PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
16. 8. 2004

ŠIROKOBRIJEŠKA BAŠTINA

Izašla je jedinstvena i vrlo vrijedna knjiga "ŠIROKOBRIJEŠKA BAŠTINA", autora Ivana Dugandžića. Nakladnik MATICA HRVATSKA ŠIROKI BRIJEG, Biblioteka Vrisak, Knjiga 3, Široki Brijeg, 2004.
16. 8. 2004

BLAGDAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U GRACU

U Gracu hutovskom, jučer, na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije don Đuro Kulaš, dugogodišnji župnik župe Gradac, slavio je svoju dijamantnu misu, 60 godina misništva. Svetu Misu predvodio je biskup Ratko, uz koncelebraciju više svećenika. Biskup se u propovjedi osvrnuo na svećenički život slavljenika. Na početku misnog slavlja, slavljenika don Đuru, pozdravio je u ime župljana i čestitao mu dijamantni jubilej sadašnji župnik u Gracu, don Ante Đerek. Don Ante je čestitao i 60 godina dijamantnog života biskupu Ratku. A mladi iz župe su biskupu i don Đuri uz čestitke uručili bukete cvijeća. Na Svetom Misnom slavlju se okupilo oko 3 tisuće vjernika. Jučer se u Donjoj Hercegovini blagdan Velike Gospe slavio i u Dračevu, Prenju i Trebižatu.
16. 8. 2004

KRALJICA KARNEVALA

U «ludoj» karnevalskoj noći punoj smijeha, igre, plesa i veselja izabrana je i kraljica karnevala, te prva i druga pratilja. Za kraljicu je izabrana Martina Musulin iz Čapljine. Prva pratilja kraljice karnevala je Bojana Mikelenić iz Rijeke, a druga pratilja je Ivana Škrobo iz Pologa.
16. 8. 2004

SEDMI MEĐUNARODNI KARNEVAL U ČAPLJINI

Kako smo najavili u Čapljini je održan sedmi po redu međunarodni ljetni karneval. Ovaj karneval održao se bez pok. Joze Pehara, koji je kao dugogodišnji predsjednik Turističke zajednice Čapljina najzaslužniji da je Čapljina jedini grad u BiH u kojemu se održava međunarodni ljetni karneval i koja je jedini grad iz BiH već osam godina član europske udruge karnevalskih gradova (FECC). Sve sudionike karnevala pozdravio je Josip Silov dopredsjednik europske udruge karnevalskih gradova. Sve grupe su dobile zahvalnice, a izabrana je i kraljica Karnevala.
15. 8. 2004

KAKO JE SELJAK PREVARIO DŽANDARA ILI DUHOM PROTIV TIRANIJE (II DIO)

U forumu šale i doskočice donosimo drugi dio priče o seljaku i džandaru. KAKO JE SELJAK PREVARIO DŽANDARA (II DIO)
13. 8. 2004

UGODAN SUSTER U DILLUNTUMU

Prilikom obilaska terena Donje Hercegovine, svratismo u Hutovo u kafić Dilluntum na da se osvježimo i sklonimo malo u hladovinu. Tu se sretosmo sa djevojkama iz dijaspore (Zagreb, Osijek, Dubrovnik) koje su došle da obiđu svoj rodni kraj. Kroz razgovor saznasmo od njih da svakodnevno preko naše web stranice posjećuju svoj zavičaj. Zahvalile su nam se na našemu trudu, počastile pićem i obećale da će biti i dalje redovni posjetioci naše i njihove web stranice.
13. 8. 2004

MEĐUNARODNI LJETNI KARNEVAL U ČAPLJINI

INTERNATIONAL SUMMER CARNEVAL. U subotu 14.08.2004 u Čapljini se održava tradicionalni Međunarodni ljetni karneval, u organizaciji Turističke organizacije općine Čapljina. Na karnevalu sudjeluje 15 karnevalskih skupina iz BiH, Hrvatske, Italije. Mimohod karnevalski skupina polazi u 17.30 sati sa platoa Športske dvorane i prolazi gradom do Trga kralja Tomislava gdje je predstavljanje karnevalskih skupina. U 23.30 sati je proglašenje kraljice karnevala. Gosti zabavljači ove karnevalske večeri su Ivana Banfić i Mucalo.
12. 8. 2004

PRVA PLANTAŽA JAGODA U HUTOVU

Božo Mustapić iz Hutova, apsolvent Agronomskog fakulteta u Mostaru, zasadio je prvu plantažu jagoda, od 5 000 komada, u Hutovu. Plantaža se nalazi na hutovskom polju.
12. 8. 2004

