PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
5. 11. 2004

NEMAMO PRAVO ŠUTJETI NAD PATNJOM DJECE IZAZVANOM BOLESNIM UMOVIMA STARIJIH - PJESNIKINJA LUCIJA MARKOVIĆ ŠAKIĆ

Povodom izlaska najnovije zbirke pjesama pjesnikinje Lucije Marković Šakić, motivirane strahotama i patnjama rata, donosimo pjesmu "Bijeli cvijet" pod motom: Nemamo pravo šutjeti! Pokrenite opciju više.
5. 11. 2004

LIST SMOKVE

Jutros darujemo i list smokve. Njega jesen još nije bojila, prosto zato jer skriva po koji slatki plod za školsku djecu koja će se uskoro pojaviti uz ciku i gombanje. Potom i njega će jesen obojiti i nježno spustiti na zemlju. Jer zima dolazi.
5. 11. 2004

GRM KOJI GORI A NE IZGARA

Jutros šaljemo sliku "grma koji gori a ne izgara". Jesen je i ove godine priredila bezbroj umjetničkih djela po našim dolinama, gorama i planinama, pa i ovaj s biblijskim motivom.
4. 11. 2004

POSJETILI SMO BILOBRKOVU PEĆINU U VINICI (TOMISLAVGRAD)

Istraživali smo u rajonu Roškog polja i Zavelima, te posjetili prirodni krški fenomen Bilobrkovu pećinu. Roško polje sa širom okolinom obećana je zemlja, danas nažalost slabo nastanjena sa mnogo gotovo opustjelih sela. Razlog takvom stanju valja potražiti u nesklonosti proteklih političkih sustava. Drugih razloga teško je pronaći. Riječ je o obećanoj zemlji na koti oko 900 m.n.m. Prirodne čiste vode u izobilju, čak za pokretanje značajne industrijske proizvodnje. Erozijski bazis je svega 10 m ispod kote terena. Jedan kamenolom, koji je otvorio drugu eksploatacijsku etažu, potopljen je bistrom vodom! To obilje podzemne vode planina Zavelim skreće prema Vinici kuda otječe podzemnim prirodnim drenom, te u tom selu, približno na koti 300 m.n.m. istječe kroz pećinu Bilobrkova pećina (vidjeti sliku). Čitav rajon je, inače, posut biserima krške morfologije, jamama i pećinama slabo istraženim. Legende o vilama su neponovljive ljepote i odišu prisnošću ljudi i vila. I danas se o vilama rado govori. Mi ćemo o rezultatima naših istraživanja javljati u rubrici Vijesti i Is-u. Svim Roškopoljcima u svijetu naša Zaklada šalje sliku Bilobrkove pećine za sjećanje ali i akciju pomaganja svom kraju. Danas i sutra ta obećana zemlja postati će topli i siguran dom mnogim povratnicima. Zahvaljujemo gospodinu Tomi Raiču i njegovoj supruzi na organizaciji ovog istraživanja. Zahvaljujemo našim domaćinima, Josipu Trogrliću i njegovoj ženi Klaudiji koji su tog dana boravili u selu Vranjače, na toplom prijemu i dobroj volji da nam pokažu svoj kraj.
3. 11. 2004

