PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
2. 4. 2004

"A se leži Ljuba Vuksanović"

Danas smo uvrstili u Virtualni muzej - kulturna baština kameni križ u nekropoli Donji Trijebanj. Na njemu piše: "A se leži Ljuba Vuksanović". Datiran je na XV ili XVI stoljeće (izvor: Turistički motivi i objekti Stoca i okoline, Dr. Ljubo J. Mihić, Skupština općine Stolac). Križ je padom oštećen te gotovo prepolovljen. Otkinuti dio križa se nalazi uz stećak.
2. 4. 2004

OLTAR U STAROM RAGUŽEVU GROBLJU U LASTVI UVRŠTEN U VIRTUALNI MUZEJ

Danas smo uvrstili u Virtualni muzej - sakralna baština zidani, kameni oltar iz starog Raguževa groblja u Lastvi. Sve dok sela nisu potpuno opustjela, bio je temeljem duhovnosti njihovih stanovnika.
2. 4. 2004

KRIŽ U ŽIVOM DRVETU NAŠEG KRŠA

Mistična i snažna poruka križa s Kalvarije usjekla se u drvo hercegovačkog krša, u njegovoj borbi za opstanak na ljutom kamenu. Te dvije patnje, patnja Boga i čovjeka na križu, te drveta na bezvodnom kamenu, kao da su se u ovo vrijeme Korizme, na čudesan način spojile u jedinstvenu poruku Evanđelja. Mlado drvo, u svojoj borbi s živcem, oblikovalo je i prenijelo poruku Evanđelja. Umjetnik Zlatko Glavinić iz Neuma zna pronaći i pokazati takve znakove prirode, stvarajući vrlo vrijedna izvorna umjetnička djela koja često zapanje promatrača. Odlučili smo da ovaj križ bude osvrt Zaklade na vrijeme Korizme.
2. 4. 2004

U RUBRICI KNJIGE, ČASOPISI, RADOVI PREDSTAVLJEN HUMSKI ZBORNIK VII

Danas smo u rubrici Knjige, časopisi, radovi predstavili novi broj Humskog Zbornika. Dr. Ivica Puljić; "HRVATI KATOLICI DONJE HERCEGOVINE I ISTOČNA KRIZA - HERCEGOVAČKI USTANAK 1875. - 1878.", II prošireno izdanje, HUMSKI ZBORNIK VII. Izdavači: Državni arhiv Dubrovnik, Zaklada "RB - Donja Hercegovina" Neum. Naslovnica: Bečka karta Europe iz 1885. godine. Naklada 1000 primjeraka. Strana 544.
2. 4. 2004

HUMSKI ZBORNIK BROJ 7

Dr. Ivica Puljić "HRVATI KATOLICI DONJE HERCEGOVINE I ISTOČNA KRIZA - HERCEGOVAČKI USTANAK 1875. - 1878.", II prošireno izdanje, HUMSKI ZBORNIK VII. Izdavači: Državni arhiv Dubrovnik, Zaklada "RB - Donja Hercegovina" Neum. Naslovnica: Bečka karta Europe iz 1885. godine. Naklada 1000 primjeraka. Strana 544. CIP - Katalogizacija u publikaciji Dubrovačke knjižnice Dubrovnik. UDK 94(497.6-3 Hercegovina) "19" 282(497.6-3 Hercegovina) "19".
31. 3. 2004

