PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
19. 10. 2004

PROJEKT SPELEOLOŠKOG PARKA PRIRODE - ARHITEKTURA SELA NA KAMENU

Već više puta smo spomenuli kako naša ideja speleološkog parka prirode podrazumijeva prateće sadržaje važne za potpuno upoznavanje regije i njene posebnosti. Tako bi naš park prirode činio skladnu zajednicu svega onoga što na tom prostoru ima. Pri tom se važnim čini upoznati i spasiti jedinstvenu arhitekturu kamenih sela, danas nažalost gotovo napuštenih. Temeljni princip te arhitekture je razviti sadržaje sela unutar već stvorenih prirodnih prostora mijenjajući ih samo u najnužnijoj mjeri. Rekli bi, selo se razvija unutar prirode, unutar "prirodnih pora", osvajajući prostore koji već postoje. Tako je kameno selo na neki način, nastavak ili produljenje izvornih prirodnih zakona na stanište koje je selo zauzelo. Taj princip podrazumijeva da se sve u prirodi iskoristi, ako je ikako moguće u svom izvornom obliku. Nakon stoljeća, selo nije "izvirilo" iz prirode i štrčilo u nekom svom prostoru, već je uraslo u prirodu i njene zakonitosti. Recikliranje otpada za to selo nije nikakva posebna novina, tu tehniku je ono odavno dobro poznavalo. Sve je, nakon više uzastopnih tehnoloških ciklusa, vraćalo prirodi u obliku koji joj samo može koristiti a nikako škoditi. Projektom parka prirode smo predvidjeli upoznavanje tog i takvog sela na kamenu čuvajući svaki, pa i naoko nevažni detalj. Na slici: veličanstveni pogled na guvna, svojevrsne ekološke tvornice žita. Paradoks je u činjenici da te tvornice okružuju kamene kote, a žita nikada nije nedostajalo. Rješenje je pronađeno u dubokoj suradnji čovjeka i prirode te pronalasku posebnih prirodnih resursa koji ovaj prostor čine mnogo perspektivnijim nego se to čini. Pokrenite opciju više.
18. 10. 2004

POVODOM PREDSTAVLJANJA HERCEGOVAČKOG USTANKA 1875. - 1878. GODINA NA NAŠEM VIRTUALNOM MUZEJU

U povodu predstavljanja mjesta, osoba i predmeta povezanih sa Hercegovačkim ustankom 1875. - 1878. donosimo sliku ove bukare iz rodne kuće serdara Tomaševića. Očito je da se njeno vino davno popilo, možda baš u čast pobjede u Ustanku, ali će je s čežnjom pogledati svatko koga je ona, ili njoj slične, barem jedanput napojila čiste, hladne vode s obližnjeg zdenca.
18. 10. 2004

HERCEGOVAČKI USTANAK U NAŠEM VIRTUALNOM MUZEJU - KULTURNA BAŠTINA

Danas smo započeli unos mjesta, objekata i predmeta vezanih za Hercegovački ustanak 1875. - 1878. godine u naš Virtualni muzej - Kulturna baština. Na slici: odličja serdara Tomaševića. "HERCEGOVAČKI USTANAK"
17. 10. 2004

"ZLATNA KAPELICA" IZ KISELJAKA PREDSTAVLJENA NA NAŠEM IS-u

Danas smo na našem IS-u predstavili obnovljenu kapelicu iz Kiseljaka. Građena je 1876. godine. Vidjeti naš IS, kvadrant 5A, marker tipa H, 3 kolona, 2 red. "ZLATNA KAPELICA"
17. 10. 2004

GRUŠKI KOLODVOR GODINE 1901.

U Dubrovniku se već 28 godina ne čuje pisak parne, ni dizel lokomotive. Toliko je i godina da je Dubrovnik izgubio vezu sa zaleđem, a zbog ukidanja pruge i zaleđe se masovno iseli i osta pusto. Je li vodio Dubrovnik brigu o svome zaleđu pitanje je sada. Prikazujemo sliku gruškog kolodvora iz 1901. (Dubrovnik), "Dubrovački horizonti" br. 26.
17. 10. 2004

ŽELJEZNIČKA STANICA HUM

Željeznička pruga Gabela-Zelenika na kojoj se nalazi željeznička stanica Hum, nekada jako željezničko čvorište, a sa Huma se odvajao krak željezničke pruge za Trebinje, pa poslje za Podgoricu. Zanimljivo da na Humu nije bila okretaljka za lokomotive, već trijangla. Slika sa stare razglednice s početka prošlog stoljeća.
15. 10. 2004

