PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
10. 10. 2004

IZ NAŠE ARHIVE - SLIKA KOJA SE POSEBNO DOIMLJE

Dječja kamena obitelj sjedinjena u vječnosti. Nekropola Gornje Hrasno.
10. 10. 2004

POVODOM NAŠE AKCIJE ZAŠTITE GRADITELJSKOG NASLJEĐA NA PRUZI GABELA - GRUŽ

U povodu naše akcije zaštite graditeljskog nasljeđa na pruzi Gabela - Gruž donosimo slike s te pruge iz naše arhive. Zahvaljujemo se gospodinu Sutonu iz Zagreba na ustupljenoj arhivi. Na slici: vodonapojnik.
7. 10. 2004

POVODOM ORGANIZIRANJA PRVOG MEĐUNARODNOG SIMPOZIJA O BLIDINJU

Povodom organiziranja prvog međunarodnog znanstvenog simpozija o Blidinju donosimo pregled njegova rijetkog bilja, prema knjizi: "ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE" autora Dr. sc. Čedomila Šilića. Više o knjizi vidjeti u rubrici Knjige, časopisi, radovi. KNJIGA O BLIDINJU
6. 10. 2004

RAZVOJ EKO TURIZMA

U utorak 05.10.2004. godine općinu Ravno posjetio je predstavnik japanske vlade gosp. Kanao Ito iz agencije Japan International Cooperation Agency (JICA). Gosp. Kanaoa Itoa primio je načelnik općine Ravno gosp Andrija Šimunović, a sastanku su prisustvovali: Gordana Vilušić iz ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i okoliša federacije BiH; Ivanka Miličević-Capek, ravnateljica županiskog Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije; Marinko Dalmatin, direktor ekološke udruge «Lijepa Naša», te predstavnik Zaklade «Ruđer Bošković – Donja Hercegovina». Goste, koji su posjetili špilju Vjetrenica, upoznao je sa njezinim ljepotama Andrija Lučić, vrsni poznavatelj Vjetrenice.
6. 10. 2004

POVODOM NAŠE AKCIJE ZAŠTITE GRADITELJSKOG NASLJEĐA NA PRUZI GABELA - GRUŽ

Karta željezničkih pruga Austro - Ugarske monarhije iz 1901. godine. Uskotračna pruga Gabela - Gruž početi će gradnju dvije godine poslije. Zahvaljujemo gospodinu Tomislavu Suton iz Zagreba koji nam je ovu kartu darovao. Razgledajte je opcijom više.
6. 10. 2004

Prof. dr. Pero Marijanović "MORFOLOŠKE POSEBNOSTI I LEGENDE RIJEKE NERETVE"

Nakladnik: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Knjiga predstavlja rezultate znanstvenoistraživačkog projekta. Autor: Prof. dr. Pero Marijanović. Projekt je pomogao REC (Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu). UDK 551.435.11(497.6Neretva)(0.064) 627.152.12(497.6Neretva)(0.964) 2004. godina
6. 10. 2004

VRIJEDAN KULTURNI DOGAĐAJ U ŠIROKOM BRIJEGU

U izdanju Matice hrvatske Široki brijeg izišla je knjiga ¨Širokobriješka baština" autora Ivana Ike Dugandžića. To je prvi i najvažniji korak u obnovi i zaštiti kulturnog nasljeđa jedne regije. Autoru i Matici hrvatskoj Široki brijeg čestitke. ŠIROKOBRIJEŠKA BAŠTINA
6. 10. 2004

U POVODU PRIPREMA ZA PRVI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ O BLIDINJU