SAHRANA POD MRAMORNIM STEĆKOM

Danas smo započeli prikaz Lastve i starog raguževa groblja (vidjeti kvadrant 3B, marker tipa H blizu imena G. Hrasno, ili koristiti naš pretraživač pojma Lastva). Raguži su početkom 18. st. Prešli iz Strmice (Trebinja) na Lastvu i odatle se raselili po svijetu. Lastva se nalazi na «Lastvi» Čavaške gradine. Lastva je dio brda, zaravni između dva struga. Suprotno Lastvi je Vodeni Do gdje su živjeli Raguži-Vodenci.Danas su Lastva i Vodeni Do iseljeni, bez stanovnika. Na Lastvi su živjeli Raguži: Vodenci, Bilići, Grgići i Garaljevići. U Vodenom Dolu su živjeli Raguži-Vodenci i jedna obitelj Marića došla na majčinstvo. Supružnici Stjepan Raguž-Vodenac, rođen je 1917. godine u Vodenom Dolu - Gornje Hrasno i žena mu Katarina Raguz, rođena Meindl, 1921. godine u Munchenu sahranjeni su u ovom groblju pod mramornim stećkom. Živjeli su u Velom Lošinju. Na slici: tehnologija navlačenja teškog mramornog stećka na grob. Vjerojatno je nalikovala tehnologijama iz doba kulture stećaka. Sahrana nam je živom slikom poručila kako su stećci samo epizoda u kontinuitetu tradicije sahranjivanja kod Hrvata, od doba dolaska na ove prostore, primanja kršćanstva do dana današnjeg.
31. 3. 2004

PISMO MOSTARSKOG BISKUPA DR. RATKA PERIĆA LORDU PADDY ASHDOWN OD 23. OŽUJKA 2004. GODINE

Danas smo u rubriku Knjige, časopisi, radovi uvrstili pismo biskupa dr. Ratka Perića upućeno lordy Paddy Ashdownu, Visokom predstavniku MZ u BiH. Pismo je datirano na 30. ožujak 2004. godine. Evo ulomka: - Vi nastavljate: «Došlo je vrijeme da pučanstvo Mostara radije gleda naprijed nego natrag. Nadam se da ćete Vi i Katolička Crkva odigrati svoju ulogu ohrabrenja građanstva da se okrene budućnosti i izazovima i prilikama koje predstoje». Odgovor: Katolička Crkva u svome naviještanju evanđelja uvažava i prošlost i sadašnjost i budućnost. Prošlost: jer su se prije dvije tisuće godina zbili najspasonosniji događaji s obzirom na Otkupljenje cijeloga ljudskoga roda. Sadašnjost: jer moramo plodove toga Otkupljenja primjenjivati sada i ovdje, u pravdi i poštenju. Budućnost; jer su stvoreni uvjeti za konačno ili eshatonsko spasenje čovječanstva. Nema nam spasenja, Visoki predstavniče, bez Istine i Pravde. Stoga Katolička Crkva, i u Mostaru i u ovoj cijeloj zemlji, svim će se nastojanjem zalagati za provedbu pravde na ovim prostorima, pa makar stalno udarala o gluhe uši međunarodne zajednice s obzirom na društvenu pravdu i u Mostaru i u BiH. Moje će nastojanje ići za tim da uvjeravam ovaj katolički svijet da se molitvom Bogu i nastojanjem u konkretnoj praksi možemo osloboditi i ove evidentne međunarodne nepravde živeći pošteno i pravedno, s nadom u Boga koji je moćniji od svih ljudskih odluka, sudova, nepravdi i grijeha. To nam upravo kazuje Uskrsnuće Gospodinovo. (cijeli tekst vidjeti u rubrici Knjige, časopisi, radovi)
31. 3. 2004

