PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
16. 5. 2005

Više od tisuću posjetitelja naše stranice u jednom tjednu

Proteklog tjedna, dvadesetog u ovoj godini u kome smo slavili sjećanje na sve žrtve rata i poraća, našu stranicu je posjetilo više od 1000 osoba. Svima lijepa hvala.
15. 5. 2005

60. OBLJETNICA BLEIBURŠKE TRAGEDIJE

Skupina hodočasnika iz Hutova hodočastila je jučer 14.05.2005. godine u Bleiburg na 60. obljetnicu bleiburške tragedije da se pomoli žrtvama Bleiburga i Križnih putova. Prije 60 godina Saveznici su prisilili hrvatsku vojsku da odloži oružje uvjeravajući ih da svatko ide svojoj kući. Predali su ih Titovim partizanima koji su tu hrvatsku razoružanu mladost u kolonama i logorima, većinu pobili i učinili najveći genocid u povijesti nad Hrvatskim narodom. Zločin su učinili u poratno doba, pa je time zločin i strašniji. Ove godine žrtvama Bleiburga se poklonio predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Misu zadušnicu predvodio je vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, koji je naglasio da se zaustavi manipulacija žrtvama i da su jedne žrtve imale zaštitu politike, a druge su prešućivane i nepriznate. Kardinal Puljić blagoslovio je prije početka sv. mise novoobnovljeni spomenik bleiburškim žrtvama. Spomenik koji je podignut 1987. postavljen je sada na uzvišenu humku od zemlje iz svih hrvatskih područja.
15. 5. 2005

PREŽIVJELI SVJDOČE

Povodom obilježavanja 60-e obljetnice stradanja Hrvata na Bleiburgu izašla je iz tiska prigodna knjiga PREŽIVJELI SVJEDOČE, autora Stanislava Vukorepa. Svjedočanstvo je to 78 preživjelih stradalnika Drugog svjetskog rata i poraća sa područja istočne Hercegovine. Prikupljajući podatke za projekt Državne Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata, autor je slušao i snimao svako potresno svjedočanstvo živućih svjedoka. Osobito je sretan što su neki svjedoci progovorili nakon pola stoljeća šutnje te pred njim progovorili o onome što su desetljećima krili i od vlastitih sinova. Zato je ova knjiga dragocjena zbirka izvora prve ruke i poslužit će, smatra autor, na temelju koje će se pisati autentična povijest jednog od najkrvavijih razdoblja naše prošlosti. Recenziju za knjigu su pisali prof. dr. Zdravko Dizdar, Željko Raguž i prof. dr. Zdravko Tomac. Predgovor knjige je napisao dr. don Ivica Puljić. Knjiga je izdana u ediciji Humski zbornik broj 8, a izdala ju je nakladnička kuća Detecta iz Zagreba. Knjiga se može naručiti kod izdavačke kuće Detecta d.o.o. Stonska 5, 10020 Zagreb ili na telefon 00385 1 66 37 586, fax 01 66 361 00, mobitel 091 551 4038, e-mail detecta@zg.t-com.hr i kod autora mobitel 00387 63 323 026.
15. 5. 2005

Povodom 60 obljetnice Blajburga - Zora Zorine smrti (mučeništvo lijepe Zore Kulaš)

... ali prije nego otvorite našu stalnu rubriku "Hrvatski oltar mučeništva" želimo vas upozoriti na mučninu opisa događaja. Teško ga je i čitati. Zamislimo prelijepu Zoru, ponos svoje obitelji, u osamnaestoj godini života, kako je dva muslimanska krvnika, poslugara četničkih hordi, komšije, vode u kulu na mučenje. Na sebi lijepa Zora nosi harar (vreću od kostrijeti) s nešto svoga ruha koga je skupila i s kojim je mislila pobjeći prema Čapljini ili zapadno od nje, k svom narodu. U sebi nosi čisto srce i san o sreći. Vode je kao Biblijsko žrtveno janje na klanje. Nemoćna je Zora, nemoćan je njen narod. Slika lijepe Zore s hararom i ruhom na leđima, privedena na mučenje, nadmašuje sve što čovjek može zamisliti ali je i slika jednog cijelog naroda i njegove tragične sudbine. Toga časa još desetine hrvatskih ljepotica, u trokutu do Dubrovnika, privedeno je mučenju. Njeni najdraži na stratištu pronalaze izgorjelu mladu Zoru i pramen neizgorjele kose. Zorin posmrtni dar roditeljima i braći. Nešto poput "nebojte se, ja sam s vama!" Plodovi Zorina mučenja su veliki. Beznađe njene smrti pretvorilo se u nadu jednog cijelog naroda. Njeni Crnići pobijelili su obiteljskim domovima, škole su prepune djece... To je pravi plod Zorina mučeništva! Istina, mučeništvo još traje. Krvnici nikada nisu kažnjeni, njen narod je proglašen genocidnim, u BiH je na svim marginama, a već jako, jako dugo preko Biokova pušu čudni vjetrovi. Ipak, zora Zorine smrti zauvijek je svanula! (Na slici: cvijeće s Blidinja, slikano blizu groba Dive Grabovčeve)Pokrenite izbornik "Hrvatski oltar mučeništva" za pročitati tekst, a opciju više za razgledati cvijeće.
12. 5. 2005

