PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
21. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (18) - PRISPJELI SU NAM DJEČIJI RADOVI

Sretan nam Božić. To nam želi Zvonimir ovom zaista prekrasnom slikom. Mi mu zahvaljujemo.
21. 12. 2004

ZAKLADA UPUTILA PISMO NADLEŽNIMA U SVEZI INSTITUCIONALNE ZAŠTITE GRADITELJSKOG NASLJEĐA NA USKOTRAČNOJ PRUZI ČAPLJINA DUBROVNIK

Zaklada je danas uputila pismo nadležnim županijskim i općinskim vlastima o potrebi žurne institucionalne zaštite graditeljskog nasljeđa na uskotračnoj pruzi Čapljina - Dubrovnik. Sadržaj pisma pročitajte pokretanjem opcije više.
21. 12. 2004

VODA IZ ŠKRIPA

Nastavljaju se radovi na istraživanju i eksploataciji dubokih krških voda u Hercegovini. Najuspješnije je privatno poduzeće "GEOMARIĆ" iz Mostara koje traga za krškim vodama na dubinama većim od 200 m. Na slici: tek završena duboka sonda u kršu (preko 150 m) u fazi testiranja vode i čišćenja od ponorne crvenice. Trenutni kapacitet je oko 1.5 l/s. Projekt ruralnog vodovoda sela Hodovo, Rotimlja, Trijebanj i Kozice je u završnoj fazi. Početak radova na izgradnji vodovoda se očekuje koncem siječnja 2005. godine.
21. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (17) - DJEČIJI RADOVI NA TEMU BOŽIĆA

Umjetnica se sama potpisala na svoje djelo, pokrenite opciju više.
20. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (16) - PRISPJELI SU NAM DJEČIJI RADOVI NA TEMU BOŽIĆA

Dobili smo više dječijih radova na temu Božića. Umjetnica se sama potpisala, samo pokrenite opciju više.
20. 12. 2004

VELIKI BOŽIĆNI KONCERT U STOCU

U Stocu je, u poslijepodnevnim nedjeljnim satima, održan veliki Božićni koncert na kome su učestvovale brojne folklorne skupine. Koncertu je nazočio veliki broj ljubitelja lijepe božićne pjesme. Pokrenite opciju više.
20. 12. 2004

Struka treba nešto reći o oštećenju Velike gomile (Martinovića gomile) - profesor Mirko Bošković

Profesor Mirko Bošković poslao nam je prilog o Velikoj (Martinovića) gomili i potrebi njenog temeljitog znanstvenog proučavanja i zaštiti, naročito zato jer je u zadnjem ratu oštećena budući je korištena kao vojna utvrda. Posebno ukazujemo na sliku klesanog kamena (pokrenuti opciju više) koja govori kako je to zapravo bila veća utvrda na nekom strateškom putnom pravcu.
19. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (15) - HERCEGOVAČKI UZNOSITI PEJZAŽI

Hrgud, najviša kota 1000 m.n.m. Pogled s Barana. Vide se stijene koje tvore kanjon Bregave. Na satelitskom snimku ove stijene su jedan od dominantnih morfoloških elemenata Hercegovine.
19. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (14) - HERCEGOVAČKI UZNOSITI PEJZAŽI

Ilijina stijena, Doljani, Jablanica.
19. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (13) - LEDENI VULKAN BLIDINJE

Hercegovački ledeni pejzaži, Blidinje. Autor fotografije Tomo Raič.
17. 12. 2004

POVODOM POČETKA ISTRAŽIVANJA RADIMLJE - PJESMA GORČIN MAKA DIZDARA

U povodu početka istraživanja i prezentacije kanjona suhe rijeke Radimlje, ljepotice našeg krša, donosimo pjesmu Gorčin, najljepšu pjesmu poteklu s kamena i inspiriranu grobovima i kamenim križevima naših djedova, slavnog stolačkog pjesnika Maka Dizdara. Na slici, grob s kamenim križem i natpisom na Baranskom sedlu u Radimlji, jedan od onih koji su inspirirali slavnog pjesnika. "Ako Kosaru sretnete Na putevima Gospodnjim Molju Skažite Za vjernost Moju" Opcijom više pročitajte pjesmu.
17. 12. 2004

PANORAMA SELA BARANE

U ovo sveto Predbožićnje vrijeme u svijet šaljemo panoramu sela Barane, naš poklon svim iseljenima iz ovog kraja, ma gdje bili. Vjerujemo kako će ih božićno ozračje ovog sela pronaći i bar za trenutak vratiti u zajedništvo s vremenima koja su minula. I naše kratko izvješće s lica mjesta: bajami su odbacili list ali su grki plodovi još na njima, neće proći niti mjesec dana a oni će opet cvjetati, šipci su rodili a raštika je kao nikada do sada u bakinom vrtu.
16. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (12) - RAŠTIKA HRANA HERCEGOVCA

Raštika, dar Božiji i plod kamena, sunca i rada ruku čovječijih. Hrana Hercegovca. Mnoge od nas je podigla na noge koje su nas odnijele u bijeli svijet. Ona je pak ostala u bakinom vrtu, ispod zida, na suncu. Slika je načinjena 12. 12. 2004. na Baranima.
16. 12. 2004

NASMIJMO SE UZ ŠALU IZ POSUŠJA (PREUZETO SA FORUMA)