NAŠA KULTURNA I GOSPODARSKA BAŠTINA - MUŠKI STAN ZA TKANJE HARARA

Posredovanjem Dr. sc. don Ivice Puljića, župnika župe Neum, Marko Marić nam je poslao sliku modela muškog stana za tkanje harara s detaljnim opisom. Ovaj prilog ima nemjerljiv značaj za očuvanje i poznavanje naše kulturne i gospodarske baštine, pa se autoru ovog priloga najiskrenije zahvaljujemo. Mi ga donosimo onako kako smo ga od autora primili. Gospodin Marko Marić ima veliko iskustvo i znanje iz ove oblasti, iznimno značajne za ruralno gospodarstvo praktično sve do današnjih dana. Uz to, vrlo je zainteresiran za spašavanje naše ukupne baštine. Sam je napravio model stana i njegov detaljan opis koga prilažemo. Ovaj će prilog ući u naš virtualni muzej - kulturna baština. Mi smo o fenomenu harara, vreće od kostrijeti, već pisali. Harar je značajno doprinio gospodarstvu našeg sela: bio je praktičan i nepoderljiv, k tomu jeftin i dostupan svima. Podnosio je duge transporte a namirnice su se u njemu izvrsno čuvale. Glodari su vrlo teško ili nikako mogli prodrijeti u njega. Dok je bio nov služio je za čuvanje i transport prestižnih roba. S vremenom, služio je i za druge svrhe. Tako je imao vrlo dug uporabni period. Praktično se bacao kada više nije mogao očevidno ničem služiti. U ekološkom smislu, bio je sušta suprotnost suvremenim vrećicama iz naših trgovina, koje su nanijele toliko zla našem okolišu. Njegov dugi uporabni vijek završavao se onda kada nije bio opterećenje za okoliš. Jedna prosječna obitelj koristila je vrlo malo harara zbog njihova dugog vijeka. Kostrijet, kao njegov osnovni tvorbeni materijal, niti poslije toga nije bila prijetnja čistom i zdravom okolišu. Zapravo taj se problem uopće nije postavljao. Uostalom, prije nego se bacio, stari harar se višestruko prekrajao i služio za krpljenje novijih. Mogao se i ukrasiti tijekom tkanja, pa je doprinosio razvoju kulturne djelatnosti sela. Pokrenite opciju više i detaljno upoznajte muški stan za tkanje harara.
3. 11. 2004

GROB MIJE LJUBANA UVRŠTEN U NAŠ VIRTUALNI MUZEJ

Grob Mije (Mihe) Ljubana u selu Bajovci danas je uvršten u naš Virtualni muzej - Kulturna baština. Mijo (Miho) Ljuban bio je, kako smo već izvjestili, najutjecajniji od svih vođa Hercegovačkog ustanka na Krupi. Rođen je oko 1821. godine a umro 1888. Bio je velikanom europske demokracije svoga vremena. MIJO LJUBAN
3. 11. 2004

SVJEDOK NAŠE POVIJESTI - MISARI NA MISIŠTU BILE OKO 1925. GODINE

Nastavljamo sa prikupljanjem svjedoka naše povijesti i kompletiranjem virtualnog muzeja. Ovu vrijednu sliku darovao nam je Prof. dr. sc. Mladen Glibić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Odnosi se na pradavno misište Bile o kome smo već izvjestili. Ispod slike piše: "Misari za vrijeme mise oko 1925. na pradavnom misištu Bile između Goranaca i Grabove drage. Tu se u tursko doba slavila misa za sva katolička naselja od Mostara do Crnča". Slika je uvrštena u naš virtualni muzej. misari na misištu bile
2. 11. 2004

ISTRAŽIVALI SMO NEKROPOLU STEĆAKA U KRUŠEVU KOD MOSTARA

Završena je prva faza istraživanja velike nekropole stećaka u Kruševu kod Mostara. Nekropola zapanjuje svojom veličinom i klesarskim umijećem graditelja, ali i nevjerojatnom pažnjom mjesnog župnika don Ljube Planinića. Pokazao nam je svaki stećak, ispričao što je na njegovom očuvanju već učinjeno i što bi još trebalo učiniti. Poznaje svaki pa i najmanji detalj koji se odnosi na nekropolu. Riječju, njegov odnos prema nekropoli može biti primjerom svakom. Na slici: stećak iz nekropole. Nekropola će se uskoro naći na našem IS-u.
2. 11. 2004

JESEN JE ...

Ovu godinu smo započeli prikazom ranog proljetnog lista na jednom kljenu. Vjerujemo kako je to bila plodna istraživačka godina. Prikupili smo mnogo novih informacija i, nažalost, niti jednog novog člana koji bi bio voljan sa nama otići na teren. Jesen je počela, ono lišće s naše prve vijesti ove godine je požutjelo i djelom opalo. Zriju smokve i šipci. Vjerujemo kako ćemo i ove jeseni prikupiti još mnoge informacije i obogatiti naš virtualni muzej i informacijski sustav.
2. 11. 2004

