PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
9. 9. 2004

RAVNJANI SU POČELI ASFALTIRATI

Uoči dana općine Male Gospe u Ravnom je asfaltiran trg pred općinom i dio prilazni ulica. Kako nam reče gradonačelnik općine gosp. Andrija Šimunović, uskoro treba da počne i asfaltiranje nedovršene dionice puta Ravno – Trebinja. Dovršetkom asfaltiranja prometnice Ravno – Čepikuće najviše će koristi imati iseljeni ravnjani koji žive u Dubrovniku, jer će im dovršetak ceste omogućiti da svakodnevno dolaze i rade u rodnom zavičaju.
9. 9. 2004

BLAGDAN MALE GOSPE U TREBINJU

U prepunoj katedralnoj crkvi, Rođenja Blažene Djevice Marije, u Trebinju u 17 sati svečano euharistijsko slavlje predvodio je prof. dr. don Ante Brajko, uz suslavljenje župnika don Antana Luburića i više svećenika. Uz župljane Trebinja, svetom euharistijskom slavlju prisustvovali su i njihovi gosti, među kojima su najbrojniji bili umirovljenici iz Mostara, njih 98. Nakon svete Mise trebinjci i njihovi gosti su slavili Malu Gospu do kasno u noć. Vrijedno je spomenuti da se trebinjska biskupija spominje u 9. stoljeću. U Čičevu (sv. Petar u Polju) bio je benediktinski samostan i biskupski kaptol. Zadnji trebinjski biskup umro je 1819. godine. Sadašnja je crkva sagrađena 1884.; a župa obnovljena 1891. godine.
8. 9. 2004

NOVI REKORD BROJA OTVARANJA NAŠE STRANICE TIJEKOM JEDNOG DANA

Nakon ljetnih odmora krivulja posjete našoj stranici opet je počela rasti. Protekli tjedan bio je gotovo rekordan. Jučer je postavljen novi rekord u broju otvaranja stranice tijekom jednog dana. Imali smo ravno 100 posjetitelja. Dosadašnji rekord je iznosio 94 otvaranja a postignut je 4. 12. 2003. Našim posjetiteljima se zahvaljujemo.
7. 9. 2004

DOVRŠENA PRVA FAZA RURALNOG VODOVODA SELA HODOVO, ROTIMLJA, TRIJEBANJ I KOZICE

Dovršena je i puštena u probni rad prva faza ruralnog vodovoda sela Hodovo, Rotimlja, Trijebanj i Kozice. Ideja je potekla s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ideja se temelji na zamisli naše Zaklade kako se vječita žeđ hercegovačkog kamenjara može uspješno pobijediti lokalnim zalihama vode iz stijene, kao prve faze, dok bi se u drugoj fazi, kada se za to ispune uvjeti, ruralni vodovodi mogli povezivati u regionalne sustave. 50-tak korisnika vodovoda, najviše prognanici i stradalnici proteklog rata, dobivaju vodu 24 sata na dan iz jedne probne sonde bušene u neogenskom flišu. Vodoopskrba je za sada stabilna. Međutim, predstoji još mnogo posla oko kompletnog vodovoda. Pozivi za pomoć, kako onom u stručnom tako i u materijalnom pogledu, ostali su uglavnom bez ikakva odgovora. Istina, na prostor vodovoda došlo je mnogo tobožnjih pomagača. Uglavnom, pokupe informacije i nestanu netragom. Na sreću, to nije obeshrabrilo graditelje već su odlučili biti još ustrajnijim. Projekt su poduprli svi stanovnici ovih sela te je u tom smislu formiran i Odbor za gradnju od predstavnika sva tri naroda koja tu žive. To je, ujedno, i jedini projekt koji je narode okupio na zajedničku akciju poslije nedavnog nesretnog i okrutnog rata. Na slici: tek završena vodosprema na koti Hodovo. Prva je takve vrste u Hercegovini na lijevoj obali ali je i pionirski poduhvat za cijelu BiH.
5. 9. 2004

NAŠ OVOGODIŠNJI PRILOG RUBRICI GOST REGIJA - SVETIŠTE U PODMILAČJU (II)