PISMO MOSTARSKOG BISKUPA DR. RATKA PERIĆA LORDU PADDY ASHDOWN

MOSTARSKO-DUVANJSKA I TREBINJSKO-MRKANSKA BISKUPIJA BISKUPSKI ORDINARIJAT MOSTAR Ulica biskupa Čule bb., pp,.54 - 88000 MOSTAR (tel ++387/36/331-469; fax: 331-472; e-mail: biskupija@gmx.net) Mostar, 23. ožujka 2004, Prot: 311/2004. Lord Paddy Ashdown Visoki predstavnik MZ u BiH - Sarajevo Gospodine Visoki predstavniče! Zahvaljujem Vam na pismu, od II. ožujka 2004., kojim odgovarate na moju promemoriju, od 22. siječnja ove godine. Čini se da ne treba trošiti riječi u dokazivanju da je normalna stvar da Mostar djeluje kao jedan grad. Ono što nas zaprepašćuje i vrijeđa jest odluka Vašega ureda o izbornom sustavu gradskih vijećnika. U razgovoru ovdje na Ordinarijatu, 23. siječnja, Vi ste spomenuli da kanite odrediti, vjerojatno, da bude 14 hrvatskih vijećnika, 12 muslimanskih i 5 ostalih. Međutim, konačna je odluka: po 15 prvih i drugih, i 5 ostalih. Time ste još više pojačali nepravdu u ovome gradu, imajući u vidu njezino stanovništvo. Kako? l - Vi mi pišete: «Sudeći iz Vašega pisma, čini mi se da ste Vi posebno zabrinuti za izborni sustav. Izborni sustav za Mostar sprječava prevlast jednoga konstitutivnog naroda - nažalost nužna a svjetlu događaja u Mostaru u posljednjih 12 godina i trajnog nedostatka povjerenja koji prevladava. Anketa koja je provedena kratko prije moje Odluke jasno je pokazala činjenicu daje načelo ne-prevlasti imalo široku potporu među građanima Mostara, bez obzira na njihov etnicitet ili susjedstvo gdje oni prebivaju. Možete biti sigurni da će moj Ured izbliza pratiti provedbu novoga Statuta u interesu svih građana Mostara». Na te Vaše riječi mogu Vam nabrojiti nepravde koje svojom Odlukom provodite: Nepravda prva: Ni Vi, ni Vaš ured, ni međunarodna zajednica, koja Vas podržava, nije se potrudila, a bili ste dužni to učiniti, da se provede popis pučanstva ne samo u Mostaru, nego i u cijeloj ovoj zemlji. Da se točno zna koliko nas ima i koliko nas nema. Zašto se to nije provelo još 2001? Zašto se to ne provodi sada za Vašega mandata? I zašto ne možemo ni znati hoće li se i kada će se to provesti? Je li Vama u cilju da se ne zna koliko ima Hrvata i drugih naroda i građana u Mostaru kako biste mogli «u nejasnome» provoditi svoju vlastitu volju i tvrditi da nijedan «konstitutivni narod» ne smije imati prevlast? Nepravda druga: Vi ne želite čuti točne podatke hrvatske strane koja odgovorno tvrdi da su Hrvati u popisu 1991. godine bili oštećeni za oko 11 tisuća svojih stanovnika, koji nisu ubrojeni u građane Mostara. Službena statistika bila je 21.795, a trebalo je stajati 32.600 Hrvata. Nakon rata došlo je do promjene u gotovo svim većim gradovima širom ove zemlje. Pa tako i u Mostaru. Hrvatska i crkvena statistika kaže da se broj Hrvata katolika sada kreće oko 60% svih stanovnika u gradu. Ako ovim ciframa ne vjerujete, provedite popis i ustanovite koliko kojemu narodu pripada. I stajat ćemo uz konkretne brojke. A ako stoje brojke s obzirom na Hrvate, onda je trebalo poštovati činjenično stanje i za izbore gradskih vijećnika. To je moj poriv Vama da budete pravedni i pošteni s obzirom na izborni sustav! Nepravda treća: Ako nijedan «konstitutivni narod» ne smije imati «prevlast» u Mostaru, zašto takvu Odluku ne provedete u svakome gradu u ovoj zemlji u kojoj imate mandat od međunarodne zajednice? Zašto tu Odluku provodite samo u Mostaru i ispadate nepravedan čovjek? Dopuštate da se u svim drugim gradovima poštuje građanska većina i izborni zakoni, čak i u Banjoj Luci i u Sarajevu, gdje je provedeno etničko čišćenje više od 40% u odnosu na predratno stanje? Ili mislite da ondje nije «nužna» Vaša odluka, jer među građanima vlada «povjerenje»? Nepravda četvrta: Daytonski mirovni sporazum organizirao je državu u kojoj se konstitutivnost, preglasavanje ili prevlast kontrolira na državnoj, odnosno na «entitetskoj» razini. Pa i tu kao da zamišljate jedinstvenu BiH kao državu u kojoj politička moć i ekonomsko dobro kontroliraju dvije najbrojnije zajednice. Osim toga, Dayton zahtijeva da se gradovi i općine organiziraju na osnovi većinskoga broja glasova njihovih stanovnika. Je li moguće da time svjesno kršite Dayton? Vaša Odluka o Mostaru jednostavno nameće zaključak da Hrvati ne smiju ili ne mogu imati vodeću političku riječ gotovo nigdje u BiH. A to običnu čovjeku može značiti ili rasizam prema hrvatskom narodu i katoličkom puku, ili nedostatak hrabrosti da se u Mostaru provedu demokratski izbori bez tutorstva međunarodne zajednice, a da se u BiH konačno tri konstitutivna naroda počnu tretirati na jednak način. Nije istina da je ta Vaša Odluka imala «široku potporu među građanima Mostara». Vi u tome pogledu imate široku ne-potporu od barem 60% stanovnika u ovome gradu! Nemamo povjerenja ni u Vaš Ured kao Visokoga predstavnika, ni u Vašega Specijalnog izaslanika za Mostar, ni u Vašu Jedinicu za provedbu Statuta u Mostaru, ni u Vašega Direktora te Jedinice - sve ustanove iznad Gradonačelnika! - upravo zato što će «izbliza pratiti provedbu novoga Statuta» koji počiva na gore navedenim nepravdama. Po tome vidimo da Vaš ured sebi institucionalizira protektorsko mjesto u Vijeću ovoga grada! Zar doista mislite da ćete svojim nepravdama izgraditi povjerenje u Mostaru? Institucionalizirana nepravda stvara nove nepravde, nove «crne rupe» i druge oblike trovanja ovoga društva. A ako se sustavna nepravda bazira na međunarodnoj velesili, kao stoje ovdje slučaj, eto još jedne široke nepravde. 2 - Vi pišete: «Nedavna investicijska konferencija koju je organizirao predsjednik Čović predstavlja važan korak u poboljšanju slike Mostara, i otvaranje Staroga mosta predstavlja jedinstvenu prigodu za Mostar da se predstavi u svijetu». Odgovor; Mogu vam reći da nije došlo ni do kakva «poboljšanja slike Mostara». U Kanadi, gdje sam se tih dana nalazio u pohodu hrvatskim katoličkim župama, svaki sam dan pratio vijesti. «Slika» grada Mostara obišla je svijet ne po «investicijskoj konferenciji» nego po padu zrakoplova nad Matica Gradinom u Rotimlji, gdje je izginula Makedonsk
31. 3. 2004

GODIŠNJAK HERCEGOVINA BROJ 18(10)

Godišnjak HERCEGOVINA godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe, broj 18(10), 2004. godina. Nakladnici: Muzej HB, Mostar, Arhiv HB, Mostar, Zavod za zaštitu spomenika kulture HB, Mostar i Gradska knjižnica iz Mostara. Glavni urednik Mr. sc. Tomislav Anđelić. Vodeća je tiskovina za kulturna pitanja u Hercegovini.
31. 3. 2004

IZIŠAO NOVI BROJ HERCEGOVINE

Iz tiska je izišao novi broj HERCEGOVINE godišnjaka za kulturno i povijesno naslijeđe, broj 18 (10), 2004. godina. Godišnjak je bogat znanstveno-stručnim prilozima i iskreno ga preporučamo čitateljstvu. Uvrstili smo ga u rubriku Knjige, časopisi, radovi.
31. 3. 2004

ZAJEDNIČKA VEČERNJA MOLITVA U OBITELJI

Danas smo u Forumu - naš izorni govor pokušali prirediti sjećanje na nažalost sve rjeđu zajedničku večernju molitvu u obitelji. Bili su to sveti obiteljski trenutci kolektivne sabranosti koji su imali svoje unutarnje zakonitosti i ljepotu. Te zakonitosti su se poštivale i ljubomorno čuvale. Rječju, bili su to najsvetiji trenutci u obitelji kojih se čovjek rado sjećao dok god je živ. Na njima kao na temelju počivala je tradicionalna obitelj. Suvremeni život je razorijo takve trenutke a često i obitelji.
30. 3. 2004

VRBINA - FENOMEN KRŠA I PREBIVALIŠTE VILA

Danas smo na našem IS-u uredili prikaz morfološkog fenomena Vrbina, općina Grude (vidjeti kvadrant 1A, približna lokacija). Vrbina je jedan od najmarkantnijih krških morfoloških fenomena u Hercegovini. Može se mjeriti s poznatim Imotskim jezerima od kojih ga dijeli Imotsko-Bekijsko polje. Nekako u tom nizu je i jezero Krenica, koga smo već predstavili po poznatoj legendi o Gavanu. Osim što je riječ o zadivljujućem morfološkom fenomenu, riječ je i o morfološkom objektu za koga su vezane vrlo svježe legende o vilama. Priče govore kako su u Vrbini prebivale vile sve do II sv. rata, kada su otišle uz obećanje da će se vratiti kada se svijet popravi. Do dana današnjeg nisu došle. Evo još jedne priče. Dogodilo se to prije rata. Čovjek je, u dokolici, gurao uz brdo veliki kamen u nakani strmoglaviti ga u Vrbinu i njeno jezero. Kada je pogledao dolje vidje neobičan prizor. Vila, plavuša je sjedila pored jezera i češljala dugu kosu a kraj nje, u bešici, spavalo je dijete - vila. Ugledala ga je i viknula: -Baci to dolje pa ćeš znati! Čovjek se prepao, vratio kamen i pobjegao u selo. Inače, Vrbina je postala kombiniranim postupkom okršavanja djelovanjem vode i urušavanjem svodova podzemnih prostorija. Pripada tipu dinamičkih krških objekata udarnica. Vjerojatno je locirana na većoj ali skrivenoj tektonskoj strukturi koja povezuje Imotska jezera, Krenicu i Vrbinu.
30. 3. 2004

DOLAZI NAM CVJETNICA

Već nekoliko tjedana priroda se priprema za Cvjetnicu. Djeca također. Krišom traže mjesta gdje će za koji dan brati cvijeće kako bi se cijela obitelj na Cvjetnicu mogla umiti. Snimio Ivan Vukorep, 21. 3. 2004.
30. 3. 2004

NEVJEROJATAN SPOMENIK NAŠE PISMENOSTI

Istraživanjem svakodnevno nailazimo na kamene svjedoke naše pismenosti za koje se malo znalo. Put nas je nanio na staro Vujnovića groblje u Gornjem Hrasnu. Na spomenicima s kraja 19 i početka 20 stoljeća, vrhunska klesarska djela, naišli smo na natpise znalački ispisane na kamenu s nevjerojatnom domišljatosti. Pisac je koristio jedno slovo za dva kada je god to mogao, kako bi racionalno iskoristio prostor. Tako je slovo C koristio i kao O i kao Č ako su dolazili jedno za drugim, a prekriženo slovo V (prevrnuto A) kao glas VA. Riječ POČIVA napisano je kao POIV.
29. 3. 2004

SPELEOLOŠKO BLAGO POPOVA POLJA - PONOR ŽIRA

Ponor Žira u Popovu polju remek djelom je krške arhitekture s očuvanom hidrogeološkom funkcijom. Funkcija joj je ugrožena najnovijim hidrotehničkim zahvatima u polju. Poplavne vode poniru u Žiri i subvertikalno odlaze prema moru. Okosnicom je krških speleoloških fenomena koje nastojimo uvrstiti u Speleološki park prirode. Uskoro ćemo je predstaviti na našem IS-u. Željeli bi primiti sve informacije o imenu, iskustvima i legendama vezanim za nju.
29. 3. 2004

