PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
26. 10. 2004

STRADANJE HRVATA KRUŠEVA

Opisano stradanje Hrvata Kruševa u turskom razdoblju, razdoblju prvog i drugog Svjetskog rata te Domovinskog rata. Autor: don Ljubo Planinić. Izdavač: Župni ured Kruševo.CIP - Gradska knjižnica Mostar. UDK 355.293(497.6 Kruševo = 163.42) ".../1995". Godina izlaska: 2004.
26. 10. 2004

DVA NOVA IZDANJA PREDSTAVLJENA U NAŠOJ RUBRICI KNIGE, ČASOPISI, RADOVI

Dva nova izdanja su predstavljena u našoj rubrici Knjige časopisi, radovi: Stradanje Hrvata Kruševa i Ponosan i neustrašiv, život i djelo don Ante Romića. Oba izdanja je priredio don Ljubo Planinić župnik župe Proroka Ilije u Kruševo. Napominjemo kako župa izdaje i župni list "Kamenjak". Don Ljubo Planinić je poznat kako po vrijednim izdanjima tako i po jedinstvenom odnosu prema našem kulturnom blagu. Spasio je od propadanja i zaborava prelijepu nekropolu stećaka u dvorištu crkve, o čemu ćemo posebno izvijestiti. PONOSAN I NEUSTRAŠIV
26. 10. 2004

LUCIJA MARKOVIĆ - ŠAKIĆ: "POMRAČENI UM"

Naša pjesnikinja Lucija Marković - Šakić, inače pjesnikinja djetinjih vedrih stihova, u zadnjoj zbirci za odrasle "Netko je ubio proljeća" zapjevala je teškim, olovnim tonovima. Takva je, zapravo, bila sudbina Lašve u zadnjem Domovinskom ratu. Iako su pjesme posvećene tragediji duše i tijela odraslih, djeca su opet nezaobilazna u njenim pjesmama ali ovoga puta kao izvor gorke tragedije. Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu "Pomračeni um".
25. 10. 2004

ZAVRŠENA PRVA FAZA PRIKAZA KAMENOG GROBLJA

Završena je prva faza prikaza kamenog groblja Rasno - Dužice na našem IS-u. Na slici: kameni oltar u groblju. KAMENO GROBLJE
25. 10. 2004

SLIKA DRAGE DOMOVINE: LJETO U ZALASKU

Jesen je. Ljetni pejzaži već su nestali. Mi se prisjećamo svih kilometara prepješačenih ovog ljeta, po žegi, u potrazi za našim korijenima. Da se ne zaborave. I da napravimo virtualnu sliku dragog zavičaja za sve one u bijelom svijetu koji ga žele vidjeti. Za odmor duše i tijela i za nadahnuća za nove izazove života. Jutros darujemo ovaj najobičniji prizor naših krajeva. Nema u njemu ničeg posebnog ali je zbog nečega za nas najposebniji na svijetu... Kao da će svaki čas iza plasta sijena proviriti draga osoba i pitati: ¨"Kako si, bolan?". Ili: "Pozdravi mi bolan Antu u Straliji ako ga vidiš."
25. 10. 2004

UPOZNAJMO SVOJU POVIJEST - KAMENI SVJEDOK NAŠE PISMENOSTI

S fotoaparatom u ruci tražimo svjedoke naših korijena ovdje na kamenu. Gotovo je nevjerojatno sve ono što se može vidjeti. Ovaj kameni spomenik naše pismenosti je iz 1885. godine. Remek je djelo ljudskih samoukih ruku. Pravljeno je samo 8 godina nakon neslužbene aneksije BiH. Spomenik kao da je procvjetao u drugačijem političkom ozračju. Oslobođene su stvaralačke energije iz ljudi koji su dugi komad povijesti trpjeli neshvatljivi i neljudski teror. Grobni kamen je, rečeno pjesnički, postao cvijet novog vremena i nove nade. Nade koja se u potpunosti nikada nije realizirala.
24. 10. 2004

KAMENO GROBLJE RASNO-DUŽICE PREDSTAVLJENO NA NAŠEM IS-u

Danas smo započeli predstavljanje kamenog groblja Rasno-Dužice na našem IS-u. Riječ je o izravnom dokazu kontinuiteta sahranjivanja Hrvata kroz povijest. Stećci su jedna tehnika u tom kontinuitetu. Na slici: program upriličen nakon Sv. Mise na kamenom groblju. Kameno groblje je locirano na 1A polje naše karte informacijskog sustava, marker tipa H, blizu toponim Rasno. KAMENO GROBLJE
24. 10. 2004

SPOMENIK PRVIM ŽRTVAMA HERCEGOVAČKOG USTANKA UVRŠTEN U VIRTUALNI MUZEJ

Danas smo naš Virtualni muzej - Kulturna baština obogatili prikazom spomenika prvim žrtvama Hercegovačkog ustanka. "HERCEGOVAČKI USTANAK"
22. 10. 2004

U OČEKIVANJU NOVIH VIJESTI O MEĐUNARODNOM ZNANSTVENOM SIMPOZIJU "BLIDINJE 2005."