LOKVA TREBINJA, CRVANJ PLANINA

Stanovnici Humske zemlje ili Donje Hercegovine imali su svoje «planine» na sjeveroistočnim predjelima Hercegovine, a neki i u Bosni sve do Vratla iza Treskavice i Zagorja. Pa i sada od starih humljaka može se čuti dosta zgoda iz planine i gdje je tko imao planinu: Lokva Trebinja – Crvan planina, Zažablje – Morine, Hrasno – Kladovo polje, Burmazi – Treskavica, pa iz Boljuna od Stoca išli su u Boljune planinu, Bjelojevići u Bjelojevićima itd. bilo je to tisućljetno dvojno stanovanje radi stoke i žitnice, zimi u Humnini, a ljeti se sa stokom seli u planinu. Neki, kao Martići, Gustini, Vukorepi, imali su i zimske kuće na Morinama, a Jurkovići i svoje groblje. Do II. svjetskog rata Humljaci su imali 13 500 duluma gruntovnog vlasništva i 37 000 duluma pašnjaka. Od planine ostaše samo grobovi. O planini vidi «Dumo i njegov narod» VŽH, br. 7, Božić 1968., Jozo Papac, «Sjećanja i zapažanja iz mog rodnog kraja», str. 14-16.
11. 8. 2004

JOŠ JEDNA O BJELKI KUDRIĆA

Bjelki zatrebao majstor pa ga pozove, a ovaj završio posao. Bjelko će mu: - Čim budem imo para, platiću ti. Majstor čekao, čekao pa nedočekao. Tužio Bjelku. Sudija pita: - Zašto nisi platio majstora? - Ma nisi li čuo slavni sude kako smo se pogodili? Čim budem imo para da platim. A ja ih posta mi nikada nemam, slavni sude.
11. 8. 2004

PRILOG SPELEOLOŠKOM PARKU PRIRODE - PEĆINA LJUNJEVAČA

Pećina Ljunjevača nije istražena. Ima dva ulaza: Gornja i Donja vrata. Na slici se vide Donja vrata. U hidrogeološkom smislu je vjerojatno riječ o paleo izvoru, uzlaznog tipa. Na donjim vratima stoji Tomo Batina, predsjednik udruge Čuvara povijesti "DILLUNTUM" iz Trebinje. Naslonjen je na kamen kojim su vile zatvarale ulaz u pećinu.
10. 8. 2004

NAŠ KOMENTAR - TREBA SE SAMO O PINEZI I DOLARI GOVORITI

Ljeto je. Ponadali smo se progovoriti o idejama koje zastupamo s nekim ovog ljeta kada bude na odmoru. Rekoše, jedan takav vrlo angažirani čovjek iz Amerike, rođen podno jedne velike planine što uokviruje naše more, nakon dugih godina došao u Domovinu. Broj telefona je taj i taj. Zovemo, ne bez nelagode. Javlja se duboki muški glas postarijeg čovjeka. Predstavljamo se, govorimo zašto zovemo. Kazujemo i tko nas je preporučio. Pita čime se bavimo. Mi citiramo sve odreda pa spominjemo i Ustanak. Glas iz telefona ljutito povika: "Ustanak pričate a! Kakav ustanak? Treba da se o pinezi i dolari govori a ne o ustanku. U nas u Omerika samo se o dolari i biznisu govori. Ne o ustanku". Objašnjavamo da to nije jedino, pa navodimo dalje. Spominjemo da smo čuli i da je on tamo u Amerika jako angažiran na pitanju forklora itd. Glas iz telefona sada definitivno bijesan: "U Omerika sve je biznis. Razumiš li ti to? Sve je biznis, nema tu da se govori drugo. Ne mogu se spominjat s takovim čovikom". I baci slušalicu telefona. Zavlada tišina. Odnekud iskrsnu slika velikog Mihe Ljubana. On uze šaku crvenice zemlje te se zasu pred engleskim konzulom. Pojede je i reče "Ona će nas hraniti gospodine!". Engleski konzul zaplače. Današnji konzuli, oni bjelosvjetski i oni rođeni podno velikih planina što uokviruju naše more, ne plaču. Oni bacaju slušalice. I to tako brzo da se čovjek ne uspije ni ispričati. Zato se ispričavamo našem sugovorniku ovim putem, iako to vjerijatno neće ni pročitati. Ipak, duboko mu se ispričavamo i želimo mu još puno, puno penezi i dolari tamo u Omerika. Pokušavamo kod mnogo drugih iz različitih dijelova svijeta. Redovito nas učtivo odbijaju. I usput besplatno podijele po koji savjet kako treba živjeti. Hvala im, ma gdje bili. Mi ćemo ipak i dalje našim putem, putom velikog Mihe Ljubana. Velikanu duha i demokracije Ljubanu, čiji grob danas čuči otučen sa svih strana u korovu jednog starog groblja, velika hvala na mudrosti kojoj nas je podučio. I neka mu je laka hrvtcka zemlja! I ona koju je pojeo pred engleskim konzulom i ona, škrta, koja ga danas krije.
10. 8. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA

Kameno guvno rijetkog kvadratnog oblika (tradicionalno guvna se grade okruglog oblika). Previš.
10. 8. 2004

KAKVU TAJNU KRIJE PREVIŠ (2)

Stećak jedinstvenog i neobičnog oblika. Previš, grobna gomila uz zidanu grobnicu, nedaleko od današnjeg groblja.
10. 8. 2004

KAKVU TAJNU KRIJE PREVIŠ (1)

