PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
14. 5. 2005

Povodom 60 obljetnice Blajburga - Plodovi Žrtve na Radimlji (4)

Plodovi Žrtve na Radimlji (11. 5. 2005.)
14. 5. 2005

Naš komentar - Zašto Žrtva na Radimlji

Narod koji ne pozna uzroke i posljedice svih ili važnijih povijesnih događanja u napasti je ponavljati ih, ostati u začaranom krugu nasilja, mržnje i osvete. Kada uči od povijesti postaje pripremljen za budućnost i kormilom uvijek može zaobići grebene i podzemno stijenje.I to je bio smisao okupljanja na Radimlji. Jasno i glasno kazati narodu zašto se dogodio genocid na Radimlji. Da razloge ponovimo. Četničke snage, odmah po izbijanju Drugog svjetskog rata, žure na donju Hercegovinu sve do Neretve, a poslije i preko nje, vođeni idejom hegemonije koja je u tom času bila stara gotovo tisuću godina. Odmah se povezuju s tragično komičnom fašističkom vojskom Italije, ili kokošarima kako ih narod popularno zove. I njih vuče opojni miris hrvatskog mora. I oni bi Dalmaciju. Talijani s trokuta do Dubrovnika odstranjuju sve postrojbe Hrvata i povezuju se s dijelom muslimanske vojske. Znaju, i oni bi na more. Četničke postrojbe ovaj pakleni plan prave samo privremeno; već tada smišljaju kako se poslije riješiti i jednih i drugih. Međutim, sada je najvažnije kako se riješiti Hrvata. Žrtva na Radimlji nije, dakle, izravna posljedica Blajburga, već hegemonističke politike još od početka rata. Uostalom, to je jedan od najvažnijih razloga zašto se i Blajburg dogodio. U međuvremenu četničke i bratske muslimanske postrojbe su promijenile kapu; kokardu su uredno zamijenili zvijezdom. Stravičnom žrtvom na Radimlji trebalo je zastrašiti narod i natjerati ga na bijeg. Stvorila bi se tako velika Srbija, najmanje do Neretve i na moru, te bi se dovršio naum započet s Talijanima. Samo, izgubljene su uzde a slast smrti bio je preči profesionalnim zlikovcima. Zločin se pretvorio u genocid, pobijeno je oko 10000 ljudi, prema procjeni objektivnih istraživača zločina! S Hrvatima ubijaju se i Muslimani, koji nisu htjeli prihvatiti politiku hegemonije. Sada je taj zločin trebalo tajiti i prikrivati, što je, mnogo poslije, činila i JNA, zatrpavajući jame i posipavajući kosti kiselinama da se tragovi zločina prikriju, o čemu svjedoče očevici. Tijekom cijelog rata planiraju se i izvode bestijalni napadi na hrvatske djevojke, ponos svoga naroda, što je bio prokušani metoda još iz davnih dana. Što mi trebamo raditi danas? Poslušati glas, vapaj stolačkog župnika don Rajka Markovića izrečen na skupu na Radimlji i dr. don Ivice Puljica i monsinjora Luke Pavlovića te iščupati svaku mržnju iz srca i pomisao na osvetu. Ne smijemo postati ono što je bio Radimski krvnik! Krvnika s Radimlje ne brine naša mržnja već ostajanje na očevu domu! Ostajati na svom očevom ognjištu, podizati i školovati djecu.To naši mučenici žele. To krvnici s Radimlje ne žele. Svaki dan učiniti nešto za mir i suživot ali ništa, baš ništa za odlazak sa svoga očinskog praga. Najveća sreća življenja je na prahu otaca i djedova svojih. Takvu sreću tuđi svijet ne može pružiti. Pogotovo kada je to prah naših očeva i djedova mučenika, naših sestri i djevojaka mučenica. Sveti je to prah u kome život pruža najdublje moguće korijene! (Pero Marijanović)
13. 5. 2005

Povodom 60 obljetnice Blajburga - Plodovi Žrtve na Radimlji (4)

Plodovi Žrtve na Radimlji. (11. 5. 2005.)
13. 5. 2005

Povodom 60 obljetnice Blajburga - Plodovi Žrtve na Radimlji (3)

Plodovi Žrtve na Radimlji. (11. 5. 2005.)
13. 5. 2005

Povodom 60 obljetnice Blajburga - Plodovi Žrtve na Radimlji (2)

Plodovi Žrtve na Radimlji. (11. 5. 2005.)
13. 5. 2005

Povodom 60 obljetnice Blajburga - Plodovi Žrtve na Radimlji (1)

