PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
16. 8. 2004

KRALJICA KARNEVALA

U «ludoj» karnevalskoj noći punoj smijeha, igre, plesa i veselja izabrana je i kraljica karnevala, te prva i druga pratilja. Za kraljicu je izabrana Martina Musulin iz Čapljine. Prva pratilja kraljice karnevala je Bojana Mikelenić iz Rijeke, a druga pratilja je Ivana Škrobo iz Pologa.
16. 8. 2004

SEDMI MEĐUNARODNI KARNEVAL U ČAPLJINI

Kako smo najavili u Čapljini je održan sedmi po redu međunarodni ljetni karneval. Ovaj karneval održao se bez pok. Joze Pehara, koji je kao dugogodišnji predsjednik Turističke zajednice Čapljina najzaslužniji da je Čapljina jedini grad u BiH u kojemu se održava međunarodni ljetni karneval i koja je jedini grad iz BiH već osam godina član europske udruge karnevalskih gradova (FECC). Sve sudionike karnevala pozdravio je Josip Silov dopredsjednik europske udruge karnevalskih gradova. Sve grupe su dobile zahvalnice, a izabrana je i kraljica Karnevala.
13. 8. 2004

UGODAN SUSTER U DILLUNTUMU

Prilikom obilaska terena Donje Hercegovine, svratismo u Hutovo u kafić Dilluntum na da se osvježimo i sklonimo malo u hladovinu. Tu se sretosmo sa djevojkama iz dijaspore (Zagreb, Osijek, Dubrovnik) koje su došle da obiđu svoj rodni kraj. Kroz razgovor saznasmo od njih da svakodnevno preko naše web stranice posjećuju svoj zavičaj. Zahvalile su nam se na našemu trudu, počastile pićem i obećale da će biti i dalje redovni posjetioci naše i njihove web stranice.
13. 8. 2004

MEĐUNARODNI LJETNI KARNEVAL U ČAPLJINI

INTERNATIONAL SUMMER CARNEVAL. U subotu 14.08.2004 u Čapljini se održava tradicionalni Međunarodni ljetni karneval, u organizaciji Turističke organizacije općine Čapljina. Na karnevalu sudjeluje 15 karnevalskih skupina iz BiH, Hrvatske, Italije. Mimohod karnevalski skupina polazi u 17.30 sati sa platoa Športske dvorane i prolazi gradom do Trga kralja Tomislava gdje je predstavljanje karnevalskih skupina. U 23.30 sati je proglašenje kraljice karnevala. Gosti zabavljači ove karnevalske večeri su Ivana Banfić i Mucalo.
12. 8. 2004

PRVA PLANTAŽA JAGODA U HUTOVU

Božo Mustapić iz Hutova, apsolvent Agronomskog fakulteta u Mostaru, zasadio je prvu plantažu jagoda, od 5 000 komada, u Hutovu. Plantaža se nalazi na hutovskom polju.
10. 8. 2004

KAKVU TAJNU KRIJE PREVIŠ (2)

Stećak jedinstvenog i neobičnog oblika. Previš, grobna gomila uz zidanu grobnicu, nedaleko od današnjeg groblja.
10. 8. 2004

KAKVU TAJNU KRIJE PREVIŠ (1)

Grobnica zidana u malteru sa svodom. Previš, nedaleko od današnjeg groblja. Čeka ozbiljnije istraživanje.
8. 8. 2004

