PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
7. 4. 2005

Zanimljivosti

Košarkaš iz Kameruna, Teumo, priznao svojim prijateljima da se je zaljubio u Blidinje i u šali je kazao svom prijatelju svećeniku don Zovki, koji je na župi u Jablanici, da u Kamerunu i nije baš najbolji košarkaš, ali zasigurno bit će najbolji skijaš. Tomo Raič
6. 4. 2005

Kameni most na rijeci Mlade u mjestu Šiljezi - slika iz 1898. godine.

Kameni most na rijeci Mlade u mjestu Šiljezi. Slika iz 1898. godine. Na mostu stoji muškarac. Most je bez ograde. Ovaj most nismo mogli otkriti kada smo pregledali stare mostove na rijeci Mlade. Nismo uspjeli ni saznati gdje se točno nalazi mjesto Šiljezi. Izvor: knjiga "WASSERBAUTEN IN BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA", Wien, 1896.
5. 4. 2005

Primili smo radosnu vijest: Obnova srušene kapelice u groblju na Donjem Brštaniku

Donji Brštanik je jedno od rijetkih sela u Hercegovina koje je u potpunosti spaljeno i napušteno. Mjesto koje je nekad brojilo preko dvjesto žitelja danas je pusto i sablazno kao da nikad nitko u njemu nije ni živio. Sve kuće su spaljene ili porušene, zarasle u travu, a koje malobrojni Brštančari, koji još obilaze svoja rodna ognjišta nastoje ih oteti korovu i zaboravu. Kako je mjesto bilo čisto katoličko okrutna neprijateljska ruka uz kuće nije poštedjela ni najsvetija mjesta poput grobova predaka i spomenika koje im podigoše u spomen njihovi najbliži. Mala kapelica u kojoj se jednom godišnje slavi sveta Misa i blagoslov polja na prvu nedjelju iza Spasova također nije pošteđena nego je oskvrnuta i srušena. Mještani, iako ostali bez svega podigoše nove kuće, najvećim dijelom u Bobanovom selu, a i po čitavoj Hercegovini, Hrvatskoj pa i po čitavom bijelom svijetu. Sad je napokon došla i kapelica na red za obnovu. Malobrojni ali vrijedni i složni prikupiše nešto "crkavice" jer je pomoć sa strane uglavnom izostala (čast pojedincima) i dadoše se u ponovnu gradnju kapelice. Nadaju se da će do Spasova ove godine biti osposobljena za sv. Misu, a nadaju se i pomoći za potpuno uređenje i eventualnoj donaciji od neke dobre duše za crkveno zvono. Neka im dragi Bog nagradi njihov trud, a oni neka ustraju i svojim primjerom pokažu da se i u siromaštvu sa slogom može sve. (Autor teksta i slike: Marinko Marić) (Mi vjerujemo kako ovo nije samo obnova kapelice već i početak obnove novog života na inače prelijepom Donjem Brštaniku)
5. 4. 2005

Moja Tanzanija

Plodovi Tanzanije. Radost svijeta. (Autor fotografije: don Vinko Puljić)
5. 4. 2005

Rasno - Dužice, župa Rasno

Knjiga "Rasno - Dužice, župa Rasno". Autori: Ivan Dugandžić i fra dr. Josip Sopta. Izdavač: Matica hrvatska - Ogranak Široki Brijeg. Naslovna stranica: Kronika fra Ilije Leke iz 1872. godine i slika župne crkve sv. Franje u Rasnu, rad akademskog slikara fra Mirka Ćosića. CIP - Katalogizacija u publikaciji Gradska knjižnica Mostar. UDK 980(497.15)Rasno. Knjiga sadrži 416 stranica.
5. 4. 2005

Bijelko Kudrić i ker

U našoj stalnoj rubrici Duhom protiv tiranije donijeli smo priču o Bijelki Kudrića i keru. Pokrenite izbornik "Duhom protiv tiranije" za pročitati tekst. Prema našem novom konceptu stranice, svi prilozi ove rubrike će se moći pregledavati tim izbornikom.
5. 4. 2005

Duhom protiv tiranije - Bijelko Kudrić, Odbor i ker

Cijeli svoj život Bijelko Kudrić je vodio neki svoj nevidljivi rat. Taj rat, iako nevidljiv, bio je njegova realnost, koliko i svaki drugi, vidljivi rat. Nevolje su pristizale svaki dan i svaki dan Bijelko je morao planirati i izvoditi akcije. Dakako, akcije "duhom protiv tiranije" jer svako nasilje mu je bilo strano. Želio je ubiti zlo u ljudima i pustiti da po njegovoj zemlji ispod Ćurila raste i množi se samo dobro. Rekoh, nevolje su same pristizale svaki dan. Nekada po jedna a nekada u grozdu, da smlave jadnoga čovjeka. Davno bi i Bijelko bio pobijeđen da nije bilo jakog i prejakog duha koji se mogao i želio boriti. Tako i toga nedjeljnog, poratnog jutra Bijelko primi poziv da se javi na Odbor koji se trebao održati u zadružnom domu u Hodovu. Cijeli tjedan radi mučno a nedjeljom, da ne bi otišao na Svetu Misu, idi na Odbor. Tamo se sumnjivim elementima prao mozak. Ne otići značilo je dati šibu neprijatelju da te šiba. Otići, pak, znači biti duhovno mučen. Samo, Bijelko je znao i treći način. Zato pođe i povede kera. Svoga kera koji je usput trčkarao i zavlačio se Bijelki pod noge. Dođoše na Dom. Vrata otvorena i čuje se žamor. Jedan drug se nakašljava za stolom. Početi će s izvješćem koliko je protudržavnih elemenata likvidirano od posljednjeg sastanka. Takvi državni uspjesi trebali bi duboko boljeti one koji su imali likvidiranu djecu. Da, to je taj trenutak. Bijelko na vrata a pas kroz noge pa unutra. Naime, pas se plašio da mu Bijelko ne zatvori vrata pa se gotovo s njim utrkivao da uđe. A Bijelko je baš na to računao. Ko bajagi suprostavi se keru, gurajući ga vani, pa će: - Kud si navalio, crkve ti, ja sam dobio poziv, nisi ti. A lude životinje ljudi moji! Svi u smijeh. Misle, opet nespretni Bijelko. Drug šuti. On je razumio. Zapravo, Bijelko je to samo i želio.
4. 4. 2005

AustroUgarski mostovi na rijeci Mlade - Trebižat

Danas smo, zahvaljujući prof. dr. sc. Mladenu Glibiću s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dokumentirali AustroUgarske mostove na rijeci Mlade - Trebižat. Kako je poznato, riječ je o istoj, živopisnoj rijeci koja više puta ponire i izvire. Poput je niti švela na platnu. Čas ga vidite, čas ga nema. Uz to, čitav riječni prostor je i jedan od najvećih sedrotvornih bazena u Europi.
4. 4. 2005

Danas je prvi dan novog dizajna naše stranice

Danas je prvi dan naše stranice u novom ruhu. Jučer smo se oprostili od naše "stare" stranice. Zahvaljujemo se dizajnerici nove stranice Vesni Pažin dipl. oecc. Zahvaljujemo se i našem webmasteru Borisu Pažinu. Sve naše ovogodišnje akcije bile su moguće zahvaljujući potpori Vlade RH. Kupili smo nešto opreme, platili dio troška goriva i Interneta. Dio dobivenog novca smo podarili najsiromašnijima kao pomoć za kupovinu invalidskih kolica i plaćanje troškova električne energije najsiromašnijima. Platili smo i troškove naše stranice za ovu godinu te ostavili za iduću godinu. Vladi RH najiskrenije hvala. Idući mjesec dana smo odredili kao probni za ovaj dizajn stranice. Prihvaćamo prijedloge, kritike i sugestije. Što god bude moguće uvažiti ćemo. Ovih dana podešavamo video galeriju te restrukturiramo temeljni izbornik, stvarajući novi pod nazivom "tematski izbornik" koji bi se odnosio na rubrike: vijesti, blago moga kamenjara, duhom protiv tiranije, speleološki park prirode, moja kamena knjiga i hrvatski oltar mučeništva. Definirali smo kontakte, korisne linkove i odgovor na pitanje: tko smo mi? Na naslovnici stranice se nalazi stih pjesme Zemlja pjesnika Stojana Vučićevića.
4. 4. 2005

UMRO JE VELIKI PAPA I VELIKI ČOVJEK

Umro je veliki Papa i veliki Čovjek. Njemu u čast naš redoviti suradnik Tomo Raič poslao nam je prekrasnu pjesmu koju objavljujemo. Pokrenite opciju više. "Plemenitim srcem omekšavao si tvrde šake, zagovarao mir i molio za ljubav. Tražio si oprost iako se krvav vraćao tvoj bijeli golub i gorjela u vatri mržnje maslinova grana."
3. 4. 2005

Novi dizajn stranice

Spreman je novi dizajn naše stranice koji će se postaviti večeras i biti vidljiv već od sutra. Zahvaljujemo se svim dosadašnjim posjetiteljima i upućujemo poziv da svojim idejama i primjedbama pomognete u daljem razvoju.

webmaster
2. 4. 2005

RAGUŽI, POVIJEST I RODOSLOVLJE

Izašla je knjiga o porijeklu Raguža, autora Stojana Raguža - Gunjinovića iz Požege (rođen u Kruševu kod Stoca). Na blizu 1000 stranica Stojan je prikazao svoj dvadesetogodišnji istraživački rad o svome rodu.
2. 4. 2005

PREDSTAVLJENA KNJIGA RAGUŽA U STOCU

U Stocu 1. travnja 2005. godine u restoranu Villa Raguza, u organizaciji Matice Hrvatske Ogranak Stolac, predstavljena knjiga "Raguži, povijest i rodoslovlje", autora Stojana Raguža - Gunjinovića. O knjizi su govorili: urednik Nikola Raguž, mr. Mirko Bošković, dr. don Božo Goluža, te sam autor na poseban način. Uz gusle je opjevao povijest Raguža i svoj dvadesetogodišnji rad na knjizi. Autora je pozdravio i don Damjan Raguž najstariji svećenik od roda Raguža, Miro Raguž grafički urednik knjige, stolački župnik don Rajko Marković i dr. Mladen Bošković, predsjedik Matice Hrvatske Ogranak Stolac.
1. 4. 2005

Hrvatski oltar mučeništva - mučeništvo 20-to godišnje djevojke Stane Jović iz sela Češljari

U godini u kojoj se obilježava 60-ta godišnjica Blajburga i nebrojenih Križnih putova, donosimo neke detalje mučeničke smrti djevojke Stane Jović koji mogu poslužiti, ali i potaći, detaljna studijska istraživanja. Vjerujemo kako će ta istraživanja odvesti mladu Stanu na čast Oltara. Izvori podacima: knjiga «Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini», strana 412 – 413 i svjedočenje očevidaca. Stana Jović (Nikolina i Marina r. Matić) rodila se 1924. godine u selu Češljari, općina i župa Ravno. Mučena je i ubijena u dvadesetoj godini života. Čitav događaj se, prema pričanju očevidaca, dogodio ovako: 1942. godine Stana je izbjegla u okolicu Slanog a u svoje selo se vratila 1944. godine, vjerujući kako je tamo sigurna. Toga kobnog jutra pošla je na obližnji bunar po vodu. U selo su naglo upali partizani koji su inače terorizirali Hrvate nastojeći ih zastrašiti i potaći na iseljavanje. Koristili su se najsvirepijim metodama naročito na potezu Zavala – Slano, nastojeći ga očistiti od Hrvata. Pred kuću prestrašenih Staninih roditelja su došli, prema kazivanju očevidaca: Milorad Misita, Anđelko Dreč i Pero Vukanović. Pitali su za Stanu, navodno da im pokaže put za Golubinac. Ne sluteći zla kazali su im da je Stana na bunaru. Tu su je uhvatili i poveli u polje. U polju su je mučili. Nesretna djevojka je zapomagala i dozivala ali joj nitko nije mogao pomoći. Iza podne su je poveli uz brdo prema Golubincu. Usput su je mučili čineći teško zamisliva zvjerstva. Malobrojni seljani su mogli pratiti kuda idu mučitelji po kricima djevojke. Stana je znala da joj se bliži kraj. Njeni krici su bivali sve tiši. Mučenje su nastavili kod lokve. Skinuli su lanac sa crkve i vezali je golu. Cijelo vrijeme mučenja zvonili su zvanima na crkvi, svjedoče očevici. Zavezali su kamen na crkveni lanac oko vrata djevojke i bacili je u lokvu. Tako je umrla. Nekoliko dana poslije prestrašeni seljani su je tu pronašli. Dijelovi tijela su joj trgani za vrijeme mučenja. Sahranjena je u obiteljskoj grobnici u selu Češljari. U 20-toj godini života Stana je položila svoj mladi život na Oltar mučeništva za sve nas i sve ljude dobre volje. Potaknimo akciju istraživanja mučeništva naše Stane i drugih djevojaka slične sudbine i pratimo ih na putu do časti Oltara. Vjerujemo kako je mlada Stana podnijela žrtvu da obriše zloću, mržnju i osvetu vjerujući samo u carstvo Dobra! Mučena je najstrašnijim mukama za opomenu Hrvatima da napuste svoje domove i prepuste ih drugima. Mučena je za praznu Hercegovinu. Umrla je za Hercegovinu punu djece, vrtića, škola, za željeznicu preko Hutova i Popova. Stanu ne smijemo iznevjeriti! Na slici: kapelica i groblje sela Češljari u kome je sahranjena mučenica Stana Jović.
1. 4. 2005

DANI MATICE U MOSTARU

Kulturni događaj godine, najveća kulturna manifestacija u B i H uopće, Dani Matice hrvatske započeli su u ponedjeljak 28.ožujka u Mostaru ,svečanim otvorenjem spomenika Marku Maruliću. Ovog prvog stvaratelja hrvatske književnosti s pravom smatramo ocem hrvatskog pjesništva, jer je njegovom pojavom naše pjesništvo ušlo u krug europskih naroda. Autor spomenika hrvatski je kipar Šime Vidulin. Kipar je to čije dvije stotine kamenih skulptura krasi i obogaćuje prostore širom Hrvatske i inozemstva. Vidulin je autor i velebne kamene skulpture Hrvatska ptica iznad Limske drage te desetmetarskog kamenog križa s hrvatskim pleterom stradalnicima rata grada Vukovara. Središnji događaj prvoga dana kulturne manifestacije Dani matice hrvatske u Mostaru bila je izvedba operete Mala Floramy Ive Tijardovića. Praizvedba ove operete bila je u Splitu 14.siječnja 1926.god. Današnja postava pod redateljskom palicom Ivana Lea Leme premijerno je izvedena 05. svibnja 2001.god.Uz soliste, orkestar ,zbor i balet HNK Split u naslovnoj ulozi Floramy nastupila je sjajna Sandra Bagaric. U prepunoj dvorani HRVATSKOG DOMA HERCEGA STJEPANA KOSAČE, NAKON trosatne izvedbe dugo je trajao, kako glumcima tako i orkestru kojim je dirigirao Hari Zlodre, direktor Opere i baleta HNK Split. Istu večer u Galeriji Katarina Kosača otvorena je izložba USKRS U GODINI PALAČE autora Ede Unkovića. Izložba je to u povodu 1700. obljetnice Dioklecijanove palače. U otvorenju izložbe sudjelovali su klapa Iskon ,vokalno-instrumentalni trio Suveniri i KUD Jedinstvo. Na slici: spomenik Marku Maruliću ispred Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru. (Tekst napisala Vedrana Pažin)
1. 4. 2005

Još jedan uspješan mjesec

Ožujak je završio. Našu stranicu je, tijekom njega, otvorio rekordan broj posjetitelja: čak 3088!
1. 4. 2005

Prijatelji s Blidinja (2)

Našim mladim prijateljima poklanjamo sliku njihovih blidinjskih prijatelja. Ovoga puta oni su u inspekciji. A poželjeli su i malo kopna. Poput stvorenja puštenih s Noine barke. (autor fotografija: Tomo Raič)
31. 3. 2005

Prijatelji s Blidinja (1)

Našim mladim posjetiteljima predstavljamo prijatelje s Blidinja. Odmaraju se na jedan i pol metara debelom snijegu!
31. 3. 2005

Naše planine - Zavelim pod snijegom

Zavelim pod snijegom. Slikano iz Posušja.
31. 3. 2005

Još jedan pogled na Hutovski grad

Jedan zanimljiv pogled na Hutovski grad iz fotoaparata Stanislava Vukorepa. Ovim prilogom najavljujemo skore kratke DVD filmove od kojih će jedan biti na temu Hutovskog grada.
PrvaPrethodna 66  67  68  69  70  71  72  73  74  75  76  77  78  79  80  81 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)