Grobnica zidana u malteru sa svodom. Previš, nedaleko od današnjeg groblja. Čeka ozbiljnije istraživanje.
8. 8. 2004

NASELIŠE HERCEGOVINU

Strmica spada među najstarije naseljena mjesta u ovome kraju. Daleko od svačijeg pogleda smještena je u brdima, bila je idealno mjesto za uskoka i hajduka, pa nije ni čudo što iz Strmice potječu dva najčuvenija hajduka iz našega kraja, Bajo i Limov. Strmica je kolijevka naših čuvenih rodova Raguža (koji se u matici krštenih župe Trebinja spominju 1710. godine), Rajiči i Raiči, koji se smatraju jednim od najstariji rodova Hercegovine, koji su iz Strmice preko Hutova naselili Hercegovinu. U spomenutim maticama spominju se prvi put 1713. godine, a naslijedili su Raguževo imanje kada su ovi napustili Strmicu. Raiči imaju i naziv «Morovići». Rod Limov se javlja u maticama 1715. godine, od Limova su Petrovići, a od kojih je rod Pupo, koji se spominje 1713. godine u Strmici. U Strmici se spominje rod Merdžan 1708. godine, pa rod Pavlović 1713. godine, rod Talajići 1714. godine. Rod Bajo se spominje u maticama 1710. godine i iz ovoga roda potječe čuveni uskok i hajduk Bajo, krajem 17. stoljeća (Vidi Đure Kriste, Tribunia 3, str. 185-186). Najkasniji stanovnici Strmice su iz roda Boro, koji su iz Hrasna 1930. godine došli na majčinstvo u Strmicu. Našem domaćin i vodiču kroz zanimljivosti sela Strmice, Janku Bori, ovom prilikom se srdačno zahvaljujemo.
8. 8. 2004

PRILOG ZAVIČAJNOM MUZEJU HERCEGOVAČKOG USTANKA - RODNA KUĆA ĐURE KRSTE PEĆKA, LEGENDE USTANKA

Na slici je rodna kuća Đure Krste - Pećka, jednog od političkih vođa Ustanka. Resili su ga poštenje, mudrost i odanost ustanku. Ciljevi ustanka bili su mu najvažniji; radi njih bio je spreman svakome reći ono što ga spada. Pa i Vojvodi. Za cijenu nije pitao. Živio je i djelovao u zoru europske demokracije i bio njen aktivni tvorac. Pismenosti je naučio čitajući poruke pradjedova sa stećaka a političku mudrost je jednostavno popio s majčinim mlijekom. Prirodno obdaren, pošten i hrabar... Nekada jedan od tvoraca suvremene demokracije, danas zaboravljen! Sahranjen je u obiteljskoj grobnici pored crkve sv. Roka u Trebinji.
8. 8. 2004

I ONI SU BILI S NAMA

Ne možemo se nažalost pohvaliti da smo nekoga zainteresirali da s nama pođe na teren. Interes je ravan nuli. Ali važno je da su oni bili s nama: Ivan i Stanko Čolak te Tihomir Marijanović.
8. 8. 2004

NAŠA ASOCIJACIJA OVOG LJETA

Prijatelji i drugovi do groba i poslije njega. Stećci Kamenog groblja Rasno - Dužice.
8. 8. 2004

ISTRAŽIVALI SMO SELO STRMICU

Strmica, zaselak Trebinje, udaljena je od centra Trebinje nekih 5 do 6 km, krećući se na jug, isprva vrlo lošom makadamskom cestom, a potom konjskom kaldrmom, strmicom do sela. Selo je napušteno, bez struje i prometnice. Kuće su dijelom oštećene u zadnjem potresu. Tek jedan bivši stanovnik ovog sela, a u zadnjem ratu i logoraš po zlu poznatog logora u Bileći, tu čuva ovce a stanuje u Trebinji. Još osjeća nelagodu i nepovjerenje u strane ljude od onog dana kada je u svojoj kući uhvaćen, mučen i odveden u zloglasni logor u Bileći. Selo je poput nekog mjesta iz snova: kuće od kresanog kamena, prirodni zdenci u kamenu prepuni bistre okrepne vode, vrtovi s voćnjacima. I sve to u idiličnom okolišu s mnoštvo speleoloških bisera koje tek treba istražiti (primjerice Vilina pećina s vilinom kamenicom u koju kapa hladna voda i pećinu Ljunjevača sa dvoja vrata). Klima koju samo čovjek može zamisliti. I poput svake bajke, u sredini sela je kuća od kresanog kamena majstora Đure Raiča, zarasla u korov (na slici). U kući više starina nego smo to igdje u muzeju mogli vidjeti. Za krov zaturena klješta za hvaćanje mungosa, originalno majstorovo djelo... Kako to i biva u bajci Trnoružica, vjerojatno je i pred njom novo doba, doba spomen kuće, muzeja samoukog genijalnog majstorstva i ruralnog turizma. Mi ćemo selu posvetiti stranicu na našem IS-u. Razgledajte carstvo majstora Đure opcijom više.
PrvaPrethodna 90  91  92  93  94  95  96  97  98  99  100  101  102  103  104  105 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)