U Posušju su Vam poznate još i Malotine priče. To je jedan sad pokojnik koji je kući za vrijeme rata, čini mi se došao pješke možda iz Rusije. Jedna njegova priča o Rusiji glasi ovako: "Vi nemate pojma koliki snig more biti u Rusiji, a i kakve vrimenske promine mogu bit. Ladno je bilo do zla boga, a snig izvrcava ko pozivnice. Vodim ja konja, noć je, dodijalo mi prtit, a vidim dodijalo je i konju.Zaustavio sam se na jednom mistu i srićom imado ga svezat za neko železo, taman ko da ga je neko tu ostavio za konje". A sad dolazi jutro: "Budim se vas u goloj vodi. Vruće je, a oko mene je sve mokro. Vidim snig se otopio, a samo nema mi konja nigdi. Kad imaš šta vidit, visi konj o križu na crkvi". (Dakle, snijeg je bio preko crkve, a mjesto na kojem je svezao konja, bio je sami vrh križa). Tomo Raič
16. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (11) - ŠIPAK DAR BOŽIJI I ČUDO PRIRODE

Šipak dar Božiji i polod kamena i ruku čovječijih. Slika je načinjena 12. 12. 2004. godine na Ošanjićima. Na slici se vidi Vlatko Raguž sa Ošanjića.
16. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (10) - "SKAMENJENI"

Pjesma autorice Lucije Marković - Šakić kazuje ono što naša Zaklada pokušava istražiti i razjasniti. Pjesnikinja je to učinila na svoj način postavljajući pitanje Zašto opustješe kameni krajevi i to pitanje stavlja u usta starici, koja se gotovo pretvorila u kamenu hrid, čekajući odgovor. Ovu smo pjesmu odabrali za pjesmu godine. Pokrenite opciju više.
14. 12. 2004

VIRTUALNOM MUZEJU PRILAŽEMO I IZVADAK KNJIGE STANJA DUŠA ŽUPE STOLAC

Virtualnom muzeju prilažemo izvadak knjige Stanja duša župe Stolac koji se odnosi na hrvatsku katoličku obitelj Boška Vukasovića zvanog Kuduz čija je ćerka Cvija (Floriana) Vukasović Kuduz postala ženom Vojvode Musića, što je u knjizi i naznačeno. Delfina, ćerka Cvije i Vojvode Musića, dobila je ime po Cvijinoj sestri.
14. 12. 2004

RODNI LIST VOJVODE DON IVANA MUSIĆA

Nastavljamo sa donošenjem činjeničnog materijala koji se odnosi na Hercegovački ustanak 1875. - 1878. godine. Rodni list Vojvode don Ivana Musića svjedoči o vremenu i mjestu njegova rođenja. To je iznimno važno, budući neki povijesni izvori tvrde da se Vojvoda rodio u mjestu Klobuk kod Trebinja. Rodno mjesto Vojvode Musića je Klobuk u općini Ljubuški, o čemu svjedoči ovaj rodni list. Rodni list prilažemo Virtualnom muzeju - Kulturna baština.
13. 12. 2004

DRUGI O BIJELKI KUDRIĆA

Donosimo činjenični materijal o Bijlki Kudrića (Luka Perić) kao građu za cjelovit prikaz njegova zanimljivog kazivanja o jednom specifičnom vremenu i prostoru. "Zapravo bilo bi teško izreći nešto što bi bilo u etnološkom smislu tipično samo za taj kraj. Dakako, da individualne sudbine i pojedinačna iskustva mogu biti izvori sasvim zanimljivih pripovijedanja. Neiscrpive anegdote o Bijelki Kudriću (inače Luki Periću), tipične baš za ova sela, govore o duhovitosti i lucidnosti ovih ljudi, o njihovoj sklonosti druženju i veselju, kao što pojedini osobni primjeri pokazuju visoki moralni i vjerski osjećaj kod prosječnog čovjeka. Vrijedno je spomenuti priču koju sam čuo od Ahmeta Medara o događaju koji je on sam vidio. Naime, u godinama početka komunističke vlasti poslije 2. svjetskog rata, kad se odvraćalo i branilo da svijet ne ide k misi, naume jednom mjesni političari ograditi crkvu u Rotimlji dračom živicom. I taman oni to napravili prije početka mise, da ne može nitko ući, a dođe jedna žena s dvije kćeri, moj im kazivač ne znade imena, osim da su s Brštanika, pa izuše opanke, prvo majka, a kćeri za njom, i bose preko naviljaka drače u crkvu. Tako pokazaše bez riječi tko su i što su, a komunarima obatališe posao. Ne samo po tome, već prema svim značajnijim zapažanjima. Svaki bi tradicionalni prikazivač ljudi ovoga kraja istaknuo čestitost i hrabrost, duhovitost i marljivost, osobni ponos kao njihove vrline. A ako bi o lošim stranama pričao, onda bi tvrdoglavost pravdao izdržljivošću i strpljivošću, a neopraštanje mučnom borbom u ustrajavanju na tom prostoru. A priča da bi se tkogod sakrio u gustu smrijeku kad bi prolazile iz Hrasna i Bjelojevića ovce u planinu pa privukao sebi debela ovna ili kakvu jalovicu, samo su pojedinačne avanture koje bi završavale momačkim sijelima negdje u ogradi, ako su uopće istinite." Izvor: knjiga "Od Hrguda do Huma", Prof. dr. sc. Miroslav Palameta u članku "Etnološka skica sela u rotimskoj župi", str. 40.
12. 12. 2004

BOŽIĆ NAM DOLAZI (9)

I pohoditi će naša polja i livade. I one na koje orač i kopač godinama nije došao.
PrvaPrethodna 78  79  80  81  82  83  84  85  86  87  88  89  90  91  92  93 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)