Pogled na Blidinje i njegovu specifičnu graditeljsku baštinu.
6. 10. 2004

(NE)OBIČNOSTI NAŠIH SPELEOLOŠKIH STAZA - STIJENE ZVANE POČIVALA

Ruralna krška arhitektura našeg sela podrazumijeva čvrsto oslanjanje na prirodu, njene darove i posebnosti, kako u samom selu tako i u okolini. Stijene zvane počivala bile su pogodne za kraći odmor, radni dogovor ili samo razgovor, ali su bile i svojevrsni orijentir za onoga tko je tuda prolazio a kraj nije dobro poznavao. Primjerice, švercere duhana. Govorilo se: -Vidjeti ćemo se na počivalima. Muškarci su pri susretu nazivali „Faljen Isus“ te vadili kutiju ili duhankesu. Samo pušenje cigare ili lule nije imalo posebne draži, ali zato jeste priprema za pušenje. Kutija se više puta udarala rukom, zatim dugo motala cigara a još duže palila kresivom, kremenom i čakmakom. Ne daj Bože da trud rano primi vatru, ode ćeif k vragu. Razgovor je mogao duže potrajati ali bi se izgovorile samo nekolike rečenice. To je poseban govor u kome su izgovorene riječi ravnopravne s šutnjom i pokretima lica i tijela. Žene pak više govore ili koga ogovaraju. Pri tom ili isprte breme ili se s njim udobnije namjeste na počivalo. Na počivalima se dragi sastajao s dragom i tu se donosila ona najvažnija odluka u životu, skori brak. Zbog toga su počivala ostala duboko zapisana u našu svijest. Projektom speleološkog parka želimo ih spasiti od zaborava te ih programski iskoristiti kao orijentire i odmorišta.
6. 10. 2004

(NE)OBIČNOSTI NAŠIH SPELEOLOŠKIH STAZA

Suha lokva u Glumini. Kopane su na debljim nakupinama masnih glina. Isprva, tu su se u glibu valjale životinje, potom ih čovjek počinje uređivati produbljivanjem i obziđivanjem. Kada i ako u njima nestane vode, potkraj dugih suša, glina ispuca i sve se doima pravom žeđi. Lokva se napuni prvom obilnijom kišom a iz mulja se izvuku žabe. Raniji žalosni ugođaj žeđi za čas se pretvori u ugođaj blagostanja i slavlja vode. U našem kršu, taj prizor je posebno dojmljiv. Kao da se sve oko lokve raduje pa i školska djeca, koja se tu nakratko zadrže u povratku iz škole, tek da se malo poprskaju vodom.
5. 10. 2004

GOINA ĆUPRIJA - REMEK DJELO AUSTRO UGARSKOG GRADITELJSTVA

Goina ćuprija, remek djelo AustroUgarskog graditeljstva u kamenu s početka prošlog stoljeća. Uskotračna pruga Gabela - Gruž. Zaklada pokreće inicijativu institucionalne zaštite ovog graditeljskog nasljeđa i revitalizaciju pruge. Iskoristite opciju više.
5. 10. 2004

BUDIMO U VIRTUALNOM SVIJETU NAŠEG KAMENOG DOMA

Bar zakratko budimo u virtualnom svijetu našeg kamenog doma. Tu ima svega što čovjeku treba. Jedna kamenica da se pilići i koke napoje. U vodi ima i malo kore jasena da se živinčad ne razboli. Tu je i drvarica s malo suhadi za potpalu. I jedna bilja ili panjina da se drva mogu prebiti, ona deblja naravno. I sjekira je uz drva. I cer je tu da se kava popije ljeti kada je jara. I koji plast blagu kada zima dođe. Zapravo, sve je tu. (selo Pećina, Trebinja)
4. 10. 2004

NAJAVLJUJEMO

Zaklada uskoro organizira skup u Čapljini s ciljem pokretanja ideje o institucionalnoj zaštiti europskog graditeljskog nasljeđa na uskotračnoj pruzi Gabela - Gruž. Riječ je o veličanstvenom graditeljskom poduhvatu Austro Ugarske s početka prošlog stoljeća koje je preporodilo naše prostore. Na sreću kapitalni objekti su dobro sačuvani a mi tražimo potpunu institucionalnu zaštitu tog nasljeđa. Vjerujemo, također, u skoru revitalizaciju pruge kao turističke, koja bi prolazila srcem našeg speleološkog parka prirode. Pokrenite opciju više.
4. 10. 2004

NAŠA VJEČNA KAMENA KNJIGA I NJENE PORUKE

Detalj križa s prethodnog priloga. Nekropola Lišća, speleološka staza Hutovski grad - Hotanj.
4. 10. 2004

LISTAMO STRANICE NAŠE KAMENE KNJIGE

Za sve nas, ma gdje bili rasuti po bijelom svijetu, Zaklada lista stranice naše kamene knjige. Knjige koju nam preci ostaviše. Danas su njene stranice zarasle u makiju, već dugo ljudska noga k njima nije kročila. Vjerujemo kako već sutra neće biti tako. Kao je pokret povratka našoj roditeljskoj knjizi već otpočeo. Da je nikada ne zaboravimo. I spasimo od propadanja. Nekropola Lišća, na speleološkoj stazi Hutovski grad - Hotanj.
4. 10. 2004

NAŠA ISTRAŽIVANJA - JOŠ JEDNA UNIVERZALNA PORUKA NAŠE KAMENE KNJIGE

Tijekom naših terenskih istraživanja kao da se činjenice same nameću a zbog brojnosti vrlo ih je teško prezentirati. Naravno da ćemo to detaljnije učiniti predstavljajući ih na našem IS-u. To smo odgodili za lošija vremena kada se na teren neće moći ići. Kameni križevi po Hercegovini rasuti su poput zvijezda na vedrom nebu. Svaki nosi samo svoju priču, svoj komadićak povijesti, svoju poruku nama a svi zajedno jednu univerzalnu poruku vremena koja su davno prošla. Razgledajte poruku ovog križa. Nekropola Lišća.
3. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ISKRICE NARODNOG DUHA

U vrijeme ove priče, a to je po prilici prva trećina proteklog stoljeća, industrija humora uopće nije postojala. Šala je uvijek bila u funkciji življenja i uvijek je imala neki cilj. Dakle, šale radi šale i to po svaku cijenu nije bilo. Baš zato prikupljamo i spašavamo od zaborava iskrice duha toga vremena kako bi naše tadašnje selo i njegove običaje mogli bolje upoznati. Odlazak u vojsku mladića iz sela bio je poseban događaj. Vojska se služila dugo a ratova je uvijek bilo. Mnogi se nisu vraćali kući. Kada se u vojsku polazilo žene su se skupljale prve da bi ugostile, koga li drugog do muškarce. Bile su zabrinute i tužne. Lazar je bio vedra duha i miljenik sela. Danas odlazi u vojsku, dakle u neizvjesnost. Drveni kofer je spreman. I jedna torba s nešto stvari koje čovjeku uvijek trebaju. Tu je i lapis i malo papira da se knjiga nakiti kada se dođe u vojsku. Žene uzdišu. Pije se kava dočekuša, zatim odmah razgovoruša. Dogodilo se da u selu nema ni jednog mladića pa Lazara nema tko otpratiti na prugu. Žene u šali govore da će ga one pratiti. Stariji se smiju toj šali, ta gdje bi žene koga mogle pratiti? – Što udi? Govore one. - Međeder one i bi, sjedi dole nesrećo jedna! Grdi baka pola u šali pola u zbilji. Vrijeme je polasku. Ima dosta suza. Lazar polazi. Diže kofer na vrat. Svi u glas: - Lazare piši čim budeš mogo. Znaš, nemoj čekati majka ti jadna. Odmah piši. Lazar će ozbiljno: - Hoću, sigurno hoću. Majka škropi, plače i moli se Bogu. Žene za njom. – Zbogom sine moj. I Lazaru bi koja suza ali se neda. Lazar ide Dubravama. I za njega je sve novo, sve izazovno. Kada, žena iz sela čuva ovce. Čeka ga kraj puta da se pozdravi. Lazaru sine, spusti kofer, sjeda, vadi lapis i hartiju. Kiti knjigu ovako: „Faljen Isus i Marija ta je riječ najstarija. Drage žene, ja sam fala dragom Bogu dobro i zdravo. Kako i obećah evo se odmah javljam. Prije nisam mogo.“ Previje papir nadvoje pa zamoli čobanicu da ga preda seoskim ženama. Te se uputi da stigne na prugu.
2. 10. 2004

PRVI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ O PARKU PRIRODE BLIDINJE

Juče je formiran organizacijski odbor prvog međunarodnog znanstvenog simpozija "BLIDINJE 2005.". Simpozij ima prvorazredno značenje za park prirode Blidinje u smislu produbljenja znanstvenih spoznaja o posebnostima toga zaštićenoga prostora. Održati će se u mjesecu rujnu 2005. godine na Blidinju.
2. 10. 2004

NOVI APSOLUTNI MJESEČNI REKORD U BROJU OTVARANJA NAŠE STRANICE

Protekli mjesec, rujan 2004., apsolutni je dosadašnji rekorder u broju otvaranja naše stranice. U tom mjesecu stranicu je posjetilo 1666 osoba! Dosadašnji rekord je pripadao siječnju 2004. s 1292 otvaranja.
30. 9. 2004

IZAĐIMO NA IZBORE

U subotu 02.10.2004. god. u Bosni i Hercegovini održat će se Općinski izbori. Prvi put se neposredno glasuje za izbor načelnika općine. Glasuje se i za izbor članova općinskog vijeća. Dužnost svih građana je da izađu na izbore. Na izborima se glasuje prema vlastitom nahođenju, ali s jednim zajedničkim ciljem - budućnosti Hrvata u BiH.
PrvaPrethodna 85  86  87  88  89  90  91  92  93  94  95  96  97  98  99  100 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)