PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
20. 4. 2005

NAŠ KOMENTAR: DEMAGOGIJA DEKLARACIJA

Barem što se tiče BiH sve je počelo u politici. Potpisivane su maglovite Deklaracije koje jednako nije razumio onaj tko zna engleski jezik kao ni oni drugi. Zatim su započinjale diktature po deklaracijama. Bilo je slučajeva da su ljudi provodili po osam godina u zatvoru da bi dokazali nevinost. Vele im: ajte zbogom doma. Zatim je na velika vrata zakucala sada već povijesna Bolonjska deklaracija. Bio je to, kako se neki sjećaju, tek maglovit, skroman i pomalo stidljiv papir, koga su neki, negdje i nekada usput potpisali a da nisu ni pročitali tekst. Zatim su započele diktature deklaracije. Moraš ovo, moraš ono. Ovako se moraš organizirati, ovo su ti prava, fasade moraš ovako bojati, kolegije zvati. Mobilizirane su i pete kolone. To su, u prvom redu, profesori koji su oženili profesorice engleskog jezika pa su malo naučili engleski. Oni su vječni putnici financirani iz fondova Bolonjske deklaracije. O znanosti znaju samo da postoji. Velikodušno dijele ocjene, poput kolega na zapadu. Prema statistici, svaka 1.13 izgovorenih riječi je "Bolonjska deklaracija". Studentima predaju ono isto, od riječi do riječi, što i prije toliko i toliko godina. Iskustva crpe iz terminologije Samoupravnog socijalizma. "Drugovi, samoupravni socijalizam...". Zatim tu su i dijelovi studenata koji, što je logičnije od toga, žele studirati bez učenja. Zapravo, dobili su puno više od toga. Bolonjska deklaracija im nudi rotaciju za 180 stupnjeva: oni ocjenjuju profesore, po modelu: daš meni, dam tebi. Ti meni 4 ja tebi 5. U smislu demagogije, Bolonjska deklaracija je studentima ponudila puno više nego Samoupravni socijalizam radnicima. Istina, samoupravni sustav se brzo raspao. Ali ni sa Visokim školstvom ne ide ništa bolje. Raspada se još brže i pretvara u trampu: plati pa studiraj, daš meni, dajem tebi! Slutimo: pa to bi mogao biti i cilj! Što su zapravo ciljevi Bolonjske deklaracije. Dva su temeljna cilja: legalizirati propast Visokog školstva na Zapadu i u istu rupu povući i druge, te "poravnati putove imperijalne" zatirući bastione svijesti gdje možda "čuči protivnik". Svijest može imati student koji se barem malo znojio pred knjigom i poštovao profesora ali ne i kod onoga koji je doktorirao demagogijom i pri tom ocjenjivao profesora. Postao profesor svom profesoru, i to demagogijom deklaracija. On nikada neće imati svijest i može biti lako upravljan, pa čak i samoupravljan. To Samoupravnom socijalizmu nije uspjelo, Bolonjskoj demagogiji hoće. Tamo, na istoku svijetli veliko tržište Kine i drugih. Valja doći do njega. A kako ako "putovi imperijalni" nisu poravnati? I kako ako drugi imaju bolje školstvo i svjesniju mladež? To su zapravo pravi ciljevi Bolonjske demagogije. Da se ne bi krivo razumjeli, Visoko školstvo treba stalnu i temeljitu reformu. Ali ne demagogiju. Reforma treba biti iskrena i svakodnevna ali temeljena na pozitivnim iskustvima tradicije. Ne na demagogiji deklaracija. Na poštivanju različitosti putova do visokih diploma. Ne na jednoumlju Deklaracije. Ne smije počivati na trgovini diplomama, što je očito najvažniji cilj, već na istinskom antičkom učitelju koji provodi cijeli dan sa učenicima. Ne možemo se usporediti s Isusom Kristom i njegovoj ulozi među apostolima, ali od toga možemo učiti. Da, stalno studenta činiti svjesnim čimbenikom svoga učilišta ali ne logikom Demagogije deklaracija. Pero Marijanović
19. 4. 2005

