PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
22. 5. 2006

Radimlja - Spomen na sve žrtve križnih putova

Na Radimlji je, 18. 5. 2006. godine, održan Spomen na sve žrtve križnih putova, u organizaciji Matice hrvatske, Ogranak Stolac. Vijence sjećanja i zahvalnosti položili su načelnici svih općina iz Hercegovine. Svetu misu je slavio, s velikim brojem svećenika, mjesni biskup, dr. Ratko Perić. Kazano je kako nepotpuni podaci govore o desetak tisuća žrtava Radimlje, bez suda i osude, izvršenih u nekoliko navrata. Svjedoci kazuju kako su organizirana i suđenja gdje je "dokazivana" nevinost nekih, koji su potom puštani kući, te potom dočekivani na cestama i ubijani. Tek vrlo, vrlo rijetki su uspjeli doći kući. Jedna svjedokinja je ispričala o šest djevojaka, dovedenih negdje od Širokog Brijega, a na sebi su nosile bičaljke (vuneni pokrivač s bičima). Bile su neprirodno vesele, vjerojatno u šoku. Cijelu noć su mučene a u jutro, kada su svjedokinju prisilno doveli da čisti prostorije, šest bičaljaka je visjelo o zidu... Djevojaka više nije bilo. - Nudili su nas da uzmemo bičaljke, priča svjedokinja.
19. 5. 2006

Moja Tanzanija - Crna radost i molitva

Vjerujemo kako je, tek pristigla vijest o sve uspješnijem oporavku don Boška Obradovića, dugogodišnjeg misionara u Tanzaniji, djelo molitve i ovih mališana, i tolikih u Tanzaniji i diljem svijeta. On im je donio duhovno svjetlo i mnoge tjelesne radosti, poput one zdrave i svježe pitke vode iz dubokih tanzanijskih zdenaca (do 100 m). Samo veliki i vječni Bog zna i može, na jednostavan način, premostiti daljine i u dobru povezati ljudske sudbine. On njima radost Evanđelja i okrepnu vodu, oni njemu dječju molitvu za zdravlje. Naše hercegovačke legende kazuju kako se dragi Bog potužio svetom Petru riječima: "Ne mogu kazniti zlog Gavana jer se dijete moli za njega". Eto, ta dječja molitva čini čuda. Pogotovo kada je iz srca crne Afrike.
19. 5. 2006

Ispravak i vrlo zanimljiv podatak, javlja Ivica Merdžan

Na vašoj web stranici su se, vjerojatno zbog krive informacije, potkrale pogreške na dva mjesta vezane za naziv groblja na Bivoljem Brdu. Kako naziv Raguževo groblje na koristi nitko od mještana (Raguži su samo manji dio prezimena osoba koje su sahranjuju u navedeno groblje, tu su još i Buntići, Merdžani, Bošnaci i Prce) osjetio sam potrebu da vam ukažem na ovaj sitni propust. Pravi naziv groblja je "Švabuša" a naziv je dobio po Austro-ugarskim vojnicima (Švabe – ustaljeni izraz u narodu), koji su tu pokopani čije ste nadgrobne spomenike prikazali na stranici. Sve pohvale za Vašu web stranicu, od ideje do realizacije. Srdačan pozdrav, Ivica Merdžan. Zbog greške u nazivu groblja se ispričavamo, te ćemo nastojati čim prije je ispraviti!
19. 5. 2006

Započeo tečaj Autocada na Hodovu

U našoj informatičkoj učionici u Hutovu završio napredni tečaj uporabe tekst procesora (Word), a na Hodovu započeo tečaj 2-D modeliranja AutoCad. Tečaj vodi Mr. sc. Goran Šunjić. U završnoj fazi naših proljetnih tečajeva, poduke iz računalnih jezika, C i C++, za nastavnike osnovnih i srednjih škola, održati će ravnatelj ove zaklade, čime bi ciklus bio završen. Nastavak slijedi na jesen.
18. 5. 2006

Zaključci Prvog međunarodnog znanstvenog simpozija "Blidinje 2005."