KATASTROFALNA POPLAVA POPOVA POLJA

Ravnatelj i tajnik Zaklade danas su posjetili poplavljeni Popovo polje. Konstatirano je kako je polava katastrofalna za sve što je čovjek u zadnje vrijeme uzgojio u polju. Ogroman novac, do koga se vrlo teško došlo, bačen je uzalud. Iz sustava HE Trebinje puštene su vode koje su u maksimumu prelazile 350 m3/s. One su formirale poplavni val koji je došao do jezera Vrutak ostavljajući iz sebe pustoš, nanos i poplavljene livade, voćnjake i usjeve. Regulirano korito kroz Popovo polje ima maksimalni kapacitet protoka od 50 m3/s, što znači da je poplavni val bio veći najmanje 7 puta od njegova kapaciteta. HE Svitava može "progutati" najviše oko 200 m3/s a svi ponori još oko 50 m3/s.
28. 3. 2004

SAHRANJENA KATARINA RAGUZ, ROĐENA MEINDL

Umrla je Katarina Raguz žena Stjepanova, rođena Meindl, 1921. godine u Munchenu, živjela u Velom Lošinju. Sahranjena je u četvrtak 25. ožujka. 2004. godine u groblju Lastva na Lastvi - Gornje Hrasno, BiH. Njen muž, Stjepan Raguž-Vodenac, rođen je 1917. godine u Vodenom Dolu - Gornje Hrasno, a umro 2001. godine i sahranjen na istom groblju. Sa navršenih 11 godina napustio je rodno selo, ali ga nikada nije zaboravio. Poželio je da ga sahrane u rodnom selu pod mramornim stećkom. Tako je i učinjeno. Nakon smrti i njegova žena je sahranjena u isti grob. Pojedinosti ove neobične sahrane biti će kasnije prezentirane.
28. 3. 2004

POPLAVLJENO POPOVO POLJE

Već tjedan dana donji dio Popova polja, od akumulacijskog jezera do sela Turkovića, je poplavljen. Velika šteta je nanesena proljetnim usjevima i vinogradima koji su pod vodom. Voda se već 2 dana, neprekidno, prelijeva iz polja u jezero. Vodu su primile jame Crnulja, Lisca, Ponikva i Žira... Usprkos štetama koje ovakve poplave čine, one su i normalna prirodna pojava punjenja krša vodom tijekom zime kako bi tijekom ljeta hranile izvore i vodotoke.
28. 3. 2004

DOVRŠENA PRVA FAZA PRIKAZA SELA BJELOJEVIĆI

Danas je dovršena prva faza prikaza sela Bjelojevići. Došlo je do manjeg poremećaja redosljeda slika. Vjerujemo kako to neće biti preveliki problem našim posjetiteljima. Na slici: dio tradicionalnog dvorišta, onakvog kakvog se sjećamo iz djetinjstva. Kao da se u tom skladnom košmaru još i danas skriva neka igračka iz naših najranijih dana.
26. 3. 2004

NA RUBU ZAPADA, DR. SC. MLADEN ANČIĆ

Knjiga Dr. sc. Mladena Ančića "NA RUBU ZAPADA TRI STOLJEĆA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE". U mnogim temama koje obrađuje, knjiga je pionirsi rad, a u cjelosti predstavlja izniman doprinos poznavanju Srednjovjekovne Bosne u najosjetljivijem političkom periodu. Izdavač: HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST I DOM I SVIJET, ZAGREB 2001. godine. Biblioteka: HRVATSKA POVIJESNICA, Monografije i studije III/12. Glavni urednik Dr. Mirko Valentić.
 1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  13  14  15  16 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)