PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
26. 7. 2004

"EVO, OVE BOŽJE HRANE NEĆE NAM NIKADA NESTATI" REČE MIJO LJUBAN POŠTO JE POJEO ŠAKU ZEMLJE

Posjetili smo grob Mije (Mihe) Ljubana u selu Bajovci (na slici). Mijo (Miho) Ljuban bio je najutjecajniji od svih vođa Hercegovačkog ustanka na Krupi. Rođen je oko 1821. godine a umro 1888. što i piše na njegovom grobu. "Zabilježen je i jedan vrlo znakovit događaj iz susreta konzula s katolicima: kada su ih konzuli najozbiljnije upozorili da od njihovih država neće dobiti nikakvu podršku ni pomoć, oni su njima još ozbiljnije odgovorili da ih nitko ne može i neće prisiliti na povratak u ropstvo što je Mijo Ljuban potkrijepio uzevši šaku zemlje koju je pred njima pojeo!" (doktorska teza don Ivice Puljića, "KATOLICI DONJE HERCEGOVINE I ISTOČNA KRIZA", str. 267).
25. 7. 2004

SVETI JAKOV U POPOVU

Na Sjenici u gluminskim Bregovima u donjem Popovu gdje se od davnina slavio sv. Jakov Apostol i blagosivljalo polje, danas je župnik don Pero Marić predvodio sv. misno slavlje. Svetog Jkova slave sela Previš i Glumina, ali na misu i na užinu siđu i hutovci, dobrodoljani, dužičani, zelenikovčani, a i njihovi gosti sa strane. Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, tadašnji župnik župe Hutova, don Ivica Puljić sa župljanjima iz Glumine i Previši napravi kapelicu sa hladnicom na mjestu gdje se prije, svake godine pravila ladnica za oltar i svećenika. Na Sjenici se još zadržao starinski običaj užine poslje mise, kada Previšići i Gluminjani časte sve prisutne iz drugih sela. Užina se prije dogonila u bisagama na konju i u torbama, a sada u automobilima.
22. 7. 2004

ISTRAŽIVALI SMO SELO PEĆINA - PRIRODNA PODZEMNA KONCERTNA DVORANA

Selo Pećina je dobilo ime po pećini. Pećina u selu Pećina jedinstven je morfološki fenomen. Razvijena je poput prirodne koncertne dvorane s dva ulaza: jednim koji je služio kao ulaz vode u ponor - pećinu i drugim u svodu nastao urušavanjem. Selo Pećina uskoro će se naći i na našem IS-u.
20. 7. 2004

DAN OPĆINE STOLAC

Danas se u ovom drevnom hercegovačkom gradu na rijeci Bregavi slavio dan općine i sv. Ilija, zaštitnik župe, grada i općine Stolac. Budnica - u ranim jutarnjim satima stočane je probudila limena glazba «Seljačke sloge» iz Trebižata koja je prošla ulicama grada, svirajući, budila stočane. Polaganje vijenaca - izaslanstva županije hercegovačko-neretvanske, grada Stoca i predsjedništva HDZ-a BiH položili su vijence i upalili svijeće pred spomen-križ ispred zgrade općine za sve žrtve u Domovinskom ratu. Poslije polaganja vijenaca održana je svečana sjednica Općinskog vijeća u motelu Villa Ragusi, a prisutne je pozdravio, između ostalih, ugledni gost, mons. Ilija Janjić, biskup iz Kotora. Večer uoči dana općine završen je i tradicionalni malonogometni turnir Stolac 2004.
20. 7. 2004

BISKUP ILIJA PREDVODIO SV. MISNO SLAVLJE U STOCU NA DAN SV. ILIJE

Današnje misno slavlje u Stocu predvodio je biskup kotorski, mons. Ilija Janjić uz koncelebraciju više svećenika. Na samom početku misnog slavlja okupljene vjernike je pozdravio don Rajko Marković, dekan i župnik stolački, a posebnu zahvalu iskazao je biskupu Iliji na dolasku, te mu čestitao imendan. Don Rajko je u svojoj pozdravi naglasio da na današnjem misnom slavlju prisustvuje dosta vjernika porijeklom iz Bosne koje je njihov Križni put doveo u Stolac gdje danas na sv. Iliju, zaštitnika župe, grada i općine misno slavlje predvodi biskup porijeklom iz Bosne. Nakon sv. Misnog slavlja organizirana je procesija ulicama grada Stoca. Na gradskom trgu biskup Ilija Janjić je blagoslovio vjernike i grad. Poslije blagoslova procesija se uputila ponovno prema crkvi sv. Ilije, gdje je nastavljeno narodno veselje.
20. 7. 2004

NARODNO VESELJE U STOCU

Stolac, grad slavljenik, kojega je jutros probudila glazba, poslije sv. Mise nastavljeno je narodno veselje. Desetak hrvatskih kulturno-umjetničkih društava iz Hercegovine je igrom i pjesmom uveseljavalo stočane i njihove goste do kasnih popodnevnih sati. Večeras stočani nastavljaju s veseljem uz koncert Trio kamena iz Neuma i Trio konobe iz Mostara.
18. 7. 2004

