bataljuna Popovsko-ljubinjskog, koji je imao 9 četa. Na slici je serdarova sablja. Nalazi se u njegovoj rodnoj kući. Potrebna je žurna stručna zaštita od propadanja. Opcijom više razgledajte sliku.
PrvaPrethodna 39  40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52  53  54 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)