Na slici: čudotvorni, zavjetni kip Sv. Ivana Krstitelja (u narodu Svetog Ive) iz Podmilačja, jedan od temelja duhovnosti Hrvata u BiH kroz povijest. Na sreću, prije dolaska paravojnih postrojbi i JNA u Jajce u tajnosti je prevežen na sigurnu lokaciju. Odmah po oslobađanju jajačke regije vraćen je u svetište. Danas se nalazi u obnovljenoj kapelici. Nova zavjetna crkva se gradi. Pomoć je više nego potrebna. Opcijom više razgledajte čudotvorni kip Sv. Ivana Krstitelja.
5. 9. 2004

NAŠ OVOGODIŠNJI PRILOG RUBRICI GOST REGIJA - SVETIŠTE U PODMILAČJU (I)

Naš novi prilog rubrici Gost regija je iz Jajca, svetišta Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju. Na slici je crkva građena prije 1463. godine, i jedna je od samo nekolike koje su preživjele turski period. Tu sreću crkvica nije imala u zadnjem Domovinskom ratu. Dolaskom paravojnih postrojbi i JNA na prostor Jajca, jedno od najvećih svetišta Hrvata u BiH, crkva Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, minirana je i pretvorena u prah i pepeo. Ostali su neoštećeni kipovi svetaca Ivana Krstitelja i Ivana Apostola (nije riječ o zavjetnom, čudotvornom kipu Sv. Ivana Krstitelja koji je u to vrijeme bio u tajnosti iznesen na sigurno mjesto) koji su se nalazili u crkvi. Kapelica sa slike, koja je projektom gradnje porušene zavjetne crkve bila pretvorena u njenu bočnu lađu, teško je oštećena. Kipovi svetaca, koji su neoštećeni preživjeli strahovito miniranje, danas se nalaze na ulazu u obnovljenu kapelicu (koristite opciju više). Nekoliko očevidaca tvrdi da se dim od miniranja uzdigao naviše i pretvorio u lik sličan zavjetnom kipu Sv. Ivana. S visine je zaprijetio prstom zločincima. Tako tvrde očevici. Zavjetna crkva se više neće graditi na ranijim, danas konzerviranim temeljima. Gradi se na novoj lokaciji. Uz stare temelje zavjetne crkve, obnovljena je ova, prekrasna kapelica, građena prije 1463. godine. Uskoro ćete je moći razgledati na našem IS-u, rubrika Gost regija.
31. 8. 2004

NAŠA ISTRAŽIVAČKA SEZONA - JESEN 2004.

Uskoro će započeti jesenja istraživačka sezona za Zakladu. Planirano je, između ostalog, istražiti i fotodokumentirati tri velika speleološka objekta: Vilinu pećinu s vilinom kamenicom, Strašnu peć i ponor nekadašnje rijeke Trebinjanke. Speleološka istraživanja paleotokova između ostalog imaju za zadaću i pronalaženje speleoloških, krških voda za potrebe Parka prirode. Vjerujemo kako je najbolje jesenju sezonu započeti psalmom iz Svetog pisma posvećenom Stvaralačkoj mudrosti. "22Jahve me stvori kao počelo svoga djela, kao najraniji od svojih čina, u pradoba;23oblikovana sam još od vječnosti, odiskona, prije nastanka zemlje.24Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda.25Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka.26Kad još ne bijaše načinio zemlje, ni poljana, ni početka zemaljskom prahu;27kad je stvarao nebesa, bila sam nazočna, kad je povlačio krug na licu bezdana.28Kad je u visini utvrđivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina;29kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,30bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme:31igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova."
31. 8. 2004

CRTICA S PUTA - U SPOMEN NA PRVOG HRVATSKOG KRALJA TOMISLAVA

Krunidba prvog hrvatskog kralja Tomislava, poput udara meteora u ocean vremena, izazvao je plimne valove koji sve do dana današnjeg zapljuskuju hrvatsko nacionalno biće. Ma koliko povjesničari dvojili o tom davnom događaju, narod ga se s dubokom ljubavi sjeća i spominje gradnjom crkava i spomenika o obljetnicama. Tako je na tisućgodišnjicu napravljen i ovaj lijepi spomenik u Livnu. Podigoše ga Hrvati sela i grada Livna 1925. godine. Iskoristite opciju više za pročitati natpis na spomeniku.
30. 8. 2004