DJELATNICI ZAKLADE U MOKROM – BJELIMIĆI

Djelatnici Zaklade «Ruđer Bošković – Donja Hercegovina» današnji susret u Mokrom, iskoristili su da predstave slikom i riječju Mokro u Bjelimićima. Posjetili smo groblje Slanicu, tri nekropole stećaka, čije ćemo slike prikazati. Pisat ćemo zašto su Marčinci kupili izvor vode, kako su Bilići stekli imetak od 180 duluma obradive zemlje, zašto su Boškovići zbog lokomotive iselili iz Hutova, zašto je fra Martin otišao u zatvor, zašto je pao i pukao križ na Čalinu grebu…, a sve to će biti prikazano više slikom nego riječju.
18. 7. 2004

POVRATAK RODNOJ GRUDI

Iseljeni Hrvati Bjelimića svake godine u srpnju mjesecu dođu na svetu misu i obiđu rodna mjesta, pa su tako i danas 18.07. došli na groblje Slanica u Mokrom gdje je fra Ante Kurtović iz Konjica predvodio sveto misno slavlje za iseljene Boškoviće sa Graba, Biliće, Marčinke, Previšiće, Njemčeviće sa Mokroga i Vujinoviće sa Slata. Svi oni se iz Donje Hercegovine 1912. godine naseliše u ova mjesta. Oni su u velikom broju došli na svetu misu i posjetili grobove i upalili svijeće svojim najmilijim. U proteklom ratu oni koji nisu bili već iselili napustili su Bjelimiće, a za sada se vratila samo jedna obitelj Marčinko na Mokro. Danas su oni puni sjete i uspomena na rodni kraj. Na Bilića bari (99.5 duluma) zapjevali i kolo zaigrali, a mladost odigrala i nogometnu utakmicu. Bjelimići su nekada pripadali župi Glavatičevo, a sada pripadaju župi Konjic i općini Konjic.
15. 7. 2004

TREBINJA USKORO NA NAŠEM IS-u

Započela su istraživanja sela Trebinja. Prikupljena je velika i vrlo značajna građa koja će se uskoro prezentirati na našem IS-u. Na slici istraživački tim, s desna na lijevo: Tomo Batina predsjednik udruge Čuvara povijesti "Dilluntum", tajnik zaklade, Šimun Tomašević iz roda serdara Tomaševića i ravnatelj zaklade. Za fotografskim aparatom je bio Ivan Vukorep student arheologije na Sveučilištu u Mostaru. 16. 7. 2004. planirano je istraživanje u rajonu sela Pećina. Svi su pozvani.
15. 7. 2004

TRAGOVIMA HERCEGOVAČKOG USTANKA: PORTRET SERDARA MIŠE TOMAŠEVIĆA

Portret serdara Miše Tomaševića. Kapetan (serdar) Mišo (Mijo) Tomašević Mihin zvani Kukica iz Cicrine bio je zapovjednik u Ustanku (1875-1878) najvećeg ustaničkog bataljuna Popovsko-ljubinjskog, koji je imao 9 četa. Portret se na neodgovarajući način čuva u njegovoj rodnoj kući. Koristite opciju više za razgledanje.
14. 7. 2004

KAKO JE SELJAK NASAMARIO DŽANDARA (preuzeto s foruma šale i doskočice)

Namjerio se džandar na seljaka pa ga vazda progoni nebi li kakvo promaknuće dobio. Seljak se neda pa misli i misli i smisli kako da se džandaru osveti. Rano ujutru nahambiro četiri konja pa ih natovario drvima i pravo u grad. Naprijed odlučnim korakom ide seljak i vodi prvog konja za uzde. Bilo je strogo zabranjeno tako prodavati drva ali seljak ne mari. Na malti čeka džandar. Ne vjeruje svojim očima. Prava sreća. Samo da dovede seljaka u stanicu pa eto ti čina. Hapsi seljaka, naređuje da ga slijedi pa grabi naprijed. Ulice prazne, sve odzvanja od koraka oštrog džandara i konja. Grabi i seljak. Uzde je predo džandaru. Džandar je izvan sebe i već vidi kako ga šef hvali. Ali seljak izoglavljuje prvog konja pa ga preda jednom seljaku koji tu po dogovoru čeka. Zatim drugog, pa trećeg. Pažljivo izoglavljuje i četvrtog koga džandar vodi. Zatim se drži za uzde i malo zateže ko da je konj. Džandar ništa ne primjećuje. Grabi naprijed pred stanicu. Pred stanicom čeka oštri šef džandarmerije. Vidi čudan prizor: džandar vodi seljaka za uzde! Poviče iz svega glasa: -Što to radiš jadan bio? - Prodaje drva, gospodine pa ga privodim s konjima! -A đe su konji jadan bio? Progovori seljak gotovo plačnim glasom: -Eto gospodine što od nas seljaka rade. Vuku nas po gradu ko konje. A i mi smo ljudi vala. Vako se više nemore gospodine. A jok vala!
14. 7. 2004

