PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
15. 4. 2005

Moja Tanzanija

Veliki pastiri nađu sočnu ispašu tamo gdje je drugi uopće nevide. (autor fotografije don Vinko Puljić)
15. 4. 2005

NAJAVLJUJEMO: ATLAS DENDROFLORE ( drveće i grmlje) BOSNE I HERCEGOVINE

U nakladi Matice hrvatske Čitluk i Franjevačke kuće Masna Luka pripremljena je za tisak nova znanstveno – popularna knjiga ATLAS DENDROFLORE ( drveće i grmlje) BOSNE I HERCEGOVINE, autora dr. sc. Čedomila Šilića, koji je pisac brojnih prirodoslovnih (botaničkih) knjiga. Pokrenite opciju više i pročitajte tekst najave publikacije.
15. 4. 2005

Povodom snimanja kratkog TV priloga na lokalitetu Gizdave - čovjekoljubna poruka sa stećka

I čovjek i križ i ljubav i mir cijelom svijetu. Poruka je sa stećka iz Srednjeg vijeka (lokalitet Gizdave, Rotimlja). Možda je autor mislio baš na Europu koja je u to vrijeme bila u mraku plemenskih ratova.
14. 4. 2005

Ekipa Hrvatske televizije iz Širokog Brijega posjetila Zakladu i snimila kratki prilog

Ekipa HT-a iz Širokog Brijega posjetila Zakladu i snimila kratki prilog koji se odnosi na ideju osnivanja Speleološkog parka prirode u Hercegovini. Prilog je snimljen na lokalitetu Gizdave u Rotimlji . Na slici: kava na Hodovu.
13. 4. 2005

"RAGUŽI …" PREDSTAVLJENI I U DUBROVNIKU

Sudeći po posjećenosti sinošnje promocije knjige "Raguži, povijest i rodoslovlje", autora Stojana Raguža Gunjinovića, reklo bi se da Raguža ima više u Dubrovniku nego u Stocu, gdje je promocija bila prije petnaestak dana. Naime, dvorana bl. Alojzija Stepinca je bila ispunjena Ragužima i njihovim prijateljima do posljednjeg mjesta što je i dokaz da su naši ljudi zainteresirani za svoje porijeklo i povijest. O knjizi su uz autora govorili dr. Jure Burić, ravnatelj Radija Herceg Bosne dipl. iur. Željko Raguž, prof. dr. Božo Goluža, glavi urednik Crkve na Kamenu, dr. Nenad Vekarić, ravnatelj Instituta za povijest HAZU u Dubrovniku i msgr. dr. Želimir Puljić, biskup dubrovački. Svi predstavljači bili su jednoglasni u svojim hvalama autoru za ovu vrijednu, reklo bi se, enciklopediju o Ragužima, na čemu im se gosp. Stojan srdačno na kraju i zahvalio. Nakon samog predstavljanja nastavljeno je druženje uz čašicu i ugodne razgovore. Predstavljanje su organizirali Raguži u Dubrovniku u suradnji s HKD Napredak – Dubrovnik. Uz čestitke autoru želimo što više ovakvih promocija o što više naših rodova raseljenih na sve strane. (autor priloga: Marinko Marić dipl. ing.)
12. 4. 2005

ŽUPNA SJEDIŠTA - ŠKOLSKA SREDIŠTA (Dr. sc. don Ivica Puljić)

Priredili smo tekst "ŽUPNA SJEDIŠTA - ŠKOLSKA SREDIŠTA" autora Dr. sc. don Ivice Puljića. Tekst je u našoj stalnoj tematskoj rubrici "Moja kamena knjiga" (pokrenite naš tematski izbornik "Moja kamena knjiga" i pročitajte tekst). Izvor: "Crkva na kamenu", broj 3(292), stranica 6.
12. 4. 2005

Moja Tanzanija

Ja ti slutim tajnu nebesku u tlima! (Autor fotografije: don Vinko Puljić)
12. 4. 2005

