PRETRAŽIVANJE:  
  
 

STOJAN VUČIĆEVIĆ,
SABRANE PJESME, NAPRIJED ZAGREB i OGRANAK MATICE HRVATSKE METKOVIĆ
 
 
 

 






 

 


 
 
9. 7. 2004

ISPRIKA

Zbog nesporazuma oko troškova adrese naše stranice došlo je do manjih problema u komunikaciji sa serverom. Nesporazumi su ispravljeni a mi se ispričavamo našim posjetiteljima koji su u zadnja dva dana namjeravali posjetiti stranicu i u tome bili spriječeni.
7. 7. 2004

SASTANAK GLAVNOG ODBORA HSK-a U SARAJEVU

U Sarajevu se od 6. do 8. srpnja održava, po prvi put u 11 godina postojanja, sastanak Glavnog odbora Hrvatskog svjetskog kongresa. Hrvatski svjetski kongres obuhvaća 29 nacionalnih kongresa iz 29 država svijeta u kojima žive hrvatski iseljenici u većem broju, a predsjednik mu je dr. fra Šimun Šito Ćorić. U Sarajevu na sastanku Glavnog odbora raspravljat će se o realiziranim projektima i zadacima ove hrvatske iseljeničke organizacije koja djeluje na svim kontinentima, te o aktualnim prilikama u BiH i Hrvatskoj. U vrijeme sastanka čelnici hrvatskih iseljeničkih organizacija iz cijeloga svijeta imat će neformalne susrete s predstavnicima iz političkog i javnog života iz Hrvatske i BiH, te s predstavnicima međunarodne zajednice kako bi se što uspješnije ostvarile veze između dviju domovina hrvatskog naroda s tri i pol milijuna Hrvata iz cijeloga svijeta. U sklopu tiskovne konferencije, koja će se održati u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu, bit će predstavljena Rezolucija o Bosni i Hercegovini i položaju hrvatskog naroda.
7. 7. 2004

CERTIFIKAT ISSO 9001/2000 URUČEN TVORNICI KEKSA ZVEČEVO-LASTA

U utorak 06. srpnja Tvornici keksa i vafla Zvečevo-Lasta u Čapljini je uručen certifikat ISSO 9001/2000, čime je tvrtka postala član velike svjetske obitelji koja kvalitetom svojih proizvoda udovoljava ISSO standardu. Certifikat je Ivanu Ragužu, direktoru tvornice Zvečevo-Lasta uručio Mladen Meglaj, predstavnik RWTÜV-a, njemačke službe za izdavanje certifikata za QM sustave za područje Hrvatske i BiH. Tvornica Zvečevo-Lasta ima asortiman od 35 različitih proizvoda, a godišnje proizvede oko 10.060 tona keksa i slanih grickalica. U odnosu na prošlogodišnje razdoblje proizvodnja bilježi rast od 11 posto.
7. 7. 2004

BLAGO MOGA KAMENJARA: KAMENICA U CRKVI SV. PETRA I PAVLA U KOČERINU

Kamenica za posvećenu vodu u crkvi sv. Petra i Pavla u Kočerinu. Prema kazivanju zavjetni je dar samoukog klesara iz ovog kraja. Isklesana je iz vrlo dekorativne breče pronađene u blizini crkve.
6. 7. 2004

Povodom misnog slavlja na grobu Dive Grabovčeve: Kao prava Hrvatica bila je jača od zlog bega Kopčića

KEDŽARA - Više je tisuća vjernika sa svih strana došlo na Divine dane podno Vran planine. Misno je slavlje predvodio fra Vinko Sičaja, župnik iz Kiseljaka, rodom iz Rame. Slavlje je uveličao veliki kiseljački župni zbor i tamburaški orkestar “Jozo Penava”. (Večernji list za BiH od 04.07.2004.) DIVINI DANI
6. 7. 2004