KAMENO GROBLJE RASNO - DUŽICE: KONTINUITET U TEHNICI SAHRANJIVANJA KROZ STOLJEĆA

Ovo groblje dokazuje kontinuitet u tehnici kršćanskog, hrvatskog sahranjivanja pokojnika kroz stoljeća. U tom kontinuitetu stećci su samo epizoda, naravno originalna i neponovljiva epizoda.
14. 7. 2004

SVETA MISA U KAMENOM GROBLJU RASNO - DUŽICE

Održana je koncelebrirana Sveta misa u Kamenom groblju Rasno - Dužice, općina Široki Brijeg. Poslije mise upriličena je zakuska "na stari način", na travi po obiteljima. Kulturno umjetnička društva su izvela prigodan program. Ohrabruju sve očitija nastojanja Hrvata u BiH povratku svojim korjenima.
14. 7. 2004

SVETA MISA ZA 24 POGINULA BRANITELJA

Održana je koncelebrirana Sveta misa za 24 poginula branitelja na dubravskoj visoravni. Na Križ sjećanja mučki ubijenih branitelja svoga doma položeni su i vjenci od strane mnogobrojnih udruga, člana Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića te općina Čapljina, Stolac, Neum i Ravno.
13. 7. 2004

POVODOM 129 OBLJETNICE HERCEGOVAČKOG USTANKA: SABLJA SERDARA MIŠE TOMAŠEVIĆA KUKICE

Kapetan (serdar) Mišo (Mijo) Tomašević Mihin zvani Kukica iz Cicrine bio je zapovjednik u Ustanku (1875-1878) najvećeg ustaničkog bataljuna Popovsko-ljubinjskog, koji je imao 9 četa. Na slici je serdarova sablja. Nalazi se u njegovoj rodnoj kući. Potrebna je žurna stručna zaštita od propadanja. Opcijom više razgledajte sliku.
13. 7. 2004

NAŠ PROJEKT: PUTOVIMA HERCEGOVAČKOG USTANKA 1875. - 1878.

Odlikovanja serdara Miše Tomaševića Kukice. Križ je s unutarnjom komorom za moći. Odlikovanja se nalaze u rodnoj kući serdara. Potrebna im je hitna zaštita. Opcijom više razgledajte sliku.
12. 7. 2004

OBILJEŽITI DOGAĐAJE I MJESTA IZ HERCEGOVAČKOG USTANKA - NOVI PROJEKT KOGA ZAKLADA POKREĆE

Za Hercegovački ustanak malo tko zna a gotvo ništa nije službeno obilježeno. Pravo povijesno blago, vezano za ustanak, propada i nestaje zajedno sa kućama iz toga vremena. Zaklada želi prekinuti takav odnos prema ustanku koji je u svoje vrijeme potresao Europu, učinio ono što je ta ista Europa držala nemogućim i konačno doveo do sloma Turske carevine na Balkanu. Ali, poglavito zahvaljujući našem nemaru i vječitom državnom interesu da se sve zaboravi ili prekroji, predmeti i objekti vezani za ustanak tiho ali sigurno propadaju i nestaju, poput sablje serdara Miše. Ako se ovakvo stanje nastavi to će biti pravi zločin prema kulturnom blagu koga smo naslijedili. Na slici: natpis na grobu serdara Miše Tomaševića Kukice.
11. 7. 2004

ISTRAŽIVANJE KAMENOG GROBLJA U SELU DUŽICE - ŠIROKI BRIJEG

Na poziv docenta Ive Čolaka s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru upriličila se posjeta starom Kamenom groblju u selu Dužice - Široki Brijeg. Ponovo su registrirani izravni dokazi kako su stećci samo epizoda u kontinuitetu kršćanskog, hrvatskog običaja sahranjivanja kroz povijest. O svemu ćemo uskoro izvjestiti.
11. 7. 2004

TRAGOM HERCEGOVAČKOG USTANKA - ISTRAŽIVANJA U SELU TREBINJA

Istraživanje sela Trebinja, koga je Zaklada upriličila u povodu 129 godina Hercegovačkog ustanka, iznenadilo je cijeli tim makar su mnogi od njih i više puta tu bili. U gotovo napuštenim kućama pronašlo se cijelo zaboravljeno povijesno blago koga ćemo uskoro predstaviti. Na slici: grob serdara Miše Tomaševića Kukice i njegove žene Ruže u groblju sela Cicrine. Opcijom više pregledajte sliku. Sablju sa slike pronašli smo i fotodokumentirali u rodnoj kući Serdara u Cicrini.
9. 7. 2004

ZAPOČET PRIKAZ SPOMEN OBILJEŽJA HERCEGOVAČKOG USTANKA NA NAŠEM IS-u

Započet je prikaz spomen obilježja Hercegovačkom ustanku 1875. godine na našem IS-u (kvadrant 3A, marker tipa H, pored ušća rijeke krupe u Neretvu). Na slici: natpis na spomen obilježju. HERCEGOVAČKI USTANAK
PrvaPrethodna 92  93  94  95  96  97  98  99  100  101  102  103  104  105  106  107 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)