ZLATKOVA IZLOŽBA U NEUMU

Riječi Pere Pavlovića, predsjednika ogranaka Matice hrvatske Neum, na otvaranju izložbe Zlatka Glavinića u Neumu. Zlatko Glavinić je svestran umjetnik: Pjesnik, Plesač, Glazbenik, Drvodjelja, Kipar. Nekoć bijahu drvo i Zlatko. Davno su se sporazumjeli, još u ranom Zlatkovom djetinjstvu. U njegovu zavičaju, Babinu Dolu, nadomak Neuma. Onda su počeli govoriti jezikom drveta i čovjeka. Malo je tko taj jezik razumio, izim njih samih. Zlatko je drvetu otkrio namjeru, ono njemu ljepotu i dušu. I ispod Zlatkove sretne, spretne ruke poče se rađati i rasti čudesan, bajkovit, raskošan svijet; stvari, predmeti i bića. Sve od drveta i iz drveta: lijerica, gusle, diple, dvorgle, kola, crkvice, kapele, raspela, hrvatski kraljevi, grbovi, pleteri, ptice, lađe, zvjerčice, ispružene ruke… Sve uresi, oresi i znamenja. Zato, prijatelju neznani i znani, zastani pred svijetom ovim dragim, i zaviri u nj okom i srcem svojim. Zlatko Glavinić sa suprugom, koja je mnogo zaslužna za Zlatkov umjetnički rad.
30. 8. 2004

GOSPA OD ZDRAVLJA U NEUMU

U subotu 28.08.200. godine održana je svečana sjednica općinskog vijeća Neum povodom dana općine. U nedjelju na blagdana Gospe od Zdravlja u župnoj crkvi monsinjor Željimir Puljić, biskup dubrovački predvodio je misno slavlje uz koncelebraciju više svećenika. Biskup Puljić je podjelio sakramenat krizme 54-orici krizmanika. Misu je pohodilo mnoštvo vjernika, a i vrijeme je bilo pravo ljetno, prekrasno sunčano.
27. 8. 2004

S MATICOM HRVATSKOM U NEUMU

Kako smo najavili sinoć je u Neumu, u povodu obilježavanja dana općine Neum i blagdana Gospe od Zdravlja, ogranak Matice hrvatske Neum organizirao kulturnu večer gdje je predstavljeno pet knjiga. «Vrijeme pripravnosti» hrvatskog pjesnika Mile Maslaća rođenog u Cerovici – Donje Hrasno, živi u Zagrebu; «Gorušičino zrno» i «Travke mirisavke» neumskog pjesnika Pere Pavlovića; «Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje 1667.-1808.» autora dr. Marijana Sivrića; «Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza – Hercegovački ustanak 1875.-1878.» neumskog župnika i povjesničara dr. don Ivice Puljića. Pero Pavlović predsjednik ogranka Matice hrvatske Neum otvorio je izložbu i predstavio umjetnika Zlatka Glavinića, o čijim umjetničkim djelima je gosp. Pavlović je nadahnuto govorio. Sve navedene knjige se nalaze na stranici pod «Knjige, Časopisi, Radovi»!
26. 8. 2004