Plodovi Žrtve na Radimlji (11. 5. 2005.)
12. 5. 2005

BLAJBURG NA RADIMLJI

Održan je prvi komemorativni skup na Radimlji u sklopu prve večeri Stolačkog kulturnog proljeća 2005. Bila je to prva slobodna Misa i prva Svijeća zapaljena za oko 10000 pobijenih Hrvata bez suda i osude i bez spominjanja imena, u jednom od najvećih genocida nedužnih ljudi 1945. godine. Program komemoracije vodili su mladi i folklorne skupine iz Stoca. Predavanje na temu Radimljskog genocida održali su: dr. sc. don Ivica Puljić, povjesničar i Stanislav Vukorep, tajnik ove Zaklade. Ispred Križa sjećanja na mučenike sjedilo je troje preživjelih svjedoka, koji su ranije dali svoje iskaze. Čule su se do sada nepoznate činjenice te detalji mučenja koje su ispričali 78 svjedoka, u sklopu projekta Preživjeli svjedoče koga je vodio Stanislav Vukorep. Dr. sc. don Ivica Puljić je oslikao povijesni okvir u kome se genocid dogodio. Talijanske, fašističke postrojbe ovdje su, tijekom rata surađivale s četničkim postrojbama, koje su se deklarirale kao antifašističke, te s muslimanskim postrojbama, kojima su naivno obećavale BiH bez Hrvata. U toj suradnji počinjeni su najstravičniji zločini nad Hrvatima Hercegovine istočno od Neretve. Krajem rata i kapitulacijom komično tragične talijanske vojske, četničke i muslimanske postrojbe prelaze u partizane i dovršavaju svoj naum na Radimlji. "Sve sam vam rekla što se može reći a to nije ni deseti dio onoga što sam vidjela" rekla je svjedokinja Ana Perić iz sela Poprati kod Stoca. Danju su dovodili jadnike na Radimlju a noću među njih puštali luđake i krvnike svake vrste. Najviše je dovođeno muškaraca ali i žena iz Hercegovine zapadno od Neretve, rekli su svjedoci. "Jedanput su doveli sedam djevojaka iz Hercegovine zapadno od Neretve. Na sebi su imale jašmake i kabanice i smijale su se. Ujutru su kabanice visile o zidu. Djevojaka nije bilo. Uzmite po jednu govorili su nam" pričaju svjedoci. Sutra dan tjerali su ljude da lopatama zagrću stratišta. Desetak žena, Hrvatica i Muslimanki, činilo je to danima plačući. Neke je "Sud" u Stocu oslobađao i slao kući. Njih su dočekivali na Poplatu i Maslinama i ubijali te bacali u jame. "Sud" je uredno dojavljivao krvnicima kuda se oslobođeni kreću. U svemu, bio je to dobro isplanirani genocid nad Hrvatima, ili incident kako ga naziva Predsjednik RH, s ciljem etničkog čišćenja Hercegovine istočno od Neretve, izlaska na more i širokog obuhvata nehrvatskog življa oko Dubrovnika, poput omče. Taj pokolj nedužnih s Radimlje pretočio se u djelovanje stolačke Gimnazije, Osnovnih škola, općinske uprave i posebno Duhanske stanice narednih 25 godina. Hrvati su svugdje bili nepoželjni osim u službi tih istih genocidnih hegemonija. 1991. godine scenarij genocida s Radimlje se gotovo ponovio na istim prostorima. Samo u selima Dabrica, Ljubljenica i Brštanik u širem smislu, pobijeno je 41 Hrvata i Muslimana a za kosti im se ni danas ne zna. Svetu Misu je predvodio biskupijski vikar don Luka Pavlović s grupom svećenika. U propovijedi je naglašeno da je samo jedne večeri stravičnu smrt na Radimlji našlo šest svećenika, nepoznatog imena. Don Luka Pavlović je pozvao sve na molitvu, prestanak svake mržnje i pomisli na osvetu ali i na trajno pamćenje ovog i drugih genocida nad nedužnim. "Svratite kada god možete na Radimlju i zapalite svijeću, naši mučenici vam se raduju". Najavljen je izlazak knjige "Preživjeli svjedoče" autora Stanislava Vukorepa za idući tjedan. Knjiga ima oko 700 stranica teksta.
11. 5. 2005