BLAJBURG NA RADIMLJI

Održan je prvi komemorativni skup na Radimlji u sklopu prve večeri Stolačkog kulturnog proljeća 2005. Bila je to prva slobodna Misa i prva Svijeća zapaljena za oko 10000 pobijenih Hrvata bez suda i osude i bez spominjanja imena, u jednom od najvećih genocida nedužnih ljudi 1945. godine. Program komemoracije vodili su mladi i folklorne skupine iz Stoca. Predavanje na temu Radimljskog genocida održali su: dr. sc. don Ivica Puljić, povjesničar i Stanislav Vukorep, tajnik ove Zaklade. Ispred Križa sjećanja na mučenike sjedilo je troje preživjelih svjedoka, koji su ranije dali svoje iskaze. Čule su se do sada nepoznate činjenice te detalji mučenja koje su ispričali 78 svjedoka, u sklopu projekta Preživjeli svjedoče koga je vodio Stanislav Vukorep. Dr. sc. don Ivica Puljić je oslikao povijesni okvir u kome se genocid dogodio. Talijanske, fašističke postrojbe ovdje su, tijekom rata surađivale s četničkim postrojbama, koje su se deklarirale kao antifašističke, te s muslimanskim postrojbama, kojima su naivno obećavale BiH bez Hrvata. U toj suradnji počinjeni su najstravičniji zločini nad Hrvatima Hercegovine istočno od Neretve. Krajem rata i kapitulacijom komično tragične talijanske vojske, četničke i muslimanske postrojbe prelaze u partizane i dovršavaju svoj naum na Radimlji. "Sve sam vam rekla što se može reći a to nije ni deseti dio onoga što sam vidjela" rekla je svjedokinja Ana Perić iz sela Poprati kod Stoca. Danju su dovodili jadnike na Radimlju a noću među njih puštali luđake i krvnike svake vrste. Najviše je dovođeno muškaraca ali i žena iz Hercegovine zapadno od Neretve, rekli su svjedoci. "Jedanput su doveli sedam djevojaka iz Hercegovine zapadno od Neretve. Na sebi su imale jašmake i kabanice i smijale su se. Ujutru su kabanice visile o zidu. Djevojaka nije bilo. Uzmite po jednu govorili su nam" pričaju svjedoci. Sutra dan tjerali su ljude da lopatama zagrću stratišta. Desetak žena, Hrvatica i Muslimanki, činilo je to danima plačući. Neke je "Sud" u Stocu oslobađao i slao kući. Njih su dočekivali na Poplatu i Maslinama i ubijali te bacali u jame. "Sud" je uredno dojavljivao krvnicima kuda se oslobođeni kreću. U svemu, bio je to dobro isplanirani genocid nad Hrvatima, ili incident kako ga naziva Predsjednik RH, s ciljem etničkog čišćenja Hercegovine istočno od Neretve, izlaska na more i širokog obuhvata nehrvatskog življa oko Dubrovnika, poput omče. Taj pokolj nedužnih s Radimlje pretočio se u djelovanje stolačke Gimnazije, Osnovnih škola, općinske uprave i posebno Duhanske stanice narednih 25 godina. Hrvati su svugdje bili nepoželjni osim u službi tih istih genocidnih hegemonija. 1991. godine scenarij genocida s Radimlje se gotovo ponovio na istim prostorima. Samo u selima Dabrica, Ljubljenica i Brštanik u širem smislu, pobijeno je 41 Hrvata i Muslimana a za kosti im se ni danas ne zna. Svetu Misu je predvodio biskupijski vikar don Luka Pavlović s grupom svećenika. U propovijedi je naglašeno da je samo jedne večeri stravičnu smrt na Radimlji našlo šest svećenika, nepoznatog imena. Don Luka Pavlović je pozvao sve na molitvu, prestanak svake mržnje i pomisli na osvetu ali i na trajno pamćenje ovog i drugih genocida nad nedužnim. "Svratite kada god možete na Radimlju i zapalite svijeću, naši mučenici vam se raduju". Najavljen je izlazak knjige "Preživjeli svjedoče" autora Stanislava Vukorepa za idući tjedan. Knjiga ima oko 700 stranica teksta.
10. 5. 2005

U očekivanju sutrašnjeg skupa na Radimlji - Vidoštačka Kraljica pjesnika Pere Pavlovića

U očekivanju sutrašnjeg skupa na Radimlji, prve slobodne Mise i prve slobodne Svijeće za nebrojene pogubljene na najstravičniji način bez suda i osude, donosimo pjesmu našega pjesnika Pere Pavlovića "Vidoštačka Kraljica". Jedna svjedokinja nam je dugo pričala strahote koje je vidjela na "mlađoj blajburškoj sestri" Radimlji. Ovako je završila iskaz: "Rekla sam vam sve što se može kazati a to nije ni deseti dio onog što sam vidjela. Ostalo se ne da ispričati riječima." Pokrenite opciju više.
9. 5. 2005

