PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
24. 2. 2006

Učimo Hercegovinu - Ovo su kulturni temelji Europe

Tvrdo zidana, kamena obiteljska kuća. Zid dvoredan, naročito onaj od sjevera, s malterom i kamenim sitnišem u njegovoj jezgri. Širina zida zna biti i do jedan metar, radi čuvanja energije. Otvora na zidu vrlo malo, opet iz razloga štednje energije i sigurnosti obitelji. Neki otvori su s puškarnicama, ako je kuća pripadala bogatijoj i uglednijoj obitelji. Visoki kameni suhozid štiti dvorište. Veza tako izolirane obiteljske kuće sa vanjskim svijetom je ono na ovoj slici. Taj "kućni uređaj" preteča je suvremene kulture stanovanja u Europi; telefonije, interfona, kućne nadzorne kamere, klima uređaja... Kod nas su se ti "uređaji" gradili još od srednjeg vijeka, a mnogo poslije, prihvatila ih je cijela Europa. Gost kuće bi, obično, dojurio na konju, sjahao te vezao konja za ovaj žlijeb u kamenu, obično ugrađenom u zid kuće do „fona“. Zatim bi se „fonom“ (ovaj otvor u zidu s malterom) prijavio domaćinu, bio provjeren, obično po glasu, jer izravne vidljivosti nema. Naime, otvor u zidu koga vidite je, najmanje jedanput, lomljen pod pravim kutom (rijetko i oštrim) kako se iz van unutra ne bi mogao prenijeti plamen ili izravno pucati. Uostalom, jedna puškarnica na zidu nadzirala je ovaj "uređaj". Kada se identifikacija obavi, domaćin srdačno susreće gosta na kapiji. Osim te uloge, ovaj otvor je doprinosio zračenju kuće. I danas se prave slični otvori na skladištima nekih osjetljivih kemijskih komponenti, primjerice baruta i eksploziva, s tim što se otvori u zidu lome najmanje dva puta pod pravim kutom. Na ostacima barutane grada Koštuna u Dabrici, vidi se nekoliko takvih zračnih otvora, lomljenih pod kutom od 90 stupnjeva, svaki najmanje po dva puta. (Slika je načinjena u zaseoku Sankovići sela Dobranje, općina Metković, RH. Priključili smo je prikazu sela i Virtualnom muzeju).
23. 2. 2006

Hrvatski narodni preporod u BiH - samostalna izložba mladih slikara u Mostaru

U Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru sinoć je otvorena samostalna izložba slika Marijane Pažin i Mladena Ivešića. Diplomirali su na Sveučilištu u Mostaru, ALU Široki Brijeg. Polaznici su poslijediplomskog studija na Sveučilištu u Mostaru, studija ARS SACRA, Široki Brijeg. Posjetitelje izložbe slike su uvele u realne apstrakcije zbilje u BiH, ali najviše u apstraktni svijet ljudske realnosti. Čini se da se svatko, promatrajući izložbu, sjetio nečega za što i dalje nije znao što je zapravo. Vrlo je važno da je svatko ipak slutio... Nametao se utisak kako je, i sa ovom izložbom, hrvatski narod u BiH profunkcionirao u svojoj ukupnosti.
22. 2. 2006

Moja Tanzanija

Tek neke sitnice sam kupio mami za rođendan... (snimio: don Vinko Puljić)
21. 2. 2006

Hrvatski narodni preporod u BiH - OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEŽJA (PLOČE) VOJVODI DON IVANU MUSIĆU U NJEGOVU RODNOM SELU ŠILJEVIŠTU – KLOBUK

OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEŽJA (PLOČE) VOJVODI DON IVANU MUSIĆU U NJEGOVU RODNOM SELU ŠILJEVIŠTU – KLOBUK Subota 18.02.2006. Prisutne je pozdravio gospodin Ivan Bebek predsjednik udruge „Vojvoda Musić“. …Prije nekoliko mjeseci održana je osnivačka skupština na kojoj su utvrđeni ciljevi udruge. Jedan od prioriteta bilo je i obilježavanje mjesta rođenja vođi Hercegovačkog ustanka, vojvodi don Ivanu Musiću. U dogovoru sa čelnim ljudima općine Ljubuški planirano je da se u prigodi obilježavanja dana općine 562. obljetnice Ljubuškog, podigne i spomen vojvodi Musiću(…) čime će se općina Ljubuški zahvaliti ovome svome sinu. Time će biti ispunjen i jedan od ciljeva udruge „Vojvoda Musić“. Među nama su načelnici, predsjednici Općinskih vjeća, zastupnici u Parlamentu Bosne i Hercegovine, Domu naroda i ministri u vladi. Svima vama se zahvaljujem na dolasku. Drugi govornik je bio gospodin Krešimir Musa, predsjednik incijativnog odbora za utemeljenje udruge „Vojvoda Musić“. – Ja sam neobično uzbuđen što mi je pružena čast da mogu par riječi reći na ovome, meni vrlo dragom događaju. A nadam se da nije samo meni nego i svim klobučanima, hercegovcima i s jedne i s druge strane Neretve. Jer vojvoda Musić je rođen u zapadnoj Hercegovini, ovdje gdje ja stojim. Ali je Ustanak najvećim djelom vodio u istočnoj Hercegovini gdje se zatekao na župi. Bilo je borbi i u zapadnoj Hercegovini, baš u našem Klobuku (…). U sljedećim knjigama
21. 2. 2006

Eko sustav Neuma već danas trpi velika opterećenja ...

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru završio studiju neumskog ekosustava za potrebe UNESCA. Voditeljica projekta je Mr. sc. Maja Prskalo a koordinator Prof. dr. sc. Pero Marijanović. U projektu je učestvovalo dvadesetak znanstvenika sa sveučilišta u Mostaru i Splitu. Rezultati su pokazali kako je riječ o jedinstvenom morskom ekosustavu zatvorenog tipa, iznimno prožetim s krškim zaleđem od koga prima vodu i mineralne tvari, ali ga ono čini i vrlo zavisnim. Nije moguća nekontrolirana gradnja nikakvih građevinskih objekata na i u blizini ovoga eko sustava. Gradnja prometnica te morski promet, makar samo u turističke svrhe, mora biti reduciran i stavljen pod poseban nadzor. Pokrenite opciju više i pročitajte jedan zanimljivi tekst iz ove studije.
21. 2. 2006

Obavijest

Informacijski sustav "Daorson-opći podaci" dopunjen pogledom iz 2006. godine.
20. 2. 2006

Daorson - ponos današnjih stočana!

Ostaci prohujalih stoljeća burne povijesti. Pokrenite opciju više, i bar nakratko, vratite se u povijest.
20. 2. 2006

Daorson - čuvar povijesti

I danas, nakon više od dvije tisuće godina, čovjek se osjeća čudno (nekako svečano) kada ulazi njegovom kapijom. Kao da se vraća u povijest. Grad je sravnjen sa zemljom, ali kameni blokovi, u kiklopskom obrambenom zidu, kao da su jučer postavljeni. I još nešto: nekada je grad služio za komunikaciju sa tadašnjim civiliziranim svijetom (Grčka, Rim) a danas demagogijama novopečenih sarajevskih Povjerenstava za zaštitu kulturnog blaga. Čuvaju ga samo rijetki orlovi a s njega puca pogled na njegova druga po sudbini, prapovijesnu čovjekovu nastambu i crtež na kamenu, star više od deset tisuća godina. On je već propao a "štiti" ga isto Povjerenstvo. Poput Nacionalnog spomenika Vranjevo selo, koga jutros teški građevinski strojevi razaraju, krčeći put prema Sarajevu. Ali, neka im je na utjehu nekropola stećaka Radimlja. E, ona je brte zaštićena! Njena zaštitna zona je dva kilometra. Pa ti sad nešto reci!
17. 2. 2006

Za kraj ovog radnog tjedna - Učimo Hercegovinu!