Moja kamena knjiga(3) - Temelji i usponi našega školstva

Gimnazija na Širokom Brijegu S propašću turske vlasti i dolaskom austrougarske monarhije (1878.g.) pismenost i kultura dobivaju zamah. Nova vlast, iako tudja, bila je pogodnija za razvoj kulture i gospodarstva. Za procvat školstva najzaslužniji su franjevci koji počevši od 1889. godine, razred po razred utemeljuju gimnaziju na Širokom brijegu. Toj gimnaziji Austrija daje pravo javnosti 1918. godine a veliku i impozantnu zgradu gimnazije grade fratri od 1924 . do 1931. godine. Za ovaj dio povijesti važno je spomenuti fra Dominika Mandića koji je radio na duhovnoj i pastoralnoj izobrazbi, te na unaprijedjenju gospodarstva, naročito duhanske proizvodnje. Preuzeto sa: www.siroki.com/gimnazija/gimnazija.htm
11. 5. 2005

Moja kamena knjiga(2) - Temelji i usponi našega školstva

Katolička pučka učiona u Stocu: Poziv na javni ispit 2. listopada 1880. godine! Katolička pučka učiona (škola) počela s radom 1871. godine. Službeno je otvorena 10. ožujka 1873. godine. Dan škole se slavio na 26. kolovoza u čast Svetog Josipa Kalasanski. Prestaje s radom 18. 9. 1885. godine. Blagoslovljena i otvorena za etnografski i etnološki muzej 2005. godine.
11. 5. 2005

Moja kamena knjiga(1) - Temelji i usponi našega školstva

Današnji dan želimo posvetiti patnji i uzdizanju našega čovjeka na kamenu. Patnja i uzdizanje njegov je povijesni usud: Blajburška tragedija, koju je povijest rijetko zabilježila izvan izravnih ratnih sukoba, proizvela je duhovno uzdizanje cijelog jednog naroda, kao spontani odgovor na sve nepravde i sva mučilišta koje mu je krvnik priredio, prije nego je taj isti krvnik stao na pozornicu naroda i konstatirao "Hrvati su genocidni narod". Rijetko je ijedna žrtva u povijesti ljudskoga roda doživjela takvu sudbinu a potom krenula u spiralu svoga duhovnog razvoja, podarujući čovječanstvu znanstvenike, stvaraoce, umjetnike, športaše... Mi pokazujemo same korijene te spirale duhovnog rasta. Umjesto poruke mržnje i osvete, mi danas prinosimo plodove našega duhovnog rasta, čiji su korijeni duboko usađeni u patnju naših roditelja. Ovo je naša kamena knjiga, početak naše pismenosti.
10. 5. 2005

U očekivanju sutrašnjeg skupa na Radimlji - Vidoštačka Kraljica pjesnika Pere Pavlovića

U očekivanju sutrašnjeg skupa na Radimlji, prve slobodne Mise i prve slobodne Svijeće za nebrojene pogubljene na najstravičniji način bez suda i osude, donosimo pjesmu našega pjesnika Pere Pavlovića "Vidoštačka Kraljica". Jedna svjedokinja nam je dugo pričala strahote koje je vidjela na "mlađoj blajburškoj sestri" Radimlji. Ovako je završila iskaz: "Rekla sam vam sve što se može kazati a to nije ni deseti dio onog što sam vidjela. Ostalo se ne da ispričati riječima." Pokrenite opciju više.
10. 5. 2005

Naš komentar - Demagogija deklaracija (nastavak)

Nadahnuti demagogijom deklaracija o Visokom školstvu tzv. Bolonjskoj demagogiji iliti deklaraciji, i mi smo, poštovani posjetitelju, odlučili biti u duhu vremena i njegovih sveprisutnih demagogija i jutros izaći pred vas s jednom deklaracijom čiji bi moto bio: Visoko školstvo studentima, Tvornice radnicima. Jerbo, što bi se netko mogao šprdati, da prostite, sa svetošću odgoja i obrazovanja naše mladeži a svoje moćničke tvornice čuvati u mraku „Aske i vuka“ gdje vladaju zakoni borbe za opstanak radnika. Zašto i tu ne bi zapuhali vjetrovi demagogije, odnosno demokracije. Uzdajući se u Božju pomoć i veliko vaše razumijevanje, dajemo prijedlog slijedeće deklaracije. „Uloga radnika u tvornicama se treba bitno promijeniti. Rad nije osnovno mjerilo za plaću već ECTS bodovi koje on za radnog vremena treba nakupiti, po uzoru na školstvo. Kako student može na Sveučilištu sam sebi, s police za samoposluživanje, sastaviti program koji će studirati, primjerice odabrati sadnju i uzgoj kupusa na agronomiji, opravak kutnjaka na medicini i gradnju mostova na građevini, to isto pravo treba pripasti radniku. On će u tvornici sam odabrati što će raditi a zadatak mu je skupiti 6 ECTS bodova za smjenu. Mi predlažemo slijedeći tarifni pravilnik stjecanja ECTS bodova: sadnja i održavanje cvijeća 1 ECTS bod, pjevanje gange solo 2 ECTS boda, pjevanje gange u zboru 3 ECTS boda, rad u tvornici 0.01 ECTS bodova itd. Dakle, želimo motivirati radnika da radi sve drugo osim osnovnog posla kako bi se duhovno i kulturno uzdizao za radnog vremena. Na kraju smijene bi zbrojio svoje ECTS bodove pa uzeo plaću. Za punu plaću bi primjerice morao: dvaput u zboru otpjevati gangu, ili saditi cvijeće i solo pjevati gangu itd. Da se ne bi desilo da mu gazda ne da plaću mi predlažemo zaštitni institut: ocjenjivanje gazda. Radnik bi, umjesto da radi, ocjenjivo svoje gazde. Na kraju smjene jedan bi radnik pokupio ocjene i zbrojio ih. Ako gazda dobije jedinicu, zbogom, dolazi drugi. Tako bi plaće uvijek bile velike a za njih se nitko ne bi trebao mučiti. Po modelu: ti meni ja tebi“ Svijet bi, prema našem prijedlogu, zaista postao božanstven, divan, riječju super. Poput Hot doga koga vam, umjesto ručka, nude zavijena u fišek iliti papirnatu vrećicu. Molimo vas da promislite o našem prijedlogu pa, ako ga prihvaćate, da ga i potpišete. U svojim mislima, naravno. (Pero Marijanović)
9. 5. 2005