HRVATI IZ BIH NA THE WORLD FOLKLORIADA U MAĐARSKOJ

Od Anke Raič, predsjednice Udruženja Hrvatskih kulturno-umjetničkih društava BiH i predstavnice BiH u CIOFF-u, dobili smo kraće izvješće sa Svijetske folklorijade iz Mađarske (11.-23.08.2004.), te njezino obraćanje zvaničnicima u biskupskoj palači u Pečuhu, gdje im je uručila i naše hercegovačke suvenire, stećak i Kočerinsku ploču, te njihov odgovor na njezino obraćanje. «THE WORLD FOLKLORIADA» - Mađarska, 11-23.08.2004. jest u folkloru isto što je olimpijada u športu. Još i više, jer je organizator CIOFF u suradnji s UNESCOM-om, pokrenuo ovaj program u cilju očuvanja i zaštite nematerijalne kulturne baštine naroda Svijeta. Svi programi prikazivanja na centralnoj sceni (19 država u kategoriji arhaičnog folklora – za BiH nastupao je HKUD «FRA MIJO ČUIĆ» TOMISLAVGRAD i 12 društava u kategoriji dječjeg izvornog folklora – za BiH nastupao je HKUD «IZVOR» Žabljak, Usora), snimljeni, uz doradu znanstvenika i nešto tradicionalnih suvenira ulaze u UNESCO-ov Muzej nematerijalne kulturne baštine naroda Svijeta. Kao predsjednik UHAKUD u BiH i predstavnik BiH u CIOFF-u, na konferencijama koje prate Folklorijadu iznijela sam problem pritiska na Hrvate u BiH i teškoće u očuvanju ukupne kulturne baštine. Ovaj govor, kao i odgovori zvaničnika, dio su službenog izvješća UNESCO-u. Napominjem da su programi oba društva ocjenjeni najvišim ocjenama. Osobito dječja skupina «IZVOR». Kari Bergholm, predsjednik CIOFF-a i Jean Roche, delegat CIOFF u UNESCO-u zatražili su da iduće ljeto ovu skupinu pošaljemo na turneju po Europi, kako bi i njihovi pedagozi na primjeru vidjeli da je moguće da djeca izvode izvorni folklor. Nije im jasno da ovakve skupine nemaju financijsku podršku od države, te da je radi toga turneja upitna. Obraćanje gospođe Raič zvaničnicima, te njihov odgovor pročitajte pod "više"!
26. 8. 2004

ISTOČNA HERCEGOVINA NEKADA I DANAS

Današnja Hercegovina istočno od Neretve nekad se zvala Zahumlje. Zahumlje je prozvano Hercegovinom po Herceg Stjepanu u XV. Stoljeću. U IX. Stoljeću centar Zahumske biskupije bio je Ston. Ulaskom Stona u sastav Dubrovačke Republike (1333.) biskupija je prešla u Trebinje. U nevoljama, trebinjski biskupi bježali su u Dubrovnik (i otok Mrkanj – otud naziv trebinjsko-mrkanjska biskupija) i vraćali se natrag u Trebinje. Tako je bilo za Nemanjića, a kasnije i Turaka. Sve to navelo je Papu na odluku da od 1819. brigu za katolički puk ovih prostora preuzmu dubrovački, a od 1890. do danas mostarsko-duvanjski biskupi. Početkom Drugog svjetskog rata u Trebinjskoj biskupiji je živjelo oko 30.000 vjernika, a 1990. (50 godina kasnije) broj im se prepolovio. U Drugom svjetskom ratu i u prvim godinama poraća stradalo ih je oko 5000, od čega je tek nešto više od polovice ubijeno tijekom rata (!). preostalih desetak tisuća stanovnika raseljeni su na različite načine. «Narodna vlast»1976. ukida željezničku prugu Čapljina-Dubrovnik te gasi preostali život tog kraja. Tako su mržnja i nebriga učinile tu zemlju nesretnom zemljom i prostorom najvećeg hrvatskog stradanja. I Domovinski rat počeo je uništavanjem upravo tih prostora. Srbi i «JNA» porušili su i spalili hrvatsko selo Ravno. Nastavili su rušenje drugih sela i gradova diljem BiH. potekle su rijeke prognanika. Neki od njih iz Središnje Bosne odlučiše se započeti novi život na Dubravama. Nisu «zauzimali» tuđe kuće nego se odlučiše graditi vlastite. To je prava rijetkost, ali njih oko 700 obitelji tako započe novi život u izbjeglištvu. Osim nedostatka vode, ljudi ovog kraja žeđaju i za brigom vlastite države. Očekivana pomoć međunarodnih organizacija, ali i pomoć državnih vlasti u uspostavi života na ovom prostoru, u cijelosti je izostala. Od milijardi utrošenih u projekt obnove i suživota niti jedna kuća nije sagrađena u Bobanovu i Šuškovu selu. Također, nitko od onih koji drže pečat BiH nije iskazao poštivanje simbola stradanja BiH – sela Ravno. Tamo nisu obnovili niti jednu kuću! Vjerujem iz neznanja, mjerodavni za sudbinu BiH odlučili su negirati žrtvu, čime su izravno doveli u neizvjesnost zemlju koju vode. Ili je u pitanju potpuna nekompetentnost vođenja i upravljanja zemljom?! Bilo kako bilo, učinjen je grijeh propusta i nečinjena koji treba ispraviti. Ljudi ovog dijela BiH zaslužuju više pozornosti i poštovanja. S ovog prostora Europa baštini i «Hercegovački ustanak» protiv Turaka kao iskaz borbe za slobodu općenito. Budući da prošlost treba biti učiteljica života, onda je za sve nas vrijedna još jedna lekcija iz ovog kraja. Trebinja je iseljena jer su stanovnici tog sela izgubili bitku sa sušom. U istom selu pronađeni su ostaci rimskog vodovoda. Eto, moćno Rimsko Carstvo raspalo se i pored činjenice što mu voda nije bila tajna – kao nama danas. Ovo je kraći osvrt zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru dr. Ivana Bagarića, koji je izašao u Večernjem listu, nakon njegove posjete području Donje Hercegovine i koji nam je dr. Bagarić sa zadovoljstvom ustupio da ga objavimo na našoj stranici. (Dr. Bagarić sjedi na pragu Zavičajne-spomen kuće u Hutovu.)
23. 8. 2004

NAŠ PRILOG ZAVIČAJNOM MUZEJU HERCEGOVAČKOG USTANKA - RODNA KUĆA SERDARA PREVIŠIĆA

Na slici je porušena rodna kuća serdara Previšića u selu Previš.
23. 8. 2004

ZASTUPNICI HRVATSKOG SABORA IZ 11. IZBORNE JEDINICE POSJETILI SU OPĆINE ČAPLJINU, STOLAC, NEUM I RAVNO

Zastupnici Hrvatskog Sabora iz 11. izborne jedinice Zdenka Babić-Petričević, predsjednica odbora za useljeništvo Hrvatskog Sabora i dr. Ivan Bagarić sa Nedjeljkom Batinović posjetili su općine Čapljinu, Stolac, Neum i Ravno i razgovarali sa načelnicima općina Stjepanom Šutalom, Željkom Obradovićem, Andrijom Šimunovićem i predsjednicima općinskih odbora HDZ-a Stjepanom Krešićem, dr. Mladenom Boškovićem i Draganom Vukićem. Tema razgovora bila je kako pomoći spomenute općine kroz projekt Hrvatske Vlade «Financiranje programa i projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini». Sa programom i dosadašnjim radom Zaklade «Ruđer Bošković-Donja Hercegovina» saborske zastupnike je upoznao ravnatelj Zaklade prof. dr. sc. Pero Marijanović. Zastupnici su posjetili i župu Domanovići i razgovarali sa don Ivom Pavlovićem, župnikom, koji ih je upoznao sa problemima župljana koji su morali napuštat svoja ognjišta i koji su svoj novi dom našli na prostorima njegove župe. Sa župom Stolac ih je upoznao don Rajko Marković, župnik i dekan stolačkog dekanata. U svetištu Kraljice mira u Hrasnu dobrodošlicu im je poželio župnik i upravitelj svetišta don Bariša Čarapina i upoznao goste sa svetištem, te su obišli umjetničku galeriju i etnološku zbirku. U Hutovu su posjetili etnološku zbirku u Zavičajnoj spomen kući i lapidarij gdje ih je pozdravio, predsjednik Društva prijatelja starina "Hutovo", Stanislav Vukorep. Iz Hutova su se Saborski zastupnici iz 11. izborne jedinice vozili uskom asfaltnom trasom bivše uskotračne željezničke pruge, pokraj Popova polja do Ravnog (25 km), gdje su ih primili ravnjani i počastili lubenicom, koju u velikim količinama proizvode u Popovu.
20. 8. 2004