Vrlo vrijedna slika iz života Hercegovine koju je poslao Tomislav Raič. Vršidba žita s konjima na guvnu. Bio je običaj da vršari žita tu večer i zaspu na guvnu, te da se probude vrlo rano, u dva ili, najkasnije , tri sata poslije ponoći. Naravno ako ih zvijezde ne prevare. Sutra će biti žega i valja po hladu najviše posla obaviti. U tursko doba, na guvnu je znao zanoćiti i aga ili beg, koji je promatrao vršidbu i čekao svoj dio. Naravno da takav čin turskog plemića nije, najčešće, bio povezan s nepovjerenjem u vršare i domaćina, već jednostavno vršidba ima svojih čari. Nekako je svečano zanoćiti na guvnu. Oni mlađi tada zavide starijima. Rano se guvno nastavi i počne vršidba. Vršar tjera konje da brže trče, ipak s mjerom. Dug je dan ispred njih. "Oćopeta" viče vršar i konji skladno mijenjaju smjer vrtnje, i to iz dva razloga: prvo da im se ne zavrti u glavi a drugo, važnije, da se onaj krajnji konj odmori, budući trči dva puta više od onoga unutra. Vika je probudila i djecu. uskaču konjima i komadićak puta trče s njima. Ciče. - Čuvaj se konja! viču odrasli. Ipak ih ne tjeraju, oni su nezaobilazni dio vršidbe. Gosti, stariji i domaćin sjede u hladu i piju rakiju koja se hladi u posudi s vodom. _ Nek ti bude sa srećom, domaćine, nazdravljaju. - Fala, govori domaćin. - E jes žito dobro. - Jes, Bogu fala. - Deder zamjeni nevjestu, viče sinu koji sjedi i promatra ženu kako goni konja (domaćin je načuo da je trudna!). - Neka, more ona. Eto ti bake. Sijeva očima: - Nevjesta idi kući, zapovjeda bespogovorno (ona zna da je trudna). - Ti (gleda u sina) uzmi konje. Smjena u guvnu. Mlada nevjesta predaje smotuljak komandi mužu i krišom na njega baca šaku slame. Domaćin pregleda guvno. Dobro je, prvi sloj je izvršen. - Izvodi konje. Zapovijeda. - Neka još malo, viče neposlušni sin, koji se tek razigrao. Kada se konji izvode s guvna svi viču na djecu da se paze. Oni koji su do sada samo promatrali, hvataju grablje i vile. Prvo se vršeni sloj pažljivo skine a potom vila ostatak. – Uvodi konje, komandira domaćin. Djeca ciče od zadovoljstva. I sve tako dok ne ostane samo žito. Ono se mete na gomilu a slama u pojatu. Zatim kupanje. Uspe se u škip vode pa se izmije. Dobije se i komadićak sapuna za higijenu. A maća peče li, peče…
16. 2. 2006

Moja kamena knjiga - Pisac utonuo u vječnost

Moja kamena knjiga - Pisac utonuo u vječnost! Selo Radetići, općina Neum. Vjerojatno još za života zapisao je ono najdraže na svoj kamen. Trebali su ga samo pokriti njime. Naš zaboravljeni pisac živio je u vremenu kada većina Europe uopće nije znala za pismo. On joj je udario kulturne temelje. Zato mirno spava pod križem koji se pod teretom vremena prigiba zemlji. Podupire ga loza, smreka i drača. Pokrenite opciju više.
14. 2. 2006

Podrum gospodina Drage Buluma

Već na prvi pogled kamenog volta ulaznih vrata podruma gospodina Drage Buluma iz sela Dobranje govori vam da se unutra nešto vrijedno krije. Samo da je to dar Njegove Visosti, e to je malo previše.
14. 2. 2006

Zavirimo danas u podrum Drage Buluma iz sela Dobranje

Među vrijednim narodnim blagom u podrumu se čuva i ovo pismo iz 1913. godine u kome C.K. Namjesništvo u Zadru daruje gospodina Nikolu Buluma Jozina vrijednim stvarima, koje ćete vidjeti ako pokrenete opciju više. U pismu piše da je darovano bezplatno i franko. Nećemo ni sumnjati da je Njegovo Carsko i Kraljevsko Veličanstvo, zauzvrat, bilo darovano prvoklasnim vinom iz dobranjskog vinogorja, koje danas ne postoji.
14. 2. 2006

Zavirimo danas u podrum Drage Buluma u selu Dobranje

Zavirimo u podrum gospodina Drage Buluma iz sela Dobranje. Kakvo blago on krije? U ruci je kosjerić koji se koristio za rezanje loze, sve do pojave pravih makaza za lozu. Lijevom rukom držao se trs a desnom potezao kosorić. Samo se prije toga trebalo ispovjediti (takav je bio običaj) i primiti svetu Pričest. Jer, ako kosorić proklizne i poreže venu tko će krv zaustaviti? Bilo je mnogo takvih nesretnih slučajeva. I valjalo je prije toga otići u grad primiti injekciju protiv tetanusa. Za slučaj da kosorić promaši venu i samo rani ruku.
12. 2. 2006

Svi ugrizi otrovnica – Kako radi „Latinica“?

Naš današnji komentar je "Kako radi Latinica" iz grupe komentara "Svi ugrizi otrovnica". "Uz svu poznatu muku Hrvata u BiH čeka ih i „Latinica“ u tjednu. Valja je preživjeti. Mogli bi ugasiti televizor ili prebaciti na ono mnoštvo drugih kanala, ali to nije rješenje. Sutra vas, gledali vi ili ne, čekaju drugi, oni zluradi, oni podsmješljivi, oni zavidni… Viču kao prijateljski: „Eno sinoć na vašoj televiziji kažu da je Tuđman svemu kriv, i vele da je lopov nad lopovima, i ona jedna žena kaže „što će mi država stvorena na zločinu? Bolja je brte bila Jugoslavija!. Tako vele na noj vašoj televiziji“. A od teškog krvavog rata prošlo tek nekolike godine… Valja takve, dakle, uz sve druge muke, besposlicu i nestašicu, preživjeti. I to iz tjedna u tjedan. Taman se rana zamiri, eto ti nove Latinice!" Pokrenite opciju više.
11. 2. 2006

Zanimljivost: panoramski prikaz zaleđenog Mostarskog blata

Zaleđeno Mostarsko blato i sela na njegovom južnom obodu. Autor fotografije: Prof. dr. Mladen Glibić.
10. 2. 2006

Dan je za darivanje najmlađih

Pred vikendom smo. Vrijeme je darovati ovu prekrasnu sliku našim najmlađima. Autor fotografije malih tornjaka je Tomo Raič. Naziv fotografije je: "Zar ste mogli pomisllti da smo vezani?"
9. 2. 2006

Hrvatski oltar mučeništva - mučenička smrt don Vide Putice

Izvor tekstu: Ratko Perić: "Da im spomen očuvamo", Izdavač: Biskupski ordinarijat Mostar, 2000. godine, strana 200 – 203. Pokrenite opciju više. Pročitati ćete opis života domaćeg čovjeka, koji se školovao u inozemstvu, postao svećenikom i posvetio običnom puku, te podnio muku u ponoru pakla jedne ideologije i jednog zločinačkog pokreta.
9. 2. 2006

Panoramski prikaz sela i polja Neumskog Graca sa župnom crkvom

Panoramski prikaz sela i polja Neumskog Graca sa župnom crkvom, 1. 2. 2006. u 12 sati.
7. 2. 2006

Moja Hercegovina

Rekli su da si pustinja. Da si bezvodna, siva i dosadna. Ime su ti koristili kao sinonim za siromaštvo i kamenu pustinju koju ribaju hladni, sjeverni vjetrovi. Iza svega se krila jednostavna računica: idite, mi dolazimo. Ali, danas se ne rađaju samo maginje po tvojim brdima. Niču novi domovi, škole, vrtići, tvornice... Stari život Hercegovine rađa novim trsovima. Uskoro će oni cvjetati pa roditi slatkim plodovima grožđa. Recite svima: to je moja neponovljiva Hercegovina.
PrvaPrethodna 42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52  53  54  55  56  57 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)