Veliki dan Velike Kraljice Mira

U nedjelju, 8. 5. 2005. godine, održano je centralno misno slavlje u svetištu Kraljice Mira u Hrasnu. Misu je predvodio mjesni biskup dr. sc. Ratko Perić. Misi je, uz veliki broj vjernika, prisustvovao i Predsjednik Vlade RH gospodin Ivo Sanader s pretnjom. Na slici: tradicionalni blagoslov s Gradine vjernika, vozila i vozača.
9. 5. 2005

Vijest koja na poseban način raduje i budi nadu - Studijski dan o životu i djelu dr. Đure Baslera

U povodu 15. obljetnice smrti dr. sc. Đure Baslera, velikana arheološke misli kod nas, organizira se Studijski dan. Studijski dan će se održati 12. svibnja 2005. godine u 9 sati u Dvorani katedrale u Mostaru. Program studijskog dana pročitajte pokretanjem opcije više. Dobro došli.
9. 5. 2005

Počelo "Stolačko kulturno proljeće 2005."

Stolačko kulturno proljeće 2005. godine početi će 11. svibnja u 18 sati na Radimlji. Zbornik radova, u opsegu preko 300 stranica, je dovršen i očekuje se skori izlazak iz tiska. Bilo je planirano i ove godine pozvati naše iseljeništvo na suradnju preko ove stranice. Međutim, poučeni lanjskim iskustvom kada nam nitko nije odgovorio ni na izravno upućena elektronska pisma, od zamisli smo odustali. I ove godine pronađeni su vrijedni suradnici na našem Sveučilištu te sveučilištima i istraživačkim institutima u BiH i RH. Svima velika hvala. Program ovogodišnjeg proljeća možete pročitati pokretanjem opcije više.
6. 5. 2005

Ovo je samo šala

Za kraj radnog tijedna priredili smo jednu šalu koja godi muškoj sujeti. Ali bez imalo zle namjere. "Naljutila žena čovjeka i on joj opali šamar. Žena će tužno: "Ti mene šamaraš, a ja sam se mogla i bolje udat. Kakvog sam momka imala, samo da mi ga grom nije ubio!" Muž će na to: "E, nije njega grom ubio, mene je grom ubio, on se spasio!"
6. 5. 2005

Pero Pavlović, "Što pjesnik nosi u torbi"

Zbirka pjesama pjesnika Pere Pavlovića "Što pjesnik nosi u torbi". Naklada DHK HB. Biblioteka Suvremenici. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo. Mostar 2005.
6. 5. 2005

U Gabeli promovirana knjiga "Gabela na Neretvi" autora Anđelka Zelenike

4. svibnja 2005. galerija Martino Mostar i autor Mr. sc. Anđelko Zelenika promovirali su knjigu "Gabela na Neretvi" u motelu Lav u Gabeli. Promotori su bili: Mons. dr. Ratko Perić, Dr. Ivica Puljić, Radoslav Dodig, profesor i autor. Knjiga je životno djelo autora. Na promociji su se čule mnoge zanimljivosti, te je realno očekivati veliko zanimanje za ovom knjigom.
PrvaPrethodna 61  62  63  64  65  66  67  68  69  70  71  72  73  74  75  76 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)