ZORA ČUVA OBIČAJE

Iz tiska je izišla knjiga "Zora čuva običaje", u kojoj je opisan desetogodišnji rad HKUD "Zora" iz Struga - Gorice. Autori: Ivan Jurković, Nikica Martinović i Ivo Sušac - Bronđa, Struge - Gorica, 2005., tisak: Suton d.o.o. Široki Brijeg.
19. 4. 2005

ZORA ČUVA OBIČAJE

U ponedjeljak večer 18. travnja u 20 sati u kino dvorani Mogorjelo u Čapljini kulturno-umjetničko društvo «Zora» iz Struga i Gorice je predstavilo svoju knjigu povodom 10. godišnjice obnove društva. Društvo je osnovano davne 1936, ali je kratko djelovalo, te je ponovno počelo sa djelovanjem 1995. godine. U knjizi je opisan 10-godišnji rad društva. Knjigu «Zora čuva običaje» su predstavili dr. don Ivica Puljić i Željko Raguž, a o knjizi su još govorili i sami autori Ivan Jurković, Nikica Martinović i Ivo Sučac – Bronđa. Predstavljanje knjige je svojim nastupom upotpunila tamburaško-mandolinska sekcija društva. U subotu 23. travnja društvo ima koncert povodom 10. godišnjice obnove društva u Villi Rustici u Mogorjelu.
19. 4. 2005

Povratak - Stanko Krnjić

Nakon odlaska, mladi pjesnik nudi viziju povratka. Povratak u ozračju jeseni, ali ipak povratak. Pokrenite opciju više i pročitajte nadahnutu pjesmu mladog pjesnika. Izvor: zbirka pjesama Stanko Krnjić "Korijeni"
19. 4. 2005

Pogled na Doljane (2) - i kruške koje nestaju!

Nekada čuvene kruške u Doljanima koje nestaju. To su iste one kruške za čiji plod, čim ga pojedete, počinjete razmišljati: kakav im je ono okus? Kao da naš mozak ne može upamtiti svu silinu mirisa i slasti koju kruška ima. Tek kada je opet jedete velite: a, da, to je to! Autor ove slike piše: "Mislim da su kruške zaslužile možda i prvo i zadnje fotografiranje u životu." (autor slike: Tomo Raič)
19. 4. 2005

Pogled na Doljane (1)

Neobičan pogled na Doljane i naš ovojutarnji iskren pozdrav svima: onima koji su ostali u ovoj čudesnoj dolini da nastave život djedova i onim raspršenim po svijetu. U daljini se vidi Ilijina stijena, o kojoj smo pisali 19. 12. 2004. pod naslovom "Hercegovački uznositi pejzaži". Autor fotografije: Tomo Raič.
18. 4. 2005

Zahvala

Gospodin Boro Petric dig. iz Posušja zakladu je novčano darovao. Mi mu najiskrenije zahvaljujemo. Novčani dar će se iskoristiti za plaćanje goriva prilikom obilaska terena i plaćanje troškova Interneta. Još jedno veliko hvala!
18. 4. 2005

VAŽNA OBAVIJEST

Dosadašnja rubrika "Vijesti" restrukturirana je u nove stalne rubrike (vidjeti naš tematski izbornik). Primjerice, ako u našem tematskom izborniku kliknete na "Duhom protiv tiranije" vidjeti ćete sve priloge objavljene do danas na tu temu. Vjerujemo kako će na taj način biti lakše pratiti sadržaje naše stranice.
18. 4. 2005

Radost u dvije slike (2) - Crna radost

Dječje stado jednog našeg pastira. Tanzanija. (autor fotografije: don Vinko Puljić)
18. 4. 2005