VELIKI KULTURNI DOGAĐAJ - SMOTRA FOLKLORNIH DRUŠTAVA U ALADINIĆIMA KOD STOCA

Nakon Sv. Mise u župnoj crkvi, na dan svetkovine Svih Svetih, održana je veličanstvena smotra hrvatskih kulturnih i umjetničkih društava iz BiH i Hrvatske. Smotri je nazočio neobično veliki broj ljubitelja naše kulturne tradicije. Ovaj događaj imao je velikog odjeka u javnosti Hercegovine. Organizacija smotre je bila besprijekorna.
2. 11. 2004

PROSLAVA DANA MRTVIH - MISA ZA SVE HRVATSKE ŽRTVE TIJEKOM POVIJESTI U CRKVI BEZGREŠNOG ZAČEĆA B.D.M. U HRASNU

Sveta Misa je služena na svetkovinu Svih svetih u crkvu Bezgrešnog začeća B.D.M. u Hrasnu. Poslije mise položeni su vijenci na spomenik žrtvama II sv. rata i poraća te Domovinskog rata. Molitvu kod spomenika je predvodio aktualni upravitelj svetišta Kraljice Mira don Nedjeljko Krešić.
29. 10. 2004

Park prirode Blidinje:Prvi međunarodni znanstveni simpozij «Blidinje 2005» POZIV ZA RADOVE

Pokrenite opciju više i pročitajte prvi službeni poziv za učestvovanje na međunarodnom znanstvenom simpoziju "Blidinje 2005." (Slika uz ovaj tekst posuđena iz knjige: ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE, autora Dr. Čedomila Šilića.)
29. 10. 2004

DUHOM PROTIV TIRANIJE - BIJELKO KUDRIĆ VAGA DUHAN

Uvelike je jesen zavladala. Zapravo to je ono vrijeme kada čovjek ne zna je li prošla jesen i je li počela zima. Treba li očekivati lijepo vrijeme ili snijeg. U to doba na selu sve se miješa, baš kao što je i vrijeme: radost i tuga, nada i beznađe. Božić je pred nama, to čovjeka raduje, ali i vaga duhana. Ta vaga duhana najvažniji je dan u godini. Od njega zavise ostalih 364 godišnjih dana. To je dan koji donosi nadu ali i gorka, pregorka razočaranja. Najčešće, vaga duhana, kada je ispred nas, razgaljuje srca nadom, a kada se dogodi donosi velika razočaranja. Nije to samo radi očiglednih nepravdi koje je duhanska stanica, ili dogana kako su je zvali, ljudima priređivala već i poradi stvarnih rizika koje je uzgoj duhana sobom nosio. Bilo kako bilo, duhan je trebalo osušiti te na južini demetiti. Djeca su demete vezali komišinom da se listovi drže zajedno i da ljepše izgledaju pred vagarom. Ko djevojka kada je prose. Duhan se pri tom razvrstavao po kakvoći i veličini lista: mali, srednji i veliki, prva, druga, treća ... klasa. Svi su ipak nastojali malo ga uljepšati, uljuditi kako bi se reklo, ne bi li postigo veću klasu. Samo je Bijelko drugu tehniku primijenio: unutra u demete loš duhan a prekrio ga s dva lista lijepa duhana. Došo kamion u selo, potovario denjke pa vozi u Stolac. U dogani vlada neopisiva klima. Svi šute, duše se klate od krajnje nade u naklonost vagara do najtežih slutnji. Nitko nikoga ne gleda, svi hodaju oborena pogleda. Samo Bijelko ide ponosno, uzdignuta čela. Ta u njega je duhan da bolji ne može biti. Naravno ako se ne zaviri u struk ili demet kako se kaže po seljački. Zapravo, Bijelko zna što ga čeka, ali se treba malo nakenčijati s vlasti. Njemu je to najvažnije. Vaga duhana je prava prilika za to koja se ne smije propustiti. Došo red na Bijelku. Nanose denjak na vagu. Vagar malo promiješa denjak pa iznutra izvlači šaku strukova. Mukla tišina. Razgrće strukove kada tamo svašta; izvana dobar duhan a unutra đubre, što se ono kaže. U čudu pita, zapravo grmi: - Što je ovo Bijelko? Sve pomiješano! Učustio si ga, a? Bijelko ni da trene. - Nisam gospodine. Malo ga samo presvuko. Znaš, ide u grad pa je reda. Ta, crkve mi, i ja se presvučem kada vamo k vama dolazim! Reče Bijelko i pogledom odluta dalje, samo on zna kamo. Za njega je vaga završena. Vaga duhana je ove godine ispunila očekivanja, bar što se njega tiče.
28. 10. 2004