NASELIŠE HERCEGOVINU

Strmica spada među najstarije naseljena mjesta u ovome kraju. Daleko od svačijeg pogleda smještena je u brdima, bila je idealno mjesto za uskoka i hajduka, pa nije ni čudo što iz Strmice potječu dva najčuvenija hajduka iz našega kraja, Bajo i Limov. Strmica je kolijevka naših čuvenih rodova Raguža (koji se u matici krštenih župe Trebinja spominju 1710. godine), Rajiči i Raiči, koji se smatraju jednim od najstariji rodova Hercegovine, koji su iz Strmice preko Hutova naselili Hercegovinu. U spomenutim maticama spominju se prvi put 1713. godine, a naslijedili su Raguževo imanje kada su ovi napustili Strmicu. Raiči imaju i naziv «Morovići». Rod Limov se javlja u maticama 1715. godine, od Limova su Petrovići, a od kojih je rod Pupo, koji se spominje 1713. godine u Strmici. U Strmici se spominje rod Merdžan 1708. godine, pa rod Pavlović 1713. godine, rod Talajići 1714. godine. Rod Bajo se spominje u maticama 1710. godine i iz ovoga roda potječe čuveni uskok i hajduk Bajo, krajem 17. stoljeća (Vidi Đure Kriste, Tribunia 3, str. 185-186). Najkasniji stanovnici Strmice su iz roda Boro, koji su iz Hrasna 1930. godine došli na majčinstvo u Strmicu. Našem domaćin i vodiču kroz zanimljivosti sela Strmice, Janku Bori, ovom prilikom se srdačno zahvaljujemo.
8. 8. 2004

PRILOG ZAVIČAJNOM MUZEJU HERCEGOVAČKOG USTANKA - RODNA KUĆA ĐURE KRSTE PEĆKA, LEGENDE USTANKA

Na slici je rodna kuća Đure Krste - Pećka, jednog od političkih vođa Ustanka. Resili su ga poštenje, mudrost i odanost ustanku. Ciljevi ustanka bili su mu najvažniji; radi njih bio je spreman svakome reći ono što ga spada. Pa i Vojvodi. Za cijenu nije pitao. Živio je i djelovao u zoru europske demokracije i bio njen aktivni tvorac. Pismenosti je naučio čitajući poruke pradjedova sa stećaka a političku mudrost je jednostavno popio s majčinim mlijekom. Prirodno obdaren, pošten i hrabar... Nekada jedan od tvoraca suvremene demokracije, danas zaboravljen! Sahranjen je u obiteljskoj grobnici pored crkve sv. Roka u Trebinji.
8. 8. 2004

I ONI SU BILI S NAMA

Ne možemo se nažalost pohvaliti da smo nekoga zainteresirali da s nama pođe na teren. Interes je ravan nuli. Ali važno je da su oni bili s nama: Ivan i Stanko Čolak te Tihomir Marijanović.
8. 8. 2004

NAŠA ASOCIJACIJA OVOG LJETA

Prijatelji i drugovi do groba i poslije njega. Stećci Kamenog groblja Rasno - Dužice.
8. 8. 2004

ISTRAŽIVALI SMO SELO STRMICU

Strmica, zaselak Trebinje, udaljena je od centra Trebinje nekih 5 do 6 km, krećući se na jug, isprva vrlo lošom makadamskom cestom, a potom konjskom kaldrmom, strmicom do sela. Selo je napušteno, bez struje i prometnice. Kuće su dijelom oštećene u zadnjem potresu. Tek jedan bivši stanovnik ovog sela, a u zadnjem ratu i logoraš po zlu poznatog logora u Bileći, tu čuva ovce a stanuje u Trebinji. Još osjeća nelagodu i nepovjerenje u strane ljude od onog dana kada je u svojoj kući uhvaćen, mučen i odveden u zloglasni logor u Bileći. Selo je poput nekog mjesta iz snova: kuće od kresanog kamena, prirodni zdenci u kamenu prepuni bistre okrepne vode, vrtovi s voćnjacima. I sve to u idiličnom okolišu s mnoštvo speleoloških bisera koje tek treba istražiti (primjerice Vilina pećina s vilinom kamenicom u koju kapa hladna voda i pećinu Ljunjevača sa dvoja vrata). Klima koju samo čovjek može zamisliti. I poput svake bajke, u sredini sela je kuća od kresanog kamena majstora Đure Raiča, zarasla u korov (na slici). U kući više starina nego smo to igdje u muzeju mogli vidjeti. Za krov zaturena klješta za hvaćanje mungosa, originalno majstorovo djelo... Kako to i biva u bajci Trnoružica, vjerojatno je i pred njom novo doba, doba spomen kuće, muzeja samoukog genijalnog majstorstva i ruralnog turizma. Mi ćemo selu posvetiti stranicu na našem IS-u. Razgledajte carstvo majstora Đure opcijom više.
6. 8. 2004