Veliki dan Velike Kraljice Mira

U nedjelju, 8. 5. 2005. godine, održano je centralno misno slavlje u svetištu Kraljice Mira u Hrasnu. Misu je predvodio mjesni biskup dr. sc. Ratko Perić. Misi je, uz veliki broj vjernika, prisustvovao i Predsjednik Vlade RH gospodin Ivo Sanader s pretnjom. Na slici: tradicionalni blagoslov s Gradine vjernika, vozila i vozača.
9. 5. 2005

Vijest koja na poseban način raduje i budi nadu - Studijski dan o životu i djelu dr. Đure Baslera

U povodu 15. obljetnice smrti dr. sc. Đure Baslera, velikana arheološke misli kod nas, organizira se Studijski dan. Studijski dan će se održati 12. svibnja 2005. godine u 9 sati u Dvorani katedrale u Mostaru. Program studijskog dana pročitajte pokretanjem opcije više. Dobro došli.
9. 5. 2005

Počelo "Stolačko kulturno proljeće 2005."

Stolačko kulturno proljeće 2005. godine početi će 11. svibnja u 18 sati na Radimlji. Zbornik radova, u opsegu preko 300 stranica, je dovršen i očekuje se skori izlazak iz tiska. Bilo je planirano i ove godine pozvati naše iseljeništvo na suradnju preko ove stranice. Međutim, poučeni lanjskim iskustvom kada nam nitko nije odgovorio ni na izravno upućena elektronska pisma, od zamisli smo odustali. I ove godine pronađeni su vrijedni suradnici na našem Sveučilištu te sveučilištima i istraživačkim institutima u BiH i RH. Svima velika hvala. Program ovogodišnjeg proljeća možete pročitati pokretanjem opcije više.
6. 5. 2005

Ovo je samo šala

Za kraj radnog tijedna priredili smo jednu šalu koja godi muškoj sujeti. Ali bez imalo zle namjere. "Naljutila žena čovjeka i on joj opali šamar. Žena će tužno: "Ti mene šamaraš, a ja sam se mogla i bolje udat. Kakvog sam momka imala, samo da mi ga grom nije ubio!" Muž će na to: "E, nije njega grom ubio, mene je grom ubio, on se spasio!"
6. 5. 2005

U Gabeli promovirana knjiga "Gabela na Neretvi" autora Anđelka Zelenike

4. svibnja 2005. galerija Martino Mostar i autor Mr. sc. Anđelko Zelenika promovirali su knjigu "Gabela na Neretvi" u motelu Lav u Gabeli. Promotori su bili: Mons. dr. Ratko Perić, Dr. Ivica Puljić, Radoslav Dodig, profesor i autor. Knjiga je životno djelo autora. Na promociji su se čule mnoge zanimljivosti, te je realno očekivati veliko zanimanje za ovom knjigom.
6. 5. 2005

Moja draga Tanzanija

... zašto ste, boni, takvi? (autor fotografije: don Vinko Puljić)
5. 5. 2005

30-et tisućiti posjetitelj nam je jutros došao iz Australije

Jutros, oko 10 sat po lokalnom vremenu, došao nam je 30-et tisućiti posjetitelj s mreže Ernst & Young, Australia.
3. 5. 2005

Svibanj - mjesec Majke

Svim našim dragim posjetiteljicama, ma gdje bile, a posebno onima u bijelom svijetu s čežnjom za očevim domom, povodom mjeseca Majke, priredili smo skroman ali iskren poklon, ono najvrijednije s krša u proljeće. Pokrenite opciju više.
2. 5. 2005

Istraživali smo na speleološkoj stazi Rotimlja - Hodovo - Istup - (Radimlja)

Istraživali smo nekropolu stećaka ispod Matića kuća u Rotimlji. Našli smo ih zajedno: Kameni križ, Šipak i Bura. Prema kazivanju mještana, nitko ne zna kada su se združili, ali su sigurni da su uvijek zajedno.
2. 5. 2005

Istraživali smo na speleološkoj stazi Hrasno - Gornje Hrasno

U selu Podkula posjedili smo s Vidojem (Vidika) Ragužem (Čolić) i popričali. Za čas oživljena su vremena planištara, ovaca, sira i masla, odlazaka u Popovo Polje da se kopa, kosi... Riječju, teška i preteška vremena, ali i herojska vremena kada se preživljavalo i odgajala brojna zdrava i bistra djeca, koja su se rasula po svijetu. Ostali su samo stari i nemoćni. Često, vrlo često pogleduju na kamene putove koji vodi do asfaltirane ceste i dalje u svijet. Hoće li danas njihova djeca navratiti? Vidoje nam je pokazao spilju Dvogrlu, biser u speleološkom đerdanu Hrasna i Gornjeg Hrasna. Pripremamo prikaz Dvogrle. Na slici desno: Vidika Raguž, Čolić, rođen 1932. godine.
PrvaPrethodna 22  23  24  25  26  27  28  29  30  31  32  33  34  35  36  37 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)