Radost u dvije slike (1) - Bijela radost

Misa je završila. Ravno. (autor fotografije: don Vinko Puljić)
18. 4. 2005

Naša proljetna asocijacija - riječi su suvišne

Slika koja u sebi krije, na svoj način, sudbinu i povijest moga kamenjara. Prolazile su njime vojske i sijale zlo; a trešnje su cvjetale i nicao je novi život. Ipak, vrijeme je postaviti ono veliko i vječno: Zašto? Zašto su naše trešnje ograđene minama? Je li, kako se pita naš veliki Ivo Pilar u svom "Južnoslavenskom pitanju", miris toplog željkovanog mora ipak tako jak da ljudi kroz povijest za njim gube pamet? (autor fotografije: don Vinko Puljić)
17. 4. 2005

Blago moga kamenjara - najstarija ekološka tvornica hrane na svijetu

Prostori našega krša se mogu pohvaliti najstarijom ekološkom tvornicom hrane na svijetu. Gotovo tisuću godina poslije, zapadne civilizacije otkrivaju ekološku mudrost naše prastare tehnologije mlijeka i prerađevina od njega. Bile su to tehnološke linije proizvodnje mlijeka, maslaca, sira, (h)urde, mlaćanice i surutke. Čitava tehnologija se odvijala u drvenim posudama; s jedne strane čistim da se proizvod dugo održavao svježim u normalnim prirodnim uvjetima, a s druge strane da se uvijek podržavao proces prirodnog vrenja u njima. Stomačne bolesti, te bolesti krvnih putova i srca, bile su gotovo nepoznate. Mnoge tehnološke postupke, u ovom inače složenom procesu, pojedine obitelji su ljubomorno čuvale kao tajnu i prenosile s koljena na koljeno. Posebna vještina se tražila u čuvanju čistoće drvenog posuđa s isključivo prirodnim sredstvima. Zanimljivo je kako se okoliš nikada nije opterećivao otpadima ove industrije. Sve, do najsitnijeg detalja, se ponovo recikliralo ili je završavalo u posebno pripremljenoj jami za truljenje. To jednako vrijedi i za mirise. Kućanica je smatrala osobnim ponosom da se u okolini osjete samo ugodni ali karakteristični mirisi vrenja mlijeka. Sve se temeljilo isključivo na prirodnim procesima i izvanrednoj čistoći. Nažalost, trebati će proći još puno vremena kako bi suvremene tehnologije otkrile sve tajne naše ekološke tvornice mlijeka i prerađevina od njega. Do tada, mnogi će zablude i nezasitost suvremenih tehnologija platiti vlastitim zdravljem. Velika je šansa našega krša reaktivirati ove tehnologije i turističkim destinacijama ponuditi zdravu hranu starih, mudrih kuhinja. Na slici: dio kolekcije drvenog posuđa iz Zavičajnog muzeja u Hrasnu.
17. 4. 2005

Blago moga kamenjara - Fratarska čatrnja (Rasno, općina Široki Brijeg)

Osim zdenaca i bunara za koje se ne zna kad su građeni, na području župe Rasna ima desetine čatrnje koje su mještani s velikim trudom, u živcu kamenu, iskopali i utvrdili prije 100 i više godina. Jedna od nakapnica za vodu (čatrnja), koja je građena blizu groblja, za vrijeme župnikovanja fra Ilije Skoko (1875.-1881.), obnovljena je početkom 2004.zahvaljujući župniku fra Ivanu Kvesiću. Na tomu znamenitu mjestu, središtu života sela prije i poslije mise, znaku prošlosti i postojanja, Rašnjani su sačuvali starinu i izvornost. Tu je nekada, kada je župa obuhvaćala više sela, bilo središte kraja. Običaj je bio da se ljudi nakon mise nađu zajedno uz čašu rakije ili vina. Mladi su igrali kolo i pjevali, „šetali“ a momci cure zamjerali. Nerijetko bi se priređivala prava nadmetanja u bacanju „kamena s ramena“. (autor priloga: Ivan Dugandžić)
15. 4. 2005

U podzemnom svijetu

Autor fotografije: Dražan Mimica dig., Split.
15. 4. 2005

Moja Tanzanija

Veliki pastiri nađu sočnu ispašu tamo gdje je drugi uopće nevide. (autor fotografije don Vinko Puljić)
15. 4. 2005

