PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
19. 12. 2005

Blago moga kamenjara - Božić nam je milo nam je, veselo, veselo! (2005. godina)

Narod uz toplo more, s dubokim korijenom u prošlosti i vedrim pogledom u budućnost, s pouzdanjem čeka i ovaj Božić. Ošlje. RH.
19. 12. 2005

Blago moga kamenjara - Božić nam je milo nam je, veselo, veselo! (2005. godina)

Hercegovački hrast. Donji Brštanik. Simbol zemlje nepobjediva duha.
19. 12. 2005

Blago moga kamenjara - Božić nam je milo nam je, veselo, veselo! (2005. godina)

Nekropola stećaka Toplice - počivalište naših pradjedova. Temelj naše opstojnosti. Daleko vrijeme duboke duhovnosti i jedinstvene kamene kulture. Iz podruma s kamenim svodom izlazi moj pradjed s bukarom ko krv crvenog vina: "Kako te je Božo pohodio?"
16. 12. 2005

DUBRAVE uz 300. obljetnicu istoimene župe autora Pere Pavlovića

Pero Pavlović: DUBRAVE uz 300. obljetnicu istoimene župe. Nakladnik: Matica hrvatska Stolac i Neum. CIP - Katalogizacija u publikaciji Gradska knjižnica Mostar. Posveta: "Kada zemlja srce otvori blago/ Stratišta, grobišta i jame/ Prošapnu imena i prezimena/ Najdubljom hrvatskom istinom probuđena"
16. 12. 2005

Božimir Previšić, STANIŠTE SRCA I SUNCA

Autor Božimir Previšić. Zbirka pjesama Stanište srca i sunca. CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna knjižnica HNŽ Mostar. Vlastita naklada. Izdano u Neumu, 2006. godine.
16. 12. 2005

Monografija Dubljani, Humski zbornik X

Priredili Dr. don Ivica Puljić i Stanislav Vukorep. Posvećeno: uspomeni otaca, stradalim žrtvama i prognanima. 280 stranica. CIP - Katalogizacija u Narodna knjižnica HNŽ Mostar. UDK 908(497.6 Dubljani).
16. 12. 2005

... i mali šaljivi naputci - Uporaba posvećene vodice u politici

Opća konstatacija: uporaba posvećene vodice u politici dopuštena je i korisna. Indikacije: Sve promjene Ustava, promjene kretanja površinskih i podzemnih voda (od tebe i prema tebi), promjene promjena promijenjenih varijanti autoceste na koridoru 5c od Mostara do mora i sl. Način uporabe: u dvorani za pregovore lagano posipati blagoslovljenu vodicu oko sebe i stalno pobožno uzdisati. Kontraindikacije: možda iznenada ostanete sami. Ne posvećujte tome posebne pozornosti. Svijet ima više dimenzija. Tko zna u koju su otišli?
16. 12. 2005

... i mala šala na kraju tjedna!

Tata zavrće neki vražji šaraf cijeli dan a mali Antiša gleda. Očito ne zadovoljan tatinim umjećem jer grabi šaraf i guta ga u trenu. Svi u panici. Zovu hitnu, pa uključi zavijajući ton pa u Mostar pravo na kirurgiju. Naravno, po hercegovački mama je s Antišom a tata čeka rezultat. Taman će u Mostar kada zvoni mobitel u maminu džepu (ta kuda bi hercegovka bez mobitela?). -Tata je. Vratite se kući, ne treba. Našo sam drugi. Nije isti ali paše!
15. 12. 2005

Moja Tanzanija

Vjera, Ljubav, Znanje. Snimio: don Vinko Puljić
15. 12. 2005

Duhom protiv tiranije - "Nikad im uroditi neće to što oni sade" Tomo Raič

Današnji prilog rubrici "Duhom protiv tiranije" je u stihu, a iz pera Tome Raiča. Čini se kako su ovi stihovi prodrli duboko u tradicijske tokove prkosa i otpora našega čovjeka. Bolne su njegove žrtve i zbog toga što je demokratski svijet na njih neosjetljiv. Ali, na kraju uvijek rode bogatim plodom! Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmicu duboke i trajne poruke.
14. 12. 2005