1268 posjetitelja naše stranice prošli tjedan

Našu stranicu je, prošlog tjedna, posjetilo 1268 osoba, i to manje iz BiH a više iz svijeta (trenutačnoi odnos je: 47.7 % domaći i 52.3 % svijet, s tendencijom stalnog povećanja broja posjetitelja iz svijeta).
11. 4. 2005

Nostalgija (spasimo sjećanje na naše staro selo)

U našoj stalnoj rubrici "Duhom protiv tiranije" priredili smo istinitu priču pod nazivom Nostalgija. Radnja se dogodila u Americi, poslije Prvog svjetskog rata, kada su naši mladići tamo odlazili na rad. Pokrenite tematski izbornik "Duhom protiv tiranije" i pročitajte priču.
11. 4. 2005

Naš amaterski film o nekropoli stećaka Radimlja

U našoj video galeriji pogledajte amaterski film o nekropoli stećaka Radimlja.
11. 4. 2005

Dobili smo podatke o starom mostu na rijeci Mlade

Vladimir Pavičić nam je poslao podatke o starom mostu na rijeci Mlade čiju smo sliku objavili. Uz zahvalu na podacima, pismo donosimo u cjelosti: "Najprije vas želim pozdraviti i čestitati na vrijednim pothvatima Zaklade kojoj ste na čelu, posebice na ovim uspješno kreiranim i ažurno uređivanim stranicama. Drugo što bih htio jest dati vam obavijest o mostu na rijeci Mlade. Naime, taj most više ne postoji, već je na njegovom mjestu ili možda u njegovoj blizini za vrijeme Austrije izgrađen novi most, koji je i danas u uporabi. Taj se most zove «Crvengrski», navodno po tome jer se još do toga vremena dotle prostiralo selo Crveni Grm, u sklopu kojega su bila današnja sela Teskera i Lisice. Iako se ta dva sela kao posebnost spominju davno prije toga, čini se da su tek za 1. Jugoslavije postali potpuno samostalni, na način da od tada nemaju zajedničkog glavara, već svaki svoga. Rekoh da se već znatno prije toga oba ta sela spominju neovisno o svojoj «matici» C. Grmu (primjerice u matičnim knjigama i biskupskim izvještajima), a i sama je Austrija prigodom premjera i izradbe zemljišnih knjiga (petnaestak godina prije izgradnje mosta) iskazala oba ta sela posebno. No, da se vratimo mostu i njegovu smještaju. Dakle, u potpisu fotografije jasno je naznačeno da se on nalazi u mjestu Šiljezi. To mjesto kao selo ne postoji, ali postoji zaselak sela Vašarovića zvan Lošče koji se nalazi u neposredno blizini «Crvengrskog» mosta. Taj zaselak se nalazi na samom rubu sela Vašarovića uz među sela Lisica (nekadašnjeg sastavnog dijela sela Crveni Grm) i u njemu su dominantno nastanjeni žitelji prezimena Šiljeg. Uz njih tu još prebiva par kućanstava Kraljevića, Alerića, Marinovića, Dodiga, te možda još koji novopridošlica. Zanimljivo je da selo Vašarovići u crkvenom ustroju pripada u cijelosti župi Veljaci, a samo zaselak Lošče pripada župi Humac (koja je i sama proistekla iz te župe). Župi Humac pripadaju i susjedne Lisice, pa su u tom pogledu jedna zajednica. Na ovom primjeru je vidljivo nepodudaranje granica crkvenih i svjetovnih upravnih jedinica. Već spomenuti Kraljevići su upravo rod koji živi na razmeđu sela Lisice i Vašarovići. Neposredno u prostoru i krvno vezani, jedni pripadaju prvom a jedni drugom selu. Taj prostor je do u nazad 200 godina bio potpuno ne naseljen, da bi tada najprije došli Jeličići s prostora vrgorskog Jezera (stare župe Podjezerje, a tu prije 300 g. iz Broćna), te u novom naselju vremenom promijeniše prezime u Kraljeviće (ispočetka se to novo njihovo naselje zove C. Grm, poslije Lisice, a kasnijim upravnim podjelama i seoskim razgraničenjima jedni ostadoše u Lisicama, a jedni u Vašarovićima. Valja još istaknuti da su istovremeno s ovim Jeličićima došli i drugi Jeličići, koji se danas također prezivaju Kraljević, a nastanjeni su u drugom dijelu Lisica i u današnjem C. Grmu. Valja još istaći da ovi Kraljevići nemaju nikakve veze s Kraljevićima u Grabu, niti onima u selima okolo Š. Briga. Upravo su od ovih Kraljevića s lisičko-vašarovske međe jedni odselili prije oko 100 g. u Studence i danas prebivaju na putu koji vodi prema vodopadu Kravice, u zaseoku Trseljevina). Iza njih su, kojih 30-ak godina kasnije, došli Šiljezi, starinom Franići iz Vine kod Vrgorca. Najprije u Vitinu, a nakon nekog vremenu beg ih premjesti u Lošče (današnji zaselak Vašarovića). Do kraja 19. st. tu su im još pridošli Marinovići, Alerići i Dodizi. Zanimljivo je da se tu rijeka ne zove Mlade, već Trebižat ili «Novi prokop» ili jednostavno «Prokop». Tek od sljedećeg mosta uzvodno (od Otunja) koji povezuje Grabovnik i Vašaroviće, više je u uporabi naziv Mlade, a od sljedećeg mosta nizvodno (koji nema određenog imena i koji se pogrešno naziva Bagin most – taj je stotinjak metara dalje na istoj cesti, kod restorana Bago, i to ne na toj rijeci već na jednom kanalu koji se od nje odvaja u Lisicama i preko Teskere ide za Hardomilje) više se rabi ime Trebižat. Tako sve do ušća. Da bi došli na naš most (Crvengrski, u «mjestu Šiljezi», potrebno je cestom iz Ljubuškog poći prema Pločama i Vrgorcu, preći ova dva maloprije spomenuta mosta i kad se dođe do raskrižja sa semaforima okrenuti desno prema Lisicama. Nakon otprilike 3 km dolazi se da kraja Lisica i onda se od toga glavnog puta opet odvaja desno, kroz Šiljege (Lošče), tristotinjak metara, put do mosta. Taj most u biti povezuje sela smještena u kraškom predjelu s lijeve strane rijeke, s poljem Berišem na desnoj obali. Uostalom, zašto ne biste bili moji gosti, pa da vam sve to pokažem «u živo»? Srdačan pozdrav!" Vladimir Pavičić
8. 4. 2005

OBAVIJEST NAŠIM POSJETITELJIMA

Već danima gotovo ne uspijevamo ništa uraditi na našoj stranici. Iako redovito i uredno plaćamo naše obveze, u uvjetima u kojima ovih dana radimo stranicu gotovo ne možemo ni otvoriti a kamoli nešto novo na nju postaviti. Intenzivno tražimo neko rješenje. Molimo za strpljenje a možda i za neki koristan prijedlog.
8. 4. 2005

Odlazak - Stanko Krnić

Jutros kada se, više nego ikada, govori riječ Odlazak, misleći na konačni Uspon velikog Pape i velikog Čovjeka skijama prema nebu, odabrali smo pjesmu mladog, talentiranog pjesnika Stanka Krnića, rođenog u selu Hodovo, općina Stolac (živi u Dubrovniku) naslova "Odlazak" koja svjedoči jedan drugi odlazak: gorčinu odlaska s očeva doma i grkoću ostanka u neizvjesnosti našega sela. Na mističan način ova dva pojma jutros su se stopila u jedan. Naš vječni Otac danas dočekuje svoga sina Ivana Pavla II u nebu; naš zemaljski otac, nakrivljene kape, tužno gleda leđa svoga sina koji zauvijek napušta dom i zemlju. Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu.
7. 4. 2005

Svijeće za Papu

Danas, kada se zemlja pretvorila u nebo svijeća, i mi palimo jednu za sve nas ma gdje bili. Mr. sc. Vlaho Akmadžić sa Sveučilišta u Mostaru, poslao nam je komadićak toga neba ispred crkve Sv. Vlahe u Dubrovniku.
7. 4. 2005

Vijest koja uvijek raduje

Položen kamen temeljac za novu crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju.
7. 4. 2005

Posjetili smo Dubrovnik

Na godišnjicu velikog dubrovačkog potresa iz 1667. godine (6. 4. 1667. godine) posjetili smo Dubrovnik, u organizaciji Marinka Marića dipl. ing. kome se najiskrenije zahvaljujemo. Iako u velikoj stisci s vremenom i pripremama za odlazak u Rim na pokop papi Ivanu Pavlu II, primio nas je i dubrovački biskup Dr. Želimir Puljić. Biskup je posjetio našu stranicu i dao punu podršku našim nastojanjima. Na podršci i pomoći Zakladi biskupu se najiskrenije zahvaljujemo. Susreli smo se i razgovarali i s drugim dubrovačkim uglednicima: Ivicom Martića dipl. iur., dr. Stjepom Ragužem, Milanom Perićem, profesorom, Nikolom Bogoje dipl. oec., Mirkom Begušićem dipl. oec i Grgom Pavlovićem, poduzetnikom. Svima se, također, zahvaljujemo na iskrenim razgovorima i razumijevanju. Na slici: ispred Orlandova stupa.
7. 4. 2005

Zanimljivosti

Košarkaš iz Kameruna, Teumo, priznao svojim prijateljima da se je zaljubio u Blidinje i u šali je kazao svom prijatelju svećeniku don Zovki, koji je na župi u Jablanici, da u Kamerunu i nije baš najbolji košarkaš, ali zasigurno bit će najbolji skijaš. Tomo Raič
5. 4. 2005

Primili smo radosnu vijest: Obnova srušene kapelice u groblju na Donjem Brštaniku

Donji Brštanik je jedno od rijetkih sela u Hercegovina koje je u potpunosti spaljeno i napušteno. Mjesto koje je nekad brojilo preko dvjesto žitelja danas je pusto i sablazno kao da nikad nitko u njemu nije ni živio. Sve kuće su spaljene ili porušene, zarasle u travu, a koje malobrojni Brštančari, koji još obilaze svoja rodna ognjišta nastoje ih oteti korovu i zaboravu. Kako je mjesto bilo čisto katoličko okrutna neprijateljska ruka uz kuće nije poštedjela ni najsvetija mjesta poput grobova predaka i spomenika koje im podigoše u spomen njihovi najbliži. Mala kapelica u kojoj se jednom godišnje slavi sveta Misa i blagoslov polja na prvu nedjelju iza Spasova također nije pošteđena nego je oskvrnuta i srušena. Mještani, iako ostali bez svega podigoše nove kuće, najvećim dijelom u Bobanovom selu, a i po čitavoj Hercegovini, Hrvatskoj pa i po čitavom bijelom svijetu. Sad je napokon došla i kapelica na red za obnovu. Malobrojni ali vrijedni i složni prikupiše nešto "crkavice" jer je pomoć sa strane uglavnom izostala (čast pojedincima) i dadoše se u ponovnu gradnju kapelice. Nadaju se da će do Spasova ove godine biti osposobljena za sv. Misu, a nadaju se i pomoći za potpuno uređenje i eventualnoj donaciji od neke dobre duše za crkveno zvono. Neka im dragi Bog nagradi njihov trud, a oni neka ustraju i svojim primjerom pokažu da se i u siromaštvu sa slogom može sve. (Autor teksta i slike: Marinko Marić) (Mi vjerujemo kako ovo nije samo obnova kapelice već i početak obnove novog života na inače prelijepom Donjem Brštaniku)
5. 4. 2005

Moja Tanzanija

Plodovi Tanzanije. Radost svijeta. (Autor fotografije: don Vinko Puljić)
5. 4. 2005

Bijelko Kudrić i ker

U našoj stalnoj rubrici Duhom protiv tiranije donijeli smo priču o Bijelki Kudrića i keru. Pokrenite izbornik "Duhom protiv tiranije" za pročitati tekst. Prema našem novom konceptu stranice, svi prilozi ove rubrike će se moći pregledavati tim izbornikom.
PrvaPrethodna 24  25  26  27  28  29  30  31  32  33  34  35  36  37  38  39 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)