U POVODU PREDSTOJEĆIH REFORMI VISOKOG ŠKOLSTVA U BiH

Povodom predstojećih reformi viskog školstva u BiH, koje je vrhovni sud BiH ocjenio destruktivnim po hrvatski narod, u rubrici Knjige, časopisi, radovi donosimo članak Profesora Pere Marijanovića pod nazivom "REFORMA VISOKOG ŠKOLSTVA U BiH", objavljenom u zborniku "Motrišta" br. 30, Matica hrvatska Mostar, svibanj 2004., str. 32 do 38. Članak donosimo cijeneći da nije bio dostupan široj javnosti, pogotovo našem iseljeništvu, a u želji potaknuti rasprave na ovu iznimno važnu temu. REFORMA VISOKOG ŠKOLSTVA
6. 7. 2004

REFORMA VISOKOG ŠKOLSTVA U BiH (Matica hrvatska Mostar, zbornik "Motrišta" br. 30, svibanj 2004., str. 32 do 38)

Prof. dr. sc. Pero Marijanović Sveučilište u Mostaru Opći politički okvir Početak zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća početak je vrlo burnih političkih događanja na prostorima dotadašnje Republike BiH i šire. Ma koliko su ti događaji iznenadili žestinom ipak su samo logičan nastavak onog što se događalo u tom stoljeću i ranije. Kriza je na ovim prostorima dugo rasla a na nju se odgovaralo uglavnom samo dekorativnim i maskirnim političkim potezima. Pod njima, kriza je još više bujala i prijetila eskalacijom; na kraju to se samo i dogodilo. Krizu i njenu eskalaciju ratom nije skrivila loša ekonomija kako se to često misli, ona ju je samo ubrzala i pojačavala, već iskonska snaga uporno potiskivanog nacionalnog života. Naime, u proteklom sustavu proklamirana je magična formula potpunog i trajnog rješenja nacionalnog pitanja na prostorima bivše Jugoslavije, a rješenje se sastojala u ignoriranju tog istog pitanja. Jednostavno je proglašeno kako je nacionalno pitanje riješeno i gotovo. Govori se kako je neki državni činovnik riješio pitanje vlastite neaktivnosti na način da je spise spalio u peći. Potom obavijestio nadređene da je sve riješeno. Spisi su zaista izgorjeli ali su problemi ostali. Neriješeno nacionalno pitanje eskaliralo je ratnim sukobom. Međunarodna zajednica, koja je poslije ratnih sukoba preuzela vlast u BiH, krenula je istim putem koji je i doveo do rata. Gotovo do u detalje kopira i primjenjuje sva rješenja bivše Jugoslavije. Na prostorima na kojima se nacionalni duh gušio stoljećima, on se ponovo guši, potiskuje i gotovo nasilno zamjenjuje građanskim konceptom. Nije ni moglo doći, a danas pogotovo, do prirodnog razvoja nacionalnog pitanja i njegova oslobađanja iz umjetnih stega. Upravo to je preduvjet formiranju normalnih međunacionalnih odnosa i suživota. Kao rezultat takve politike, već dugo se formira kvazinacionalan umjesto nacionalnog osjećaja, kao trajna opasnost miru i suživotu, kako je to u svoje vrijeme upozoravao i Stjepan Radić. Ujedno, to je i najveća povijesna greška u ustroju i vođenju BiH poslije zadnjeg rata. Kao rezultat uporno vođene pogrešne politike, kriza i kaos ponovo rastu iz dana u dan s očitim pogoršanjem međunacionalnih odnosa. Više nego ikada bjesne skrivene i malo skrivene, dapače očite, hegemonije, koje su postojale i ranije ali su se barem trudile prikriti se. Licemjerno se spominje građanski koncept države, a sve se dešava po nacionalnom ili bolje reći kvazinacionalnom konceptu. Grabi se prostor i etnički čisti, mijenja mu se vanjski izgled u skladu s nacionalnom ili kvazinacionalnom tradicijom, pokušavaju se mijenjati čak i