Duhom protiv tiranije - Bijelko Kudrić i slama

Pronicljiv i snalažljiv duh i te kako je trebao Bijelki Kudriću, kako za "vanjske" tako i za "unutrašnje" neprijatelje. Puno je ljudi koje je Bijelko na ovaj ili onaj način pecnuo pa su se željeli revanširati. A ta poratna godina kao da je bila stvorena za to. Žito je u Dubravama rodilo samo tako a u Bijelke, ko za inat, nikako. Prometnulo se, što no ima besjeda, u vrat. Pa umjesto da raste ječam raste sama vrat. Ako je jedeš, ili dadeš blagu da jede, zavrataš! A nešto se jesti ipak mora. Isprva Bijelko o tome šuti ali glas ipak puče. Govori se posvuda: Eno u Bijelke sama vrat na njivi. Oni što su mu bili dužni vratiti šalu strpljivo čekaju priliku. A ona dođe sa žetvom. Ljudi dobro poželi pa ovrhli, kako Bog zapovijeda, zatim provijali pa dobili punu pojatu slame, koševe napunili žitom a pljevu, opet, spremili u pojate. E sada neka zima dođe. A što radi Bijelko? Požeo samu vrat pa je vrše na guvnu nekako stidljivo. Sve mu krenulo naopako. Vrše vrat i sve pogleduje na jug. Otuda će ko slučajno doći Dubravci, zna on to dobro. Oko podne eto ti ih. Jašu na konju, ko nekuda idu. Zna Bijelko dobro kuda će. On drži grablje pa grabi ono malo slame sa žita, bolje reći s vrata. - Hvaljen Isus, Bijelko. - Vazda budi hvaljeno Ime njegovo. Reče Bijelko ne dižući pogleda s guvna. - Što ti je to Bijelko? Osta li ti išta od žita, bolan? - A osta, osta crkve mi. Osta mi slama. Evo vidite ljudi. Bijelko uze šaku slame pa im je s ponosom pokaza. Ko gazda koji ima što pokazati dobrim ljudima. Dubravci shvatiše da od njihove prigode za osvetu ne ostade ništa pa se zaputiše kuda su pošli.
11. 12. 2005

Hrvatski oltar mučeništva - "Možete ubiti naše tijelo ali dušu nikada»

U vrijeme kada Gospodari svijeta, oni od Urala do europskih kišnih otoka, uzimaju pravo malim narodima na ponos i čast, osnivajući sudišta od kojih su samo oni imuni, Nebeski zbor naših svetica mučenica kao da pokazuje prstom na nebrojeno zaboravljenih grobova u kojima počivaju njihova izmučena tijela. Tu je nada malih naroda. Tu je njihov najsvetiji kapital. S njima mali narodi postaju neuništivi i s korijenom duboko položenim u prahu djedova iz kojih niče samo novi život. Od nekud se, u ovozemnom životu, pojavljuju "stručnjaci" koji različitim "znanstveno utemeljenim" anketama, koristeći frustriranost naroda kojega se pljačka i ponižava, dokazuju da je sam Narod uvijek kriv za sve, a drugi su uvijek u pravu, pogotovo ako su Gospodari svijeta. Prvo Gospodari izazovu krizu, potom interveniraju, preuzmu vlast, opljačkaju i uspostave protektorat. Zatim uzimaju dušu malih naroda, njihovo pravo na ponos, čast i samopoštovanje. Samo narod bez ponosa i samopoštovanja može biti njihov dobar rob. Iskaljani narod je najbolji narod svome neprijatelju. Medijski prostor dodjeljuju onima koji pljunu najdalje, ali po sebi. Drugi toga prostora ne vidješe. Tako nastaju ankete o vječitoj krivnji naroda i različite Latinice. Narod treba dobro platiti to pljuvanje po sebi. Da, mali Hrvatski narod u BiH ima vlastitih problema, ali samo toliko koliko Gospodarima treba. Riječ je o Projektu smaknuća jednoga naroda na obali toplog mora, a toga kao da režimski "znanstvenici" ne vide. Je li moguće da netko sječe duboke i sočne korijene hercegovačkom ceru a da to neki ne vide? Ili vide nešto sasvim drugo! "Možete ubiti naše tijelo ali dušu nikada" viknule su devetnaestogodišnje djevojke prije strijeljanja, vezane za očevu murvu i pred svojim majkama. Kao da su i tada odgovarale današnjim mučiteljima. Nebeski zbor Diva, Jelena, Zora, Janja, Stana, Šima i Iva, i stotina drugih naših svetih mučenica, zalog su moga naroda za njegovu blagoslovljenu dugovječnost uz toplo more. Pokrenite opciju više i pročitajte potresni tekst o mučeničkoj smrti dvije devetnaestogodišnje djevojke. Izvor tekstu je list "Narod". Tekst priredio Ivan Dugandžić. Upozoravamo da je tekst napisan prema kazivanju svjedoka te da obiluje potresnim scenama mučenja i strijeljanja.
10. 12. 2005

Blago moga kamenjara - Tomo Raič "SUPUTNIK" i Mijat Tomić

Blago moje Hercegovine susrećete praktično svugdje i u svako doba dana i noći, pa čak i u autobusu kada pođete za Split, poput našega najvrednijeg suradnika Tome Raiča. Zavisi samo od toga jesu li vam oči otvorene ili zatvorene. Katkada, kao u ovoj priči, blago moga kamenjara vas tjera da otvorite i najumornije oči. Ako ničim drugim a ono cigaretom ljute hercegovačke škije. Ne zna se kako i zašto, ali sve što na ovom kamenjaru doživite, malo poslije postaje blago moga kamenjara. Makar ste u ono vrijeme bili ljuti i čak plakali. Pokrenite opciju više i pročitajte Suputnika, autora Tome Raiča. Na slici: hajduk Mijat Tomić. (Je li Tomo upravo s njim putovao?)
7. 12. 2005

ZVIJEZDA MORA

Izašla je nova "Zvijezda Mora", list župe Gospe od Zdravlja Neum, trinaesti broj u sedmoj godini. List izdaje župni ured, a urednici su don Ivica Puljić i don Slaven Ćorić.
7. 12. 2005

Hrvatski gospodarski "žilogriz" i kulturna "stoljetna suša"

Hercegovina je danas prostor preko koga nasrću različite hegemonije prema toplom moru. Svi hoće luke i otvorene plovne putove. Rijetko tko i skriva namjere. Takvu političku klimu tiho podržavaju i neki iz EU, pogotovo oni iz političkog i kulturnog kruga Francuske i Engleske. Neki talijanski umjetnici vide nov narod u Dalmaciji: Dalmatince. Mnogi od nas toga još nažalost nisu svjesni. Međutim, da bi se čitav projekt realizirao potrebno je ispred mora posjeći drvo zvano Hrvatski čovjek. On tu raste tisuću i pet stotina godina. Pustio je pozamašne korijene. Korijeni se hrane materijalnom i duhovnom hranom. Eto nam gospodarskog žilogriza i kulturne stogodišnje suše, kao pomno pripremljenog specijalnog rata, da korijeni pomru i da se stablo osuši. Tada će se posjeći i zasaditi novo iz bašče nekog drugog civilizacijskog kruga. Ako se budu mogli nagoditi jer je kandidata mnogo. Trenutno je najaktualnije sprečavati uporabu i razvoj hrvatskog jezika i kulturnih institucija. Bez njih hrvatsko korijenje ostaje u stoljetnoj suši i osuđeno na odumiranje. Gospodarski žilogriz ima, pak, zadaću korjenu naroda uz more zadati ključni udarac i uputiti ga prema povijesti. Mi pomno prikupljamo sve činjenice koje o tom govore i javno ih publiciramo na našoj stranici. Želimo utjecati na svijest svakoga čovjeka dobre volje. Koliko možemo od različitih crva kojima se naše računalo bombardira iz sata u sat. Pokrenite opciju više i pročitajte nadahnuti tekst autorice Miličević – Capek Ivanke pod nazivom "Identitet baštine" koga je izložila na nedavnom skupu u Neumu.
6. 12. 2005