ŽELJEZNICOM NA MORE

Svečano otvorenje željezničke pruge od Gabele do Zelenike u Boki Kotorskoj, sa priključcima do Trebinja i Gruža-Dubrovnika, dogodilo se 15. i 16. srpnja 1901. godine. Sjećajući se na tu žilu kucavicu ovoga djela Hercegovine i Primorja i šta je željeznička pruga značila za naš kraj, da nam je poslje njezina otvaranja bio dostupan svijet i sa njezinom izgradnjom Europa je ušla na ova naša područja, a i mi u Europu. Sjećajući se popularnog ćire donosimo sliku iz godišnjaka "Dubrovački horizonti" Društva dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, teretni vlak u usponu na Brgat. Zaklada je predlagač i zagovornik ponovne uspostave željetničkog kolosjeka, Gabela - Dubrovnik, ali sada u turističke svrhe. Pretpostavljamo da bi turistički vlak iz Dubrovnika izvezao mnoge turiste u njegovo zaleđe, pa sve do parka prirode Hutova Blata kod Čapljine.
15. 10. 2004

STARI OLTAR I KAPELICA NA BILIMA GORANCI UVRŠTEN U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ - SAKRALNA BAŠTINA

Stari oltar i kapelica na Bilima, Goranci danas je uvršten u naš Virtualni muzej - sakralna baština. Oltar je građen u lijevku paleoponora kako bi bio skriven i mogla se nesmetano govoriti Sveta Misa. Na to sjećanje Sveta Misa se slavi svake godine pred velikim mnoštvom naroda. Djevojčica pored oltara: Monika Glibić. Stari oltar na Bilima
15. 10. 2004

OBNOVLJNI STEĆAK VIDA MILOŠEVIĆA UVRŠTEN U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ - KULTURNA BAŠTINA

Obnovljeni stećak Vignja Miloševića u Kočerinu (Kočerinska ploča) danas je uvršten u naš Virtualni muzej - Kulturna baština. Na drugom eksponatu našeg muzeja, posvećenom Kočerinskoj ploči, možete pročitati zapis. Kočerinska ploča
13. 10. 2004

MLINICE VODENICE

Trebalo je "urediti" žito, sasuti u harare, rano se ustat, natovarit harare na konja, da se za ranijeg dođe u mlinicu i po mogućnosti da se bude prvi na redu. Išlo se prema vodenim tokovima, vodenim mlinicama, da se samelje žito za krušno brašno. U Popovu su bile vodene mlinice uz korito rijeke Trebišnjice i mljele su u zimskom periodu dok je bila voda na Popovu. Na istoj toj vodi koja je ponirala u podzemlje i izvirala u Sopotu i Svitavi, na tim izvorima bile su mlinice, ali su i one mljele dok je bilo vode na Popovu. Mlinice u Stocu na Bregavi i u Strugam kod Čapljine na Trebižatu mljele su preko cijele godine. Mlivo se plaćalo ujmom u brašnu ili žitu. Sada te mlinice više ne melju. Nestalo vode na Popovu, a ima kupovnog brašna. Donosimo sliku takve jedne mlinice na rijeci Trebižat iz Struga kod Čapljine. Prazan koš, ne okreću se mlinski kamenovi, nema žita. A pura je bila najbolja od kukuruza iz Popova, samljevena na vodenom mlinu. Nema Popovskog kukuruza, nema pure. Preostale mlinice traže hitnu i stručnu zaštitu, kao dio povijesne baštine.
11. 10. 2004

A SE LEŽI LJUBA VUKSANOVIĆ

Podatke o nekropoli Donji Trijebanj i stećku Ljube Vuksanović unijeli smo u naš IS. Vidjeti kvadrant 2B, marker tipa H, blizu toponima Stanojevići. A se leži Ljuba Vuksanović
11. 10. 2004

JOŠ JEDAN POGLED NA OBNOVLJENU KAPELICU U KISELJAKU

Iskoristili smo kraći boravak u Kiseljaku te napravili još jednu sliku prekrasne obnovljene kapelice nalik na bosansku kuću. Iskoristite opciju više.
11. 10. 2004