Pokrenite opciju više i pročitajte zaključke Prvog međunarodnog znanstvenog simpozija "Blidinje 2005."
17. 5. 2006

Svi smo pozvani na znastveni skup "300 godina župe Dubrava"

Pokrenite opciju više i čeka vas pozivnica na znanstveni skup posvećen 300 godina župe Dubrava. Dobro došli.
17. 5. 2006

Svi smo pozvani na Solačko Kulturno Proljeće 2006.

Dođimo na Stolačko Kulturno Proljeće 2006.! Mladi vas posebno pozivaju na svoju večer, koja će se održati 24. 5. 2006. s početko u 20 sati, u športskoj dvorani Srednje škole Stolac. Teme: polje Crnići, Daorson, Vdoštak i Radimlja. Pokrenite opciju više i tamo je pozivnica za vas.
16. 5. 2006

U povodu zločina nad Vranjevim selom i izvrsne Hrvatske šutnje - Tako se vodi pravi specijalni rat!

U specijalni rat oko Vranjeva sela, nacionalnog spomenika koga bageri razaraju gradeći put za Sarajevo, uključila se i televizija BHT1. Baš ona koju narod ne bi plaćao. Međutim, način na koji se ona uključila je za anale svjetskog specijalnog rata. U pravilu je to prijetvorno, u europskom (pokrenite opciju više)
15. 5. 2006

Etnotektonizirani, etnomeliorirani Bermudski trokut na Balkanu - piše Smiljko Šagolj

Promociji knjige dr Ante Markotića «BiH – Ne BiH» u Čapljini,dana 23.02.2006. Izlaganje mr.sc. Smiljka Šagolja. Pokrenite opciju više!
10. 5. 2006

Bijelko Kudrić i Raguži

Bijelko je u to vrijeme bio onemoćao, a starom čeljadetu vazda nešto smeta. Netko će, zbog toga, galamiti, netko opet samo prigovarati odnosno gunđati i roncati, a rijetki će, poput Bijelke, znati to na duhovit način reći i riješiti problem. Pri tom se nitko neće zaozbiljno naljutiti. Veliki je to dar čovjeku od Boga. Tako je u Bijelke veliko imanje a djeca se kući nisu vratila s Križnih putova. Nema tko raditi, zagraditi svoje i nadgledati. Susjedi Bijelkini imaju obzira, i to velikoga, samo su drugo djeca. A baš ta nestašna djeca posula u Raguža, Bijelkinih susjeda, što no se kaže, Bože mi prosti, k'o mravi. Ima ih svake veličine i vrste, da se ne kaže spola. Od bosih nožica, umotanih u krpu na majčinu krilu, sve do curetaka i momčića. Prave cure i momci se u to ne računaju. Ne kaže se džabe: ima ih k'o Raguža! Dobra su to djeca, ali opet djeca ko djeca. Preskočiti će ogradu, soriti zid, što 'no ima besjeda, ugaziti klanac, odnijeti sohu jali kolac, i sve tako. A Bijelki to, k'o starom čeljadetu smeta. Možda i više nego je to potrebno. Staros k'o staros. Ali, kako to reći susjedima a da nebude smrada, kako to dragi Bog zapovjeda. Misli Bijelko, misli, pa mu sine. Ode na sjednicu kod susjeda gdje ima i Raguža. - Što ima, Bijelko? ko pitaju susjedi, zapravo pale vatru pod Bijelku. Svi čekaju što će danas reći. Bijelko šuti i priprema scenu. Važno je da se ona dobro zagrije. Kada je zagrijana do optimalne točke, Bijelko se malo k'o pokrene i zamisli još dublje. Svi čekaju. Napeto je. Sada ili nikada. -Pa u priliku, dobro je, dobro. Vala Bogu. Dobro je. Ma ima jedna mana, ali eto! - Kakva mana Bijelko, reci!? Bijelko znalački oslušne muklu tišinu. Svi su napeti. E, dobro je. - Ma nije, ljudi, moje o tome govoriti, ali kada se mora, mora. Meni se čini, Bože mi prosti ako griješim, da je malo bogova na nebu. Svi zamuknuše, nisu to očekivali. Što je ovo sada? Postaje gotovo opipljivo napeto. - Dobro, nastavlja Bijelko pošto još jednom procjeni situaciju, dosta je onaj jedini i pravi svima, slava mu i milost! Ali, kuda će Raguževa djeca? Trebo bi i njima jedan? Ko će ih drugi suliti, jadan bio? Posuli ko škakavci pa pretri plot, ugazi klanac, sori zid... Zašuti Bijelko, a ispod oka zbraja učinak. Pun pogodak! U sridu! Svi se smiju, držeći se za stomak. I Raguži, to je važno. Od tada plotovi ostaše cjeli, klanci također, a zidovi su se orili samo od starosti. Kao i Bijelko, nekoliko godina poslije.
9. 5. 2006