U POVODU DANA MRTVIH - JELIN GROB NA KRIVODOLU

U povodu Dana Mrtvih objavljujemo tekst o grobu Jele mučenice iz Krivodola (izvor: "Stradanje Hrvata Kruševa", autora don Ljube Planinića, str. 75. - 76.). Povijest je, u svom gorkom hodu po našem kamenjaru, ostavila krvave tragove mučenja koje danas, poput cvjetova, susrećemo posvuda. Oni su naše neprocjenjivo blago, danas, nažalost, zaboravljeno. Mi ih tražimo i trgamo od zaborava. Jelina mučenička smrt, koja se dogodila u obijesti i razularenosti turskih vojnika, ostala je duboko zapisana u sjećanju ljudi koji i danas, u potaji, hodočaste moleći Jelu mučenicu za svakojaku pomoć. Dirljiva je bliskost današnje djevojke prema Jeli mučenici koja se očituje u molitvi na osami, u večernjim satima. Nitko se ne može tako razumjeti, kao njih dvije, iako ih dijele stoljeća. Na slici: župna crkva na Kruševu. Pokrenite opciju više i pročitajte tekst.
28. 10. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA - KAMEN I VODA

Idilična ali živa slika kamena, šake vode i konjske kaldrme pokraj njega. Tek toliko da se umorni prolaznik osvježi pogledom na lokvicu u kamenici. Možda da vrele ruke umoči na hladan kamen sve u prolazu, pazeći na natovarene konje da ne prevale. Ili da zahvati trunku vode i polije po vrelom čelu. Natovareni konji prolaze mirno, maloprije su pojili na lokvi. Speleološka staza Previš - Vrutak.
27. 10. 2004

DOMIŠLJATOST KAMENJARA ILI PROMETANJE - ASOCIJACIJA

Ja sam se lijepo snašla u životu, a vi? (Slika posuđena iz knjige: ENDEMIČNE I RIJETKE BILJKE PARKA PRIRODE BLIDINJE, autora Dr. Čedomila Šilića.)
27. 10. 2004

OCA SU MI UBILI

Kao malo gdje u svijetu, povijest je gorkim koracima koračala našim kršem. Za njom su ostajala groblja i suze. Ali i spomenici ljudskog dostojanstva i ponosa. I sjećanja. Donosimo jedno takvo sjećanje, viđeno očima djeteta i pretočeno u prelijepu pjesmu. Pred patnjom djeteta, izazvanom bolesnim umovima starijih, čovjek nema pravo šutjeti. Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu. (Pjesma je objavljena na poleđini knjige "Stradanje Hrvata Kruševa").
26. 10. 2004

TRAGAMO ZA KORIJENIMA NAŠE DUHOVNOSTI I PISMENOSTI (2)

Crtež na živcu, kristalno jasne poruke prolaznicima. Speleološka staza Pećina-Trebinja-Strmica.
26. 10. 2004

TRAGAMO ZA KORIJENIMA NAŠE DUHOVNOSTI I PISMENOSTI (1)

Natpis na živcu, 1934. godina. Speleološka staza: Pećina-Trebinja-Strmica.
26. 10. 2004

PONOSAN I NEUSTRAŠIV

Naziv knjige: Ponosan i neustrašiv, život i djelo don Ante Romića. Zbornik o don Anti Romiću (1903. - 1964.). Priređivač: don Ljubo Planinić. Izdavač: Župni ured Kruševo. CIP - Gradska knjižnica Mostar. UDK 821.163.42(497.6).09(082) 821.163.42(497.6): :929 Romić A. Godina izdanja 2004.
PrvaPrethodna 82  83  84  85  86  87  88  89  90  91  92  93  94  95  96  97 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)