U očekivanju novih vijesti o međunarodnom znanstvenom sipoziju "Blidinje 2004." naše posjetitelje darujemo hercegovačkim planinskim cvijećem. Možete iskoristiti opciju više, sigurno će se isplatiti.
22. 10. 2004

DUHOM PROTIV NEPRAVDE - BIJELKO SMIČE KOZE

Bilo je to u ono čudno vrijeme prošle države kada se i Bijelko uspio malo oporaviti te koliko toliko kuću opremiti. Čini se sve je pošlo nabolje. Nabavio Bijelko i lijep broj koza, čeka prinove, daju dosta i kozjeg mlijeka. Kada eto ti naredbe: smiči koze! Jerbo, tako vlast veli, štete gori (drveću) pošto brste mladicu. Ko eto vlast se zabrinula za šume. Zna Bijelko, nije to to. Dolazi 1 maj, drugovi će slaviti pa im treba jeftinog mesa. Požurio narod prodaje svoju muku, svoju uzdanicu po ništa. Samo da je se riješi dok ne dođe narodna vlast. Daje se čitava koza za šaku soli, što no se kaže. Samo Bijelko jok. On sjedi i gotovo zaljubljeno gleda svoje stado koza. Oni brste li brste. Eto ti narodne vlasti. - Ti Bijelko ne slušaš što narodna vlast kaže?! - Slušam vala ljudi. - Pa što nisi smako koze, kada slušaš?! - Smako sam crkve mi svaku! Narodna vlast je sada ljuta a to znači da malo zašuti pa će strogim glasom: - A što ti je ovo tu što brsti? - Jarcovi, sami jarcovi crkve mi. Koze sam posmako kako ste naredili. Evo ljudi morete i pogledati! Reče Bijelko i stade promatrati svoje blago. Za njega je slučaj bio završen
21. 10. 2004

IZ TISKA IZIŠAO NOVI BROJ "ZVIJEZDA MORA"

Iz tiska je izišao najnoviji broj Zvijezde mora, lista župe Gospe od zdravlja u Neumu. Riječ je o 11-tom broju i 6-toj godini izlaženja. Preporučamo posebno članke: Tko su novovjerci i kako se šire? (str. 20) i Koje je vjere bio herceg Stjepan? (str. 26).
21. 10. 2004

LUCIJA MARKOVIĆ ŠAKIĆ - NETKO JE UBIO PROLJEĆA

Pregusta je tišina/ smiraj obzor razgara/pomućena praskozorja/ more k obali krišom prilazi/ sa strahom mimoza trepavice otvara.// Zacviliše pupovi - prokrvavljenim suzama!// Leptir je bijeli/ u crvene, tople latice - po pločniku rasute/ uronio/ krijesnicom užarenom - prikovan!// Ooo... raskomadana je tišina/ razbijen krik/ prigušena je bol zvonika/ iz daljina...// Čempresi ... Boga dozivaju! Netko je ... ubio, proljeća?!
20. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - ZDENAC U ŽEDNOM KAMENU

Vrutak žive, bistre i hladne vode u žednom kamenu. Valjalo je znati odrediti mjesto gdje će se zdenac kopati. Tu je pomoglo višestoljetno iskustvo temeljeno na znanju promatranja, razmišljanja i slušanja tuđih savjeta. Ta mudrost je ovaj krš obdarila zdencima (bunarima) pitke vode. Ta mudrost je omogućavala život na kamenu i preživljavanje. Opcijom više razgledajte ovaj neobični prizor, prizor posvećen ljudskoj mudrosti.
20. 10. 2004

Netko je ubio proljeća - zbirka pjesama

Pjesnikinja Lucija Marković - Šakić iz Viteza. Nakladnik: HKD NAPREDAK podružnica Vitez. ISBN 9958-842-14-9. CIP: 821.163.4(497.6)-1. COBISS.BH-ID 13165830. 2004. godina.
20. 10. 2004

NETKO JE UBIO PROLJEĆA

Iz tiska izišla nova zbirka pjesama pjesnikinje Lucije Marković - Šakić "Netko je ubio proljeća". Nakladnik HKD Napredak Sarajevo. Zbirka je uvrštena u našu rubriku Knjige, časopisi, radovi. NETKO JE UBIO PROLJEĆA
20. 10. 2004

Započeo prikaz sela Previš na našem IS-u

Danas smo započeli prikaz sela Previš na našem IS-u. Vidjeti 3B, marker tipa H, blizu toponima Previš, ili koristiti naš pretraživač pojma Previš. Na slici: unutrašnjost zidane grobnice, vjerojatno iz kasnoantičkog perioda. PREVIŠ
19. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - DOME, SLATKI DOME...

Promatraču se čini da će se svaki čas rasušena vrata na kamenoj kući otvoriti i na njima se pokazati majka s podignutom rukom na čelu i vječnim pitanjem "djeco moja gdje ste?". Iznad vrata se na slici vidi kamen od laporovitog vapnenca s dvije vrlo vrijedne okamine, fosila. Očito ih je konstruktor ove lijepe i tople kuće tu smišljeno postavio kao ukras. Neka tu i ostanu, sve je u ovom selu i tako muzej. S lijeve strane vrata je pendžer, da se u njega nešto ostavi. Poput suvremenih poštanskih sandučeta. Na vratima je bila i alka da njom gost udari i pozove ukućane. Iako je, sudeći prema slici, ljetno vrijeme, lako je zamisliti zimni ugođaj, predbožićno vrijeme i susjeda koji stoji na vratima i kaže: - Domaćine, sretan ti Božić!
19. 10. 2004

POVODOM UREĐENJA NAŠEG VIRTUALNOG MUZEJA - KULTURNA BAŠTINA

Danas smo naš Virtualni muzej - Kulturna baština obogatili eksponatima vezanim za serdara Lazara Previšića s Previši. Na slici serdarov grob. SERDAR LAZAR PREVIŠIĆ
19. 10. 2004

PROJEKT SPELEOLOŠKOG PARKA PRIRODE - ARHITEKTURA SELA NA KAMENU

Već više puta smo spomenuli kako naša ideja speleološkog parka prirode podrazumijeva prateće sadržaje važne za potpuno upoznavanje regije i njene posebnosti. Tako bi naš park prirode činio skladnu zajednicu svega onoga što na tom prostoru ima. Pri tom se važnim čini upoznati i spasiti jedinstvenu arhitekturu kamenih sela, danas nažalost gotovo napuštenih. Temeljni princip te arhitekture je razviti sadržaje sela unutar već stvorenih prirodnih prostora mijenjajući ih samo u najnužnijoj mjeri. Rekli bi, selo se razvija unutar prirode, unutar "prirodnih pora", osvajajući prostore koji već postoje. Tako je kameno selo na neki način, nastavak ili produljenje izvornih prirodnih zakona na stanište koje je selo zauzelo. Taj princip podrazumijeva da se sve u prirodi iskoristi, ako je ikako moguće u svom izvornom obliku. Nakon stoljeća, selo nije "izvirilo" iz prirode i štrčilo u nekom svom prostoru, već je uraslo u prirodu i njene zakonitosti. Recikliranje otpada za to selo nije nikakva posebna novina, tu tehniku je ono odavno dobro poznavalo. Sve je, nakon više uzastopnih tehnoloških ciklusa, vraćalo prirodi u obliku koji joj samo može koristiti a nikako škoditi. Projektom parka prirode smo predvidjeli upoznavanje tog i takvog sela na kamenu čuvajući svaki, pa i naoko nevažni detalj. Na slici: veličanstveni pogled na guvna, svojevrsne ekološke tvornice žita. Paradoks je u činjenici da te tvornice okružuju kamene kote, a žita nikada nije nedostajalo. Rješenje je pronađeno u dubokoj suradnji čovjeka i prirode te pronalasku posebnih prirodnih resursa koji ovaj prostor čine mnogo perspektivnijim nego se to čini. Pokrenite opciju više.
18. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - STAP I MEĆAJA

Istražujući mjesta i objekte vezane uz Hercegovački ustanak, zavlačili smo se u mnoge napuštene ili polu napuštene kuće. Tako smo "upoznali" i ovaj stap i mećaju. Zapravo, čovjek tako upozna čitavo blago koje polako u napuštenim dvorištima i domovima nestaje. A to blago bi bilo neizmjerno važno da se spasi sjećanje na naše korijene. Da ne postanemo narod bez korijena i sjećanja. Zapravo, među rijetkim smo narodima koji se ima čega sjećati i čime ponositi. Stap s naše slike je pripravan da se u njega uspe mlijeko za mesti. Čeka se samo stopanica. Ali, čini se, ona više nikada neće doći...
PrvaPrethodna 83  84  85  86  87  88  89  90  91  92  93  94  95  96  97  98 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)