Naš speleološki park prirode - Šimićeva pećina u Vučipolju, općina Posušje

Osim što pećina krije mnoge tajne našeg planeta, zapisane u njenim slojevima, krije i tajne mnogih legendi. Naročito onih vezanih uz hajduke. Tu se, prema njima, krio i hajduk Šimić. U blizini je bila i njegova "hajdučka carina". Na sred puta bi ostavio košaru za novac, baš kuda su prolazili bogati trgovci ili nasilnici. Novac su trebali ostaviti u košari. Imali su točno 50% šansi da se odluče za ostaviti novac ili proći i ne ostaviti novac. Jer, nikada se točno nije znalo gdje je hajduk i njegova družina. Tu ili na nekoj drugoj "carini". Ako je tu, a ne ostavite novac, ode glava. Ako nije tu a ne ostavite novac, čista dobit. Prikupljeni novac, kažu legende, dijelio je onima od kojih su silom oteti, kojima je činjena nepravda i sirotinji.
5. 12. 2005

Naš speleološki park prirode - Šimićeva pećina u Vučipolju, općina Posušje

Šimićeva pećina u Vučipolju, pravi biser krša, zapravo je vrlo razvijeni i složeni podzemni vodotok. Niže od današnjeg ulaza u pećinu postojao je izdašni izvor. Otkrivena je zahvaljujući urušavanju pećinske cijevi zbog malog nadsloja. Ova pećina može biti, osim speleološki objekt u našem speleološkom parku prirode, i kompletni prirodni podzemni vrlo razvijeni vodotok dostupan promatranju, mjerenju i proučavanju.
5. 12. 2005

Naš speleološki park prirode - Šimićeva pećina u Vučipolju, općina Posušje

Šimićeva pećina u Vučipolju (Tribistovo, općina Posušje) svoj današnji ulaz zahvaljuje urušavanju pećinske cijevi. Razvijena je kao pećina složene i raznovrsne geneze. Dijelom je razvijena kao klasična pećina po primarnom, tektoniziranom pravcu s antiklinalom kao dominantnom geološkom strukturom. Oko toga pravca razvijeni su dijelovi pećine gotovo po cijelom polju i to kao međuslojna, vodom proširena pukotina, nastala kao razlika krutog sloja i krovu (konglomerati) i plastičnih flišnih naslaga u podu (lapori i pješčari). Po primarnom, tektonskom pravcu razvoja ove poznate pećine, nalazi se više galerija s obilje pećinskog nakita. Povezuje ih vodotok koji se mjestimično proširuje u veće vodne površine sporog oticanja. Katkada je pećinska cijev samo u obliku vertikalne ili vodoravne malo proširene pukotine (širine do 50 cm). Na mjestima, glavna pećinska cijev se račva u više pravaca koji istraživača vode u vrlo široke prostore međuslojne pukotine (potrebni su orjentiri za siguran povratak). Pećina je bogata biljnim i životinjskim vrstama.
2. 12. 2005

Moja Tanzanija

Snimio: don Vinko Puljić
2. 12. 2005

Za kraj ovog radnog tjedna - "Božić" Srećka Marijanovića

Pokrenite opciju više i pročitajte pjesmu "Božić" Srećka Marijanovića. Slike Božića su drage, kao i uvijek, samo se negdje u daljini još čuju smrtonosni pucnji nesretnog rata, vođenog poradi pljačke i otimačine tuđih prostora.
PrvaPrethodna 46  47  48  49  50  51  52  53  54  55  56  57  58  59  60  61 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)