podzemni vodni režimi formirani prije više stotina milijuna godina, formiraju se i mijenjaju jezici, nameću običaji… Gospodarstvo zamire i nestaje čak i kao vlastita imenica; ovisnost o lažnom milosrđu stranih zemalja sve je veća. Prosječan stanovnik BiH ujutro obuva talijansku cipelu, navlači talijansku ili francusku robu i jede računalom modeliranu hranu. Tvornice gotovo i ne postoje a vrtovi su zarasli u korov. Ne samo da se vlastitom vrtu ne vjeruje, već se i zaboravilo kako se zdrava, prirodna hrana proizvodi. Kada se u nas govori o krizi prehrane, tada se misli na inozemne laboratorije modelirane hrane i njihove kapacitete, dok su vlastiti vrtovi izgubili postojanje u mentalnom sklopu prosječnog stanovnika. Onog istog stanovnika koji je vrtu bio tradicionalno odan i zahvaljujući samo njemu često preživljavao. Čini se kako kriza u jednoj godini napreduje kao ranije za deset. U takvoj suludoj stvarnosti koju živimo samo se nacionalno pitanje proganja poput vještice. Gledajući tu čudnu igru vlasti i nacionalnosti, čovjek pogrešno misli kako je sve oko njega kaotično, zbunjujuće i s izgubljenim kompasom. Svaka ozbiljnija analiza, međutim, pokazuje suprotno. Što se zapravo događa u BiH Pažljiva analiza BiH stvarnosti i njena raščlamba na različite strukture i koncepte koji se u njoj kriju, potom sinteza u jedinstveni politički model, može dovesti do ispravnog razumijevanja stanja stvari. BiH stvarnost, u tom slučaju, prestaje biti enigmom, i postaje čak reprezentom europske stvarnosti i vjesnikom njene budućnosti. Nasuprot tome, površni pogledi mogu samo dodatno zamutiti i onako mutnu političku sliku stvarnosti i polučiti krive zaključke. Analizu aktualne situacije u BiH treba u samom početku osloboditi kaotične komponente stvarnosti, koja nastaje općom lijenosti političkog života i njene moguće uloge u prikrivanju stvarnog stanja stvari. Valja se, dakle, odmah pozabaviti onom drugom sastavnicom BiH stvarnosti i ne biti naivan u ocjeni, poput one: « to je Balkan» ili «tamo su još plemena» i sl. Jer, iz povijesti je znano, Balkan je mnoge naivne glave zabolio i mnoge mudre prevario. Ta druga, deterministička komponenta političke realnosti BiH, za analizu je jedino značajna. U njoj dominiraju dva temeljna koncepta: · Imperijalni, i · Hegemonijski. Ne želi se ustvrditi kako su ova dva koncepta jedina i kako drugi ne postoje. Međutim, sa aspekta razumijevanja aktualnih tendencija u reformi školstva i visokog školstva, ta dva koncepta su najznačajnija. Imperijalni koncept je, zapravo, zapljusnuo obale gotovo svih nacija i zemalja. Vremenski, a dobrim dijelom i prostorno, podudario se s postupnom ali sigurnom propasti dominacije bijelog čovjeka u svojoj tradicijskoj tvrđavi zvana Europa, ili, preciznije, Zapadna Europa. Propadanje te civilizacije je izazvalo nekontroliranu ili slabo kontroliranu seobu iz mnogoljudnih, u pravilu siromašnih zemalja, put te iste bogate Europe. Usisavanje tog svijeta poticano je i činjenicom jeftinoće takve radna snaga i mogućnosti značajnog doprinosa progresivnom bogaćenju prebogate Europe. Propast i bogaćenje su inače dva paralelna procesa koji prate završni stadij postojanja svake civilizacije (poput Rima). Povijest nas uči kako ni jedna civilizacija do sada nije našla put izlaska iz tog začaranog kruga, kruga koga čini propast s jed
6. 7. 2004