NAJAVLJUJEMO: ATLAS DENDROFLORE ( drveće i grmlje) BOSNE I HERCEGOVINE

U nakladi Matice hrvatske Čitluk i Franjevačke kuće Masna Luka pripremljena je za tisak nova znanstveno – popularna knjiga ATLAS DENDROFLORE ( drveće i grmlje) BOSNE I HERCEGOVINE, autora dr. sc. Čedomila Šilića, koji je pisac brojnih prirodoslovnih (botaničkih) knjiga. Pokrenite opciju više i pročitajte tekst najave publikacije.
15. 4. 2005

Povodom snimanja kratkog TV priloga na lokalitetu Gizdave - čovjekoljubna poruka sa stećka

I čovjek i križ i ljubav i mir cijelom svijetu. Poruka je sa stećka iz Srednjeg vijeka (lokalitet Gizdave, Rotimlja). Možda je autor mislio baš na Europu koja je u to vrijeme bila u mraku plemenskih ratova.
14. 4. 2005

Ekipa Hrvatske televizije iz Širokog Brijega posjetila Zakladu i snimila kratki prilog

Ekipa HT-a iz Širokog Brijega posjetila Zakladu i snimila kratki prilog koji se odnosi na ideju osnivanja Speleološkog parka prirode u Hercegovini. Prilog je snimljen na lokalitetu Gizdave u Rotimlji . Na slici: kava na Hodovu.
13. 4. 2005

Hrvatski oltar mučeništva - Spomenik žrtvama rata u Hrasnu

Spomenik je podignut 4. kolovoza 1991. u dvorištu Svetišta Kraljice Mira u Hrasnu, podno Gradine na kojoj se nalazi kip Kraljice Mira. Na spomenik su upisani podaci poginulih i nestalih osoba župe Hrasno. Do 1999. znalo se za 468 stradalih osoba. Iz ostalih župa upisan je samo broj poginulih i nestalih u Drugom svjetskom ratu: Hutovo 140, Gradac 123, Neum 54, Trebinja 170, Ravno 290, Trebinje 42, Stolac 295, Stjepan Krst 112, Rotimlja 220, Aladinići 180, Prenj 108, Domanovići 175, Čeljevo 175, Dračevo 221. Ukupno 2.838 stradalnika. Prema ovom Zborniku brojčano stanje je: Aladinići 300, Čeljevo 227, Domanovići 282, Dračevo 271, Gradac 174, Krasno 546, Hutovo 194, Neum 89, Prenj 152, Ravno 390, Rotimlja 322, Stjepan Krst 220, Stolac 650, Trebinja 223, Trebinje 58, Gornja Hercegovina 207, ijedan dio župe Blagaj 118. Ukupno 4.423 stradalnika. (Preuzeto iz: "Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini", stranica 753)
13. 4. 2005

Blago moga kamenjara - Lokva Krgača, Rasno, Široki Brijeg

U podnožju brežuljka Čerin u Rasnu, uz staru cestu koja vodi od Skokinih kuća prema školi, nalazi se velika “lokva” s periodičnim, povremenim, izvorom – Krgača. Dugačka je više od 20 metara, a u srednjem dijelu širine 8 metara i dubine 1,5 metara. Zidana je s tri strane, djelomično obrađenim kamenom (s klačnim malterom). S istočne strane je bez zida-ulaz za stoku. Tko je zidao “lokvu” ne znaju ni najstariji ljudi. Neki od njih znaju reći da su to radili Grci ili Rimljani. "Krgača" je sigurno građena prije dolaska Osmanlija na ta područja. U stara vremena kao i danas voda iz “Krgače” služila je za napajanje stoke. Izvor presušuje samo za vrijeme većih ljetnih suša. (autor priloga: Ivan Dugandžić)
PrvaPrethodna 64  65  66  67  68  69  70  71  72  73  74  75  76  77  78  79 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)