RODNA KUĆA PJESNIKA STOJANA VUČIĆEVIĆA

Željeznička postaja u Turkovićima je rodna kuća pjesnika Stojana Vučićevića, sina željezničkog službenika Boška, rodom iz Pećine poviše Turkovića, koji je tu živio. Stojan se rodio 07. srpnja 1941. godine, a umro je u Zagrebu 22. rujna 1989. godine. Stojanov otac sa obitelji Hercegovinu napušta 1947. godine i prelazi živjeti u Metković. Stojan je u Metkoviću završio osnovnu školu i gimnaziju, nakon čega odlazi u Zadar gdje završava Filozofski fakultet. Stojan već kao gimnazijalac pokazuje sklonost za književnost. Uz to je nemirna, ponosna duha, rano se u njemu budi osjećaj pravde za nacionalna i društvena zbivanja. Te je zbog toga bio zatočenik na Sv. Grguru kao "hrvatski nacionalista"!
18. 8. 2004

ETNOFEST U NEUMU

U subotu 21. kolovoza u neumu će se održati ETNOFEST, na plaži hotela Zenit.
18. 8. 2004

PREDSTAVLJANJE KNJIGA U NEUMU

Ogranak Matice hrvatske u Neumu u sklopu svečanosti koje će biti upriličene u povodu blagdana Gospe od Zdravlja, a to je istodobno i Dan župe i Dan općine Neum, u četvrtak 26. kolovoza, s početkom u 20 sati, organizirat će predstavljanje više novotiskanih knjiga. Tom prilikom najprije će biti predstavljena knjiga don Ivice Puljića, neumskog župnika i trenutačno jednog od najvećih živućih povjesničara u Hrvata, pod naslovom «Hrvati katolici donje Hercegovine i istočna kriza – hercegovački ustanak 1875.-1888.». riječ je o proširenoj doktorskoj disertaciji neumskog župnika koju je obranio na zagrebačkom sveučilištu u srpnju prošle godine stekavši titulu dekana crkvene povijesti.. Nakon ove zanimljive znanstvene publikacije bit će predstavljena knjiga dr. Marijana Sivrića «Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje u razdoblju 1667.-1808. godine». Navedene naslove ljubiteljima pisane riječi i umjetnosti uopće predstavit će Željko Raguž, ravnatelj Radija Herceg-Bosne. Ovom prilikom bit će predstavljena i knjiga Mile Maslaća pod naslovom «Vrijeme pripravnosti». (Ivo Raguž)
17. 8. 2004

DIJAMANTNA MISA DON ĐURE KULAŠA

Kako smo jučer najavili u Gracu na blagdana Uznesenja Blažene Djeice Marije don Đuro Kulaš je proslavio 60 godina dijamantnog misništva. "Zaklada Ruđer Bošković-Donja Hercegovina" čestita don Đuri (Dunđuri - kako mu se njegov narod obraćao) 60 godina misništva. Pozdrav mjesnog župnika, don Ante Đeraka, don Đuri; pozdrav don Đure, te propovjed biskupa Ratka donosimo pod "više"!
16. 8. 2004

BLAGDAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U GRACU

U Gracu hutovskom, jučer, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije don Đuro Kulaš, dugogodišnji župnik župe Gradac, slavio je svoju dijamantnu misu, 60 godina misništva. Svetu Misu predvodio je biskup Ratko, uz koncelebraciju više svećenika. Biskup se u propovjedi osvrnuo na svećenički život slavljenika. Na početku misnog slavlja, slavljenika don Đuru, pozdravio je u ime župljana i čestitao mu dijamantni jubilej sadašnji župnik u Gracu, don Ante Đerek. Don Ante je čestitao i 60 godina dijamantnog života biskupu Ratku. A mladi iz župe su biskupu i don Đuri uz čestitke uručili bukete cvijeća. Na Svetom Misnom slavlju se okupilo oko 3 tisuće vjernika. Jučer se u Donjoj Hercegovini blagdan Velike Gospe slavio i u Dračevu, Prenju i Trebižatu.
PrvaPrethodna 37  38  39  40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)