DAN HRVATA ISTOČNE HERCEGOVINE U ZAGREBU

Svake godine Zajednica Hrvata Istočne Hercegovine u Zagrebu obilježava dan svog zaštitnika sv. Mihovila. Tako je bilo i ove godine u petak 08. listopada 2004. godine. Zajednica je pozvala Ratka Perića, biskupa mostarsko duvanjskog i trajnog apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanjske biskupije, da predvodi sveto euharistijsko slavlje, te da predstavi svoju knjigu «Kroz mnoge nam je nevolje». Biskup se odazvao pozivu. Knjiga «Kroz mnoge nam je nevolje» predstavljena je u dvorani Filozofskog fakulteta DI na Jordanovcu. U predstavljanju su sudjelovali dr. don Božo Goluža, pater dr. Nikola Stanković i biskup Ratko, koji je prisutnom puku uputio duhovnu i domoljubnu poruku. Ulomke iz knjige čitao je dramski umjetnik Marko Kraljević, pratnja na klaviru Zrinka Raguž, a nastupila je i djevojačka skupina Vidoštačka kraljica iz Stoca. Program je vodio novinar HTV-a Mario Raguž. Poslije predstavljanja knjige u crkvi Bezgrešnog Srca Marina na Jordanovcu sveto euharistijsko slavlje predvodio je biskup Ratko uz koncelebraciju više svećenika. Pjevačka pratnja na euharistijskom slavlju opet je bila djevojačka skupina Vidoštačka kraljica. Nakon mise slijedio je domjenak u atriju Filozofskog fakulteta DI na Jordanovcu, na kojem su se hercegovački iseljenici prigodno družili sa gostima iz zavičaja.
11. 10. 2004

PONOVO TJEDNI REKORD U BROJU OTVARANJA NAŠE STRANICE

Protekli tjedan bio je 41 otkako djeluje naša stranica. Nju je posjetilo 420 gostiju što je novi tjedni rekord. Do sada je najposjećeniji bio 39-ti tjedan s 401 posjetom. Svima se zahvaljujemo.
7. 10. 2004

POVODOM ORGANIZIRANJA PRVOG MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA O BLIDINJU

Povodom organiziranja prvog međunarodnog znanstvenog simpozija o Blidinju donosimo pregled njegova rijetkog bilja, prema knjizi: "ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE" autora Dr. sc. Čedomila Šilića. Više o knjizi vidjeti u rubrici Knjige, časopisi, radovi. KNJIGA O BLIDINJU
6. 10. 2004

RAZVOJ EKO TURIZMA

U utorak 05.10.2004. godine općinu Ravno posjetio je predstavnik japanske vlade gosp. Kanao Ito iz agencije Japan International Cooperation Agency (JICA). Gosp. Kanaoa Itoa primio je načelnik općine Ravno gosp Andrija Šimunović, a sastanku su prisustvovali: Gordana Vilušić iz ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i okoliša federacije BiH; Ivanka Miličević-Capek, ravnateljica županiskog Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije; Marinko Dalmatin, direktor ekološke udruge «Lijepa Naša», te predstavnik Zaklade «Ruđer Bošković – Donja Hercegovina». Goste, koji su posjetili špilju Vjetrenica, upoznao je sa njezinim ljepotama Andrija Lučić, vrsni poznavatelj Vjetrenice.
6. 10. 2004

VRIJEDAN KULTURNI DOGAĐAJ U ŠIROKOM BRIJEGU

U izdanju Matice hrvatske Široki brijeg izišla je knjiga ¨Širokobriješka baština" autora Ivana Ike Dugandžića. To je prvi i najvažniji korak u obnovi i zaštiti kulturnog nasljeđa jedne regije. Autoru i Matici hrvatskoj Široki brijeg čestitke. ŠIROKOBRIJEŠKA BAŠTINA
6. 10. 2004

U POVODU PRIPREMA ZA PRVI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ O BLIDINJU

Pogled na Blidinje i njegovu specifičnu graditeljsku baštinu.
4. 10. 2004

NAJAVLJUJEMO

Zaklada uskoro organizira skup u Čapljini s ciljem pokretanja ideje o institucionalnoj zaštiti europskog graditeljskog nasljeđa na uskotračnoj pruzi Gabela - Gruž. Riječ je o veličanstvenom graditeljskom poduhvatu Austro Ugarske s početka prošlog stoljeća koje je preporodilo naše prostore. Na sreću kapitalni objekti su dobro sačuvani a mi tražimo potpunu institucionalnu zaštitu tog nasljeđa. Vjerujemo, također, u skoru revitalizaciju pruge kao turističke, koja bi prolazila srcem našeg speleološkog parka prirode. Pokrenite opciju više.
2. 10. 2004

PRVI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ O PARKU PRIRODE BLIDINJE

Juče je formiran organizacijski odbor prvog međunarodnog znanstvenog simpozija "BLIDINJE 2005.". Simpozij ima prvorazredno značenje za park prirode Blidinje u smislu produbljenja znanstvenih spoznaja o posebnostima toga zaštićenoga prostora. Održati će se u mjesecu rujnu 2005. godine na Blidinju.
PrvaPrethodna 35  36  37  38  39  40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)