NEKAD 100 000 GRLA STOKE, A DANAS…

Tisućljetna tradicija planištarenja iz Donje Hercegovine u gornje krajeve – planine, krajem 20. stoljeća je prekinuta i teško da će se ikad više obnoviti. Uzurpacija posjeda od strane bivše države, nesigurnost za planištare u tom djelu države, doveo je do velike ekonomske krize u stočarstvu u Donjoj Hercegovini, gdje je to stoljećima bio siguran izvor prihoda. U planine je izlazilo preko 100 domaćinstava i izgonilo preko 100 000 grla sitne i oko 4 000 grla krupne stoke. Nestalo je i posebne vrste sira iz mijeha, masla, kajmaka.
4. 8. 2004

DOSADAŠNJI TJEK TURISTIČKE SEZONE U NEUMU

Posjetili smo Turistički ured Neum turističke zajednice HNŽ i razgovarali sa voditeljem ureda, gosp. Vinkom Bačićem o turističkoj sezoni 2004., o čemu je gosp. Bačić rekao: «Dosadašnji tijek turističke sezone, ove 2004. godine, pokazao je svu osjetljivost i ranjivost turizma na opća gospodarska i turistička gibanja u zemlji i inozemstvu. Mediji su puni komentara i izvješća o podbačaju ove sezone na ovoj obali Jadrana, ali ne i analizom razloga pojave. Što se Neuma tiče: dijelimo tu sudbinu sa mjestima turističke ponude sličnim nama na obali Jadrana. Predsezona je protekla očekivano glede popunjenosti smještaja (ekskurzije, seminari, savjetovanja…), pripreme za ljeto najbolje do sada i konačno značajan podbačaj turističkog prometa (čitaj: broj gostiju i broj ostvarenih noćenja u srpnju). Inače možemo reći da Neum ima više nego solidnu turističku ponudu: oko 6000 ležaja u hotelima i privatnom smještaju, 15-tak restorana, 30-tak caffe barova, 8 «živih» muzika, disco-club, uređene plaže i rekreativni sadržaji, zabava, šport, itd. gosti su uglavnom iz BiH, potom iz Slovenije, Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Hrvatske, kojima su na raspolaganju različite mogućnosti izleta u organizaciji Riva Toursa ili samih hotela. S te strane u Turističkom uredu imamo neznatnih primjedbi na opću turističku ponudu. Pored podbačaja ukupnog turističkog posjeta najveći nedostatak Neuma je promidžbeni materijal (prospekti, film, CD) i krajnje neorganizirani nastupi i prezentacije ukupne ponude na turističkim smotrama i nama emitivnim tržištima. Zakonskom uredbom je 26.06.2003. godine prestala sa radom Turistička zajednica općine (razloge znade samo Buldožer povjerenstvo), što dodatno opterećuje ukupnost turistički opredjeljenja i stremljenja općine Neum. Najave za kolovoz i rujan daju optimizam da će barem porasti ukupni turistički promet, a na turističkim i inim djelatnicima Neuma, ostaje da na jesen krajnje detaljno analiziraju ovu godinu i definiraju smjernice za narednu 2005. godinu.»
4. 8. 2004

VRELA 1875. GODINA - IZVADAK IZ KNJIGE PROF. DR. FRA ANDRIJE NIKIĆA

"Fra Stjepan Krešić rodio se 1850. u Livnu. Prve nauke učio je u Gorici kod Livna, a više škole pohađao je i završio u Fojnici i Đakovu. Jednog dana dođu fra Anti Kneževiću pet klerika, medu kojima bijahu fra Stipo Krešić iz Livna i fra Bono Šarić iz Drežnice i zamole ga da ih pusti u domovinu i da pripravljaju ustanak. Za sećenika je ređen 1874., a zatim je postavljen za kapelana fra Lovri Karauli u Ljubunčić. Ipak «dakovački pokret »usadio je klicu fra Stipi Krešiću, fra Boni Šariću i drugim franjevcima, koji su 1875. i 1876. poveli ili stupili u ustanak u Bosni. Godine 1875. organizirao je ustanak. Za austrijskom vojskom 1878. ušao je u Livno. O tom vremenu napisao je svoje Uspomene. Kad je bio župnik u Uzdolu, sekularizirao se. Godine 1916. prešao je u Barsku nadbiskupiju. Umro je 1938. u Rami kao starac sa skoro punih 88 godina. (izvor: prof. dr. fra Andrija Nikić "USTANAK U LIVANJSKOM KRAJU 1875. - 1878. GODINA I FRA BONO ŠARIĆ"."
4. 8. 2004

U POVODU HERCEGOVAČKOG USTANKA - VRELA 1875. GODINA U LIVANSKOM KRAJU

1875-te godine cijelom svijetu je jasno da je došao kraj krvavoj turskoj imperiji, ali nitko nema snage da digne prst na kulu od karata koja se sama ruši. Jedina demokratska nada Europe su četiri stoljeća terorizirani narodi te iste imperije. Europa nema snage ni za što: njen nedemokratski duh već se dobrano svikao na ljuti i neljudski teror turskog carstva, te demonske kule od karata. Još se zapravo nije prestala tresti od straha zbog Turaka pod Bečom kada su je odlučni hrvatski i poljski bojovnici obranili od totalnog pada. Od tada, gonjena strahom, još odlučnije staje u obranu kule od karata koja se trese i sama ruši, nastojeći prevarama i smicalicama utjerati kršćane te imperije u još dublji ponor ropstva i propasti. Ali, suprotno Europskom kukavičluku i podlosti, bune i ustanci potresaju isprva rubove a poslije i cijeli prostor imperije na Balkanu. Rađala se demokratska Europa na krvi hrabrih ustanika... Njima u čast donosimo dva izvatka iz knjige Prof. dr. fra Andrije Nikića "USTANAK U LIVANJSKOM KRAJU 1875. - 1878. GODINA I FRA BONO ŠARIĆ". "Fra Bono Sarić Rođen je 1848. u Drežnici. Za svećenika je ređen 1873. Djelovao je u ramsko-livanjskom kraju. U rujnu 1875. odlazi među eškije u Kamešnicu. Ustaše su ga izabrale za vojvodu. Tri godine je proživio medu ustanicima dijeleći s njima dobro i zlo. Nakon što je usmjerio tijek povijesti iz zuluma u slobodu, vratio se u Hercegovinu. Sagradio je crkvu u Viru i posvetio je sv. Jurju koji ubija aždaju - kao trajnu poruku svoga vremena. Umro je na Humcu 1910. a od svog vojvodstva ostavio je najstarijem Muzeju u Bosni i Hercegovini crnogorsku kapu, zarobljenu sablju, bisage, kožnu torbu i očenaše."
1. 8. 2004

PUTOVIMA HERCEGOVAČKOG USTANKA 1875. - 1878. : KUĆA SERDARA KUKICE IZ CICRINE, TREBINJA

Kuća u kojoj je živio i djelovao serdar Kukica. Po sebi je muzej najviše vrijednosti iako u njoj i danas teče život. Vjerujemo kako će se, jednoga dana, urediti i sačuvati naraštajima koji dolaze. Vide se: pižo, kameni stol i sofa. Opcijom više razgledajte sliku.
1. 8. 2004

JOŠ JEDANPUT ODLIČJA SERDARA KUKICE - NAŠ PRILOG ZAVIČAJNOM MIZEJU HERCEGOVAČKOG USTANKA

Križ uz odličja serdara Kukice. Na slici je križ otvoren i vide se moći. križ se čuva u rodnoj kući. Opcijom više razgledajte sliku.
1. 8. 2004

NAŠ PRILOG ZAVIČAJNOM MUZEJU HERCEGOVAČKOG USTANKA 1875. - 1878.

Kutlača kojom su se služili kuhari serdara Kukice. Dugačka je preko jedan metar. Čuva se u njegovoj rodnoj kući.
1. 8. 2004

HERCEGOVAČKI USTANAK 1875. - 1878. : PRILOG ZAVIČAJNOM MUZEJU

Pižo i sofa ispred kuće serdara Miše Tomaševića, kapetana, zvanog Kukica iz Cicrine. Tu je sve kao nekada. Njegova se rodna kuća, u kojoj je živio do smrti, po sebi pretvorila u muzej. Još bi samo malo trebalo...
PrvaPrethodna 38  39  40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52  53 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)