Blago moga zavičaja - Franjevačka kuća u Čeringaju (Široki Brijeg), javlja Prof. Mladen Glibić

Pokrenite opciju više i nađite se u srcu Hercegovačkog blaga, onako kako ga je zabilježio Prof. dr. sc. Mladen Glibić, sa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ovaj prilog će biti i dio našega Virtualnog muzeja. Uživajte!
8. 5. 2006

Susret Hrvatske Katoličke Mladezi! - piše don Vinko Puljić

29/30 travnja Istra je bila domaćin susreta HKM 2006. Pula - Arena - će pamtiti najveličanstveniji susret u svojoj povjesti. Mladi koji su se "od sva četiri vjetra" Lijepe naše sabrali u pulsku Areni su sutri dan puni oduševljenja krenuli u "strijelce" po istarskim župama gdje su tu nedjelju sa domaćim vjernicima slavili svete mise i imali svoj program! Tako smo mi u labinskom dekanatu (Rađa, Labin, Sv. Nedelja, Sv, Martin, ?umber) zajedno sa svojih 1100 gostiju od Slavonije, Dalmacije i Hercegovine (naša Buna) imali nezaboravni susret slaveći svetu misu koju je predvodio msgr. Franjo Komarica biskup banjalučki u koncelebraciji 12 svećenika domaćih i gosta. Prekrasno pjevanje predvodio je, a kasnije i koncert održao, Ivan Puljić sa svojim bandom "Vitalis" i "Kerubini" sastav mladih iz Ra?e. Posebno su bili uočljivi na?i bunjani koji su bili tako ?ivi, radosni, mladi u svojim crvenim majicama i kapama "dresom" hercegovačkih biskupija predvođeni svojim župnikom don Željkom Majićem. (Od srca ih pozdravljam i zahvaljujem preko ove nam drage stranice.) U ponedjeljak 1.svibnja na blagdan Josipa Radnika je smo veličanstveno proslavili u Raši, župi svete Barbare kojom upravlja don Vinko Puljić. Spontano i u kratko vrijeme planiranu svetu misu je predvoio Vlč. Zlako Sudac. Takav susret i takovu svetu misu ne pamti Raša u svojoj sedamdesetgodišnjoj povijesti. Odjednom se okupila masa svijeta koji su puni radosti i duha zahvaljivali Bogu za takovu milost. Pjevanje je predvodio Ivan sa Kerubinima. Taj milosni susret se uistinu trebao dogoditi. Svakokm je bila vidljiva snaga Boljeg duha na djelu. O kako je potreban ovome svijetu. O kako je tek potreban ovome mjestu koji je do srži "izjeden" komunizmom! Samo ovakovi milosni susreti i snaga Duha bo?jega, mogu izliječiti rane i siromaštvo duha u dragom narodu ovoga kraja! (pokrenite opciju više!)
5. 5. 2006

U povodu zločina nad Vranjevim selom...

U povodu plodonosnog zločina nad Vranjevim selom i naše žilave šutnje, donosimo tekst, autora Pere Marijanovića, kao osvrt događajima na kršćanskom počivalištu Radimlja, koji je po rangu zaštićenosti jednak onom u Vranjevu selu. Osvrt je napisan u njegovoj knjizi "Kaos i determinizam u BiH", stranica 27. Korist koja se želi polučiti iz ovakvih, u povijesti čovjeka rijetkih događanja, je poticanje iseljavanja Hrvata sa svog nacionalnog prostora, njihovo optuživanje pred svijetom kao genocidnog naroda, te, posebno, nametanje vječnog konfliktnog odnosa Hrvata i BiH, iz čega bi trebalo proisteći ono: Oni ne vole BiH, oni hoće Veliku Hrvatsku. Na najvišu ljudsku nesreću, baš na toj tezi, izmišljenoj u laboratorijima specijalnog rata, životima plaćaju mnogi naši pred međunarodnim sudovima. Zar jedna šačica hegemonista može, zaista, zavesti cijeli svijet?! Apsolutno ne, riječ o širokoj i dobro planiranoj zavjeri! A Hrvat u BiH, ne samo da je lojalan svojoj državi, već je, čini se, najiskrenije i gradi, dok je mnogi žele samo iskoristiti u svoje nacionalne interese, otimajući tuđu svetu djedovinu. Pokrenite opciju više i pročitajte što se, ne tako davno, događalo s kršćanskim počivalištem ljudskih tijela - nekropolom Radimlja!
4. 5. 2006

HRVATSKO KULTURNO PROLJEĆE 2006. U STOCU - Hrvatski narodni preporod

Matica hrvatska, Ogranak Stolac, koga vodi dr. Mladen Bošković, ove je godine priredila bogatiji program za svoju manifestaciju Kulturno proljeće 2006. nego ikada do sada. Sve će se odvijati u četiri, umjesto tri večeri. Prva večer je planirana za 18. 5. 2006. i posvećena je Spomenu na žrtve Križnih putova. Ove godine će, na spomenik žrtvama Radimlje, vijence položiti načelnici svih općina iz dvije županije. Upriličiti će se kratki govor dvojice znanstvenika te Sveta misa koju predvodi mjesni biskup. Čitav program je zamišljen kao spomen na žrtve, uz molitvu, sjećanje na nedužne žrtve te kršćansko praštanje, sjedinjenjem s misterijem Kristove žrtve na križu. Početak programa je na Radimlji u 18 sati. 24. 5. 2006. planirana je manifestacija "Mladi i prostor" Istraživački dani mladih 2006. Održati će se u dvorani Srednje škole Stolac s početkom u 20 sati. Dvije osnovne i srednja škola iz Stoca prikazati će multimedijalnu računalnu prezentaciju na temu crnićkog polja, Daorsona, Vidoštaka i Radimlje. 27. 5. 2006. održati će se znanstveni skup na temu župe Dubrave u povodu 300 godina njenog osnutka. Skup organizira i vodi svećenik Mr. sc. don Milenko Krešić. Skup će početi u 13 sati u dvorani župne crkve na Aladinićima. I 31. 5. 2006. planiran je susret ogranaka Matice hrvatske Stolac i Široki Brijeg, te pjesnička večer Nikole Martića i Bernarda i Srećka Marijanovića. Na kraju će se, te večeri, predstaviti godišnjak Stolačkog proljeća 2006. Večer će se održati u restoranu San Piero. Radovi znanstvenog skupa su publicirani u Zborniku radova s preko 400 stranica, a godišnjak će, ove godine, sadržavati 29 radova, razdijeljenih u nekoliko tematskih oblasti. Svi smo pozvani na ovu manifestaciju duha, znanja i kulture.
3. 5. 2006

Vesela i velika vijest iz Hercegovine - obnova crkve Gospe od Karmena u Dubljanima

U tijeku je obnova crkve Gospe od Karmena u selu Dubljani, općina Trebinje, župa Ravno. Crkva je porušena u II svjetskom ratu, te od gotovo 9 mjeseca 1941. godine u njoj se misa nije govorila. Ova prekrasna kamena crkva građena je 1897. godine. Početkom Drugog svjetskog rata, selo je imalo oko 420 Hrvata (47 hrvatskih obitelji), koji se progone te se više nikada ne vraćaju na svoja ognjišta. Blagoslov obnovljene crkve će biti 16. 7. 2006., kada će Svetu misu služiti mjesni biskup. Pozivamo sve iz ovoga sela, rasute po svijetu, da se uključe u ovu akciju.
3. 5. 2006

Redovita autobusna linija Čapljina - Imotski, oko 1930. godine

Ovu vrijednu staru fotografiju poslao nam je Ivo Mikulić, iz Širokog Brijega, urednik na stranici www.siroki.com. Slika je iz tridesetih godina proteklog stoljeća. Sačuvali su je franjevci, kao negativ (negativi su bili uzidani u zid stare kuće u Širokom Brijegu). Riječ je o redovitoj liniji autobusa na relaciji Čapljina Imotski. Slika je snimljena, vjerojatno, negdje oko Širokog Brijega. Dva su vlasnika autobusa, a jedan od njih je Šutalo, tako na njemu piše. Molimo sve koji nešto znaju o ovome da nam to jave, kako bi opis slike mogli dopuniti i postaviti je u naš muzej. Zna li, možda, netko tko su ovi ljudi na slici? Mikuliću iskrena hvala!
28. 4. 2006

LJUDI, DANAS NAM BAGERI UNIŠTAVAJU KORIJENE!

Svaki čas netko nas naziva i u panici priča o zločinu koji se ovih dana odigrava na nacionalnom spomeniku Vranjevo selo kod Neuma. Blagoslovom državnog Povjerenstva za zaštitu kulturnih spomenika, on se doslovno razara, tako nam javljaju očevidci. Do službenih informacija nismo mogli doći. Jedna gospođa iz Neuma, nije nam rekla ime, pričala je bez daha: Vidjela sam kako bageri gaze kosti, ruše se stećci i grobovi, danas se razara arheološki lokalitet neizrecive vrijednosti. Ponešto se i spasi a ostalo zdrobi i raznese. Od kada je čovjeka na ovim prostorima veće brutalnosti i zločina nije bilo, završava žena. Ali, cilj opravdava sredstvo. Krči se put Bosni na more. Zato se mora šutjeti. Strah se uvukao u svačije kosti, govori nam muški glas preko telefona. Jeste li čuli za ona čuda što ih bager gura sa prapovijesnom gomilom? A isto povjerenstvo, koje je donijelo odluku o kulturocidu, "štiti" isti takav lokalitet sa zonom zaštite od dva (2) kilometra! Samo ne bi li ljudi odselili s vjekovnih ognjišta. Siromašak, Vranjevo selo, nije dobilo niti metar. Onaj jedan mali metar! Govori se kako je Stolac napadnut od Hrvata, jer je napravljen manji kameni križ na lokaciji povijesnog mučilišta. Treba ga skinuti! I u tom trenutku bageri razaraju svetinju pored Neuma!!! Šutimo ljudi. Do sada smo pozivali ljude na razumni protest. Zaludu! Zato šutimo, ljudi! Šutimo! Samo šutimo. Tko zna, mogao bi nam netko tamo negdje nešto zamjeriti? Pravimo se ludi! Prođi me se! Ima li koga u ovom BH kaosu? Pa zaboga, korijene nam ruše, zar ne?
28. 4. 2006

ZLATNI PIROVI U HUTOVU

U Hutovu, su u nedjelju 23. travnja, četri bračna para, proslavila svoj zlatni pir. U župnoj crkvi Krista Kralja u Hutovu misno slavlje predvodio je mjesni župnik don Pero Marić. Slavljenici: Mato i Ruža Bogdan (petero djece i trinaestero unučadi), Anđelko i Luca Konjevod (četvero djece i devetero unučadi), Nikola i Stojka Bogdanović (četvero djece i jedanaestero unučadi), Stojan i Danica Marčinko (petero djece i trinaestero unučadi) bili su na počasnim mjestima u crkvi, okruženi svojom djecom, rodbinom i prijateljima. Župnik je održao prigodnu propovijed, spomenuvši teška vremena kroz koja su prošli, ljubav koja je godinama jačala. A svi oni su se složili da su sa svojim bračnim drugovima, djecom i unučadima, proživjeli puno lijepih trenutaka i Bogu zahvalili što su ih dočekali. Na kraju misnog slavlja jedna unuka se zahvalila djedu i baki za svoje lijepo i sretno djetinstvo. Župnik im je na samom kraju čestitao u ime župne zajednice i poželio božji blagosov u povodu zlatnog pira. Zaklada im od srca čestita!
27. 4. 2006

HRVATSKA TIŠINA - piše Luka Goluza Vancouver Canada

Hocu da napomenem stvarnu tisinu koja se vec u pocetku drugog svjetskog rata zavukla medju Hrvate hercegovine te nikako da nas napusti.Mi ne trebamo izmisljati nekakve price ili bilo koga lazno optuzivati,na zalost imamo dovoljno istine o bespravno optuzivanju, progonjenju, ubijanju, ponizavanju hrvatskog naroda.Tiho ali bolno u dusama hrvata hercegovine,tiho su se culi sapati;ubise Goluze,ubise goluzinu zenu u drugom stanju i djecaka od devet godina u brdu kod ovaca,ubise Boskovice ipod kule,vidjeli smo Stankovica sav u krvi na karaseriji kamiona,otjerase ga za Mostar,i na stotine ili vise takvih sapata moglo se cuti.Za nihov pokop ni zvona nisu zvonila,jer je moralo biti tiho.Mnogima se nezna ni za grob.Te odma poslije rata,opet sapat, nema trojice brace Perica,Gadzusinih i Nikolinih sinova sa Pjesivca, nema nekoliko Goluza,nezna se za njh,Stanko Dzakula je u zatvoru nezna se oceli izaci ziv,Ante Vucina je osudjen na smrt,samo zato jer je imao ustasko odjelo na sebi.Djuka Sutalo iz Trijebnja Puljuljusin i Boskov bio je u hrvatskoj vojsci nezna se za njegovu sudbinu. Drage Perica s Japije, muza ubise u Zagrebu pred njenim ocima ona osta placuci u drugom stanju ,skoro ce roditi. I takvije jos stotine i stotine tajnih prepricavanja moglo se po tiho cuti. Pa tako ta tisina ne prestade punih 60 (sezdeset) ili vise godina. Prije nego sto je poceo
26. 4. 2006

Istraživački dan mladih OŠ Crnići

I mladi OŠ Crnići su, sa svojim nastavnicima i ravnateljem, izašli na teren. Pratili su ih: načelnik općine, predsjednik Matice hrvatske, Ogranak Stolac, Ivanka Miličević Capek i ravnatelj ove zaklade. Svoj istraživački dan su počeli povijesnim lokalitetima u selu Jasoč, razgledali su izvor Klokun i nekoliko ponora u polju te dan završili posjetom ranokršćanskoj bazilici na Rivinama, gdje su razgledali i nekolike otvorene obiteljske grobnice iz toga vremena. Tu im je načelnik općine priredio okrepu i kraće zajedničko druženje sa svojim nastavnicima i gostima. Na povijesnim lokalitetima sela Jasoč, Ivanka Miličević Capek je održala sat arheologije a, na ostacima ranokršćanske bazilike na Rivinama, Željko Raguž sat iz povijesti toga kraja. Na slici: učenici OŠ Crnići pozorno slušaju sat iz arheologije.
PrvaPrethodna 38  39  40  41  42  43  44  45  46  47  48  49  50  51  52  53 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)