U POVODU OBILJEŽAVANJA 600. OBLJETNICE KOČERINSKE PLOČE: OBNOVLJENI STEĆAK VIGNJA MILOŠEVIĆA U KOČERINU

U povodu obilježavanja 600. obljetnica Kočerinske ploče i prvoga pisanoga spomena imena Kočerin, pokazujemo obnovljeni grob Vignja Miloševića s imitacijom Kočerinske ploče. Grob Vignja Miloševića na samom je temelju naše višestoljetne opstojnosti na prostorima drevnog Huma. Najavljujemo skoro predstavljanje povijesnog blaga Kočerina na našem IS-u. Kliknite na više radi pregledavanja slike.
6. 7. 2004

NAJAVA DOGAĐAJA: HRVATI IZ ISELJENIŠTVA IGROM I PLESOM U MOSTARU

U okviru predstojećeg hrvatsko-kanadskog folklornog festivala kojeg početkom srpnja ove godine organizira Hrvatska matica iseljenika u FBiH, hrvatske iseljeničke folklorne skupine koje njeguju hrvatske pjesme i plesove svoga zavičaja i svojih predaka, izrazile su želju nastupiti u BiH. Kako se navodi u priopćenju Hrvatske matice iseljenika u FBiH, razlog tomu je činjenica da među članovima ovih poznatih iseljeničkih skupina ima dosta Hrvata s područja BiH. Stoga su u Matici odlučili pripremiti i organizirati njihov nastup u srijedu 7. srpnja u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 20 sati. Gostima i gledateljstvu prigodnim govorom obratit će se dogradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, generalni konzul RH u Mostaru Ratko Maričić i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Republike Hrvatske Nikola Jelinčić. Na koncertu hrvatskih iseljeničkih skupina 7. srpnja u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače sudjelovat će sljedeće skupine: Hrvatsko prelo iz Oakvilla, Zrinski-Frankopan iz Toronta, Kardinal Stepinac iz Windsora, Hrvatski korijeni iz St. Thomasa, Vatroslav Lisinski iz Mississauga te Hrvatska iz Mississauga. (Izvor: Dnevni list)
6. 7. 2004

MISNO SLAVLJE NA BILIMA (GORANCI)

U nedjelju, 4. 7. 2004. održano je tradicijsko misno slavlje na Bilima, Goranci, pokraj puta Goranci-Grabova Draga-Široki Brijeg. Riječ je o jednoj od najneobičnijih lokacija s oltarom i dugom tradicijom misnog slavlja Hrvata u Hercegovini, te se može porediti s oltarom u ponoru Crnulja u Popovu Polju. Crkvena je tradicija gradnje sakralnih objekata na uzvisinama, brdima i istaknutim kotama. Iz razloga skrivanja od moćne Turske sile izabran je ovaj, po prirodi tihi i skroviti kutak, kako bi naš čovjek našao, bar zakratko, svoj mir u misnom susretu s Bogom. Otuda nastavak takve prakse, pored euharistijske vrijednosti, važan je i zbog sjećanja na sve one koji su na gorak i domišljat način morali osigurati naš opstanak na ovim prostorima. U geološkom smislu, lokalitet Bili predstavlja razvijeni paleoponor, odnosno fosilni, stabilizirani ponor površinskih voda u krški, vapnenački masiv.
5. 7. 2004

MISNO SLAVLJE NA BUDISAVINI

U subotu 03.07.2004. godine na dan sv. Tome Apostola govorena je sv. Misa na vrhu Budisavine, vidikovcu doline Neretve. Misu je predvodio don Marko Šutalo rodom iz Dašnice, sela ispod Budisavine, uz koncelebraciju župnika župe Donje Hrasno don Bariše Čarapine, don Ive Šutala i don Vinka Puljića. Na Budisavinu su izašli mještani Dašnice, Zaušja, Ljutosjera sa svojim gostima. Poslije mise uz hladan izvor i pečenu janjetinu zapjevao se i bećarac. Po kazivanju mještana Dašnice misa se govorila na Budisavini na sv. Iliju u davna vremena. Želja i zamisao don Stjepana Batinovića bila je da svetište Kraljice Mira napravi na vrhu Budisavine ali vlasti nisu dozvolile. Na slici: Pogled s Budisavine na zalazak sunca.
5. 7. 2004

Obnova Mostara: Rekonstrukcija i rehabilitacija kuće «Peško»

U završnoj su fazi konzervatorski i restauratorski radovi na jednoj vrijednoj građevini iz fundusa spomeničke baštine Mostara iz razdoblja austrougarske uprave gradom – popularne kuće «Peško» na Trgu hrvatskih velikana (Rondou) koja će postati sjedištem poslovnice Hypo Alpe-Adria banke u Mostaru, investitorom ovoga zahvata. Kako je građevina u režimu zaštite kao spomenik graditeljske baštine od ambijentalne vrijednosti, time je županijski Zavod za zaštitu spomenika kulture utvrdio posebne načelne uvjete za izvođenje radova na konzervaciji i obnovi ove kuće. Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru dobio je zadaću zajedno sa projektantom, tvrtkom «I.P.N» d.o.o., utvrditi detaljne uvjete za izvođenje radova i obavljati konzervatorski nadzor nad gradnjom. Radovi na kući «Peško» su započeli početkom 2003. godine a njihov završetak očekujemo sredinom srpnja ove godine. Reprezentativni karakter građevine rezultat je uravnoteženih proporcijskih oblika u suštini snažnog gabarita, te nenametljive, filigranski precizne obrade pročelja. Arhitektonska vrijednost ove vile jednaka je njezinoj urbanoj i ambijentalnoj vrijednosti. Njezin smještaj u smirenom urbanom prostoru neobaroknoga trga, u jednoj rezidencijalnoj četvrti predstavljenoj odmjerenim ritmom slikovitih vila u vrtovima, diskretno ograđenih kamenim i željeznim ogradama, primjena čistih volumena i historicističkog načina gradnje ekvivalent su spoznaje povijesne, prostorne i vremenske ukupnosti svoga doba, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kuća je od trenutka svoje izgradnje do 1916. promijenila više vlasnika da bi je te godine kupila mostarska trgovačka obitelj Peško. Vila je 1947. nacionalizirana, njezini dotadašnji vlasnici su ostali živjeti u njoj do prošle godine, kada je kupuje Hypo Alpe-Adria banka. Tako je ova građevina u svojoj strukturi, oblikovanju i razlozima svoga postojanja zabilježila dragocjene podatke o kulturnom, gospodarskom i političkom krajoliku naše sredine u najbližih nam stotinu godina naše povijesti na ovome tlu. Realizaciju ovoga projekta bitan je kulturni probitak za našu sredinu. Mostar je vratio dio svoga digniteta, obnovom kuće «Peško» sačuvao je dio memorije na jedan vrijedan dio svoje povijesti. Zadovoljstvo je vidjeti ljude koji, evo, na ovoj vrućini, zastanu pred obnovljenom građevinom, a to su osobe čije pamćenje seže razmjerno daleko u prošlost. Nešto sjetnog izraza i potpuno zadovoljstvo se da očitati na njihovom licu, što na svoj način govori da je učinjen dobar posao. I ostale građevine podignute u zlatnom dobu našega grada čekaju svoju priliku za obnovom; Sveučilišna knjižnica, vile u neposrednoj blizini kuće «Peško», «Zahumka» i «Neretvanka» u Liska ulici, sastavnicom su graditeljske vrijednosti Mostara, čije sadašnje otužno stanje nameće imperativ obnove.
5. 7. 2004

DUHOM PROTIV NASILJA : BIJELKO KUDRIĆ, UČITELJ BARIŠIĆ I SUDIJA

Bjelko Kudrić, kako su ga zvali, bio je prvi čovjek svog vremena u pogledu satiričnog humora stolačkog kraja. Njegova satira je, u najmanju ruku, peckala i ismijavala državni birokratski aparat, ali i ukazivala na njegova protunarodna i izrazito hegemonijalna obilježja. Sve je to Bjelko uvijao u laganu i reklo bi se, naivnu i bezopasnu šalu. Naravno, samo onom tko je nije dublje analizirao ili tko nije poznavao dušu našeg čovjeka tog vremena. Ali, nije Bjelko peckao samo državu i njene činovnike već svakoga s kim je imao doticaja. Ovo je jedna takva istinita priča. Donosimo je u verziji kako je više puta ispričana ali vjerojatno ipak nije potpuno originalna. Neka bude poticaj da se dopunjavanjem dođe i trajno zabilježi izvorna verzija ove šale. Naime, kako bi preživio Bjelko je tjerao drva u Mostar da ih proda. Na magarcu naravno. U Mostar je stizao baš u jutarnju gužvu kada narod žuri na posao. Vidi ga jedan pa veli: -Evo to Bjelko pare pa rastovari pred moju kuću ja žurim na posao. -Oću, vala; veli Bjelko. Magarca tjera dalje. Evo ti još jednog koji žuri. -Evo ti Bjeko pare pa rastovari mi pred kuću. -Oću vala i živio ti meni! Pa treći i tako redom. Zadnji bio mudriji pa Bjelku dopratio pred kuću. Bjelko istovario drva pa nazad. Došli ljudi s posla a nema drva. Tuže Bjelku. Zove ga sud. On zabrinut svrati čuvenom učitelju Barišiću u Rotimlju (o njemi i njegovoj školi smo pisali na našem IS-u). Barišić ga savjetova da na sudu samo šuti a kada ga što pitaju da zvizne. Zauzvrat Bjelko mu obeća ovna ako se sve dobro svrši. Tako i bi. Sudija zaključi da s ovim čojekom nije sve kako treba pa ga pusti. U povratku Bjelko svrati učitelju i pohvali se kako je sve bilo dobro. Učitelj pita za ovna. Bjelko zviznu i ode. Mudri učitelj strpljivo čeka svoju priliku. Nju donese sve bliži rat. Zavlada i glad. Učitelj Barišić djeli žito narodu da preživi. Eto ti i Bjelke. Sjedne pored učitelja, čeka i šuti. Učitelj djeli žito, motri ispod oka Bjelku i čeka. Na kraju pita Bjelku: -Bili ti Bjelko žita? - A jok posta mi, što će mi, ja bi malo brašna ako ima!
3. 7. 2004

REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA PUTA NEUM - STOLAC

Postoje glavni projekt za dionicu Neum - Gradac, idejni projekt za dionicu Gradac - Hutovo, te studija i idejno rješenje za dionicu Hutovo - Drenovac. Magistralni put Neum - Stolac (M-17/3) dužine oko 53 km, kao uzak i krivudav veoma je nepogodan za odvijanje prometa, koji se svakodnevno intenzivira. Prije rata počeli su radovi na proširenju ovog puta iz pravca Neuma cca 3 km i iz pravca Stoca cca 10 km. Ova dionica je glavni prometni pravac za unutarnjost F BiH.
3. 7. 2004

ŠPORTSKO - REKREACISKI CENTAR VRANJEVO SELO

Završena je prva faza projekta, tj. grubo ravnanje podloge. Slijedi druga faza realizacije projekta, tj. ograđivanje i definitivno sređivanje podloge nogometnog terena. Centar će se sastojati od nogometnog igrališta, trenažnih poligona, igrališta za mali nogomet, košarku i rukomet, četiri teniska terena, dijela za dječje igre, djela sa zajedničkim sadržajem, te djela za ugostiteljske sadržaje.
1. 7. 2004

U POVODU 129. OBLJETNICE HERCEGOVAČKOG USTANKA

Idućeg tjedna planiramo predstaviti spomen obilježje Hercegovačkog ustanka u Gabeli, a u spomen 129. obljetnice tog važnog povijesnog događaja. Spomen obilježje ćemo predstaviti na našem IS-u.
29. 6. 2004

«AJVATOVICA, NADAHNUĆE BOSANSKOG VITEŠTVA»

U povodu vijesti u dnevnim novinama kako je mnoštvo muslimanskih vjernika ovih dana pohodilo Ajvatovicu (mjesto Prusac blizu Donjeg Vakufa), donosimo ovu vrlo vrijednu i zanimljivu legendu o postanku izvora, onakvu kakvu smo je našli u literaturi: «Zapravo, nitko točno ne zna kada je prvi put Ajvatovica ¨održana¨. Poznato je kako je i zašto sve počelo… Prema predaji, sredinom 15. stoljeća sufija Ajvaz-dedo išao je svako jutro klanjati sabah-namaz potkraj kamene gromade duboko u crnogoričnoj šumi iznad Prusca, moleći Allaha (dž.š.) da se ona raspukne, kako bi Pruscu mogla proteći voda s obližnjeg izvora. Nakon četrdeset dana klanjanja, Ajvaz-dedo je u snu vidio kako su se dva ovna sudarila i stijena se raspukla. Kada se iz sna prenuo, kaže legenda, Ajvaz-dedo je ugledao raspuknutu stijenu, a iz klanca je zajazila pitka i bistra voda. Pruščani dobiše svoj prvi vodovod, a iz zahvalnosti bogobojaznom Ajvaz-dedi, otpočeše svake godine, u isti dan, sedmog ponedjeljka po Jurjevu, posjećivati rascijepljenu kamenu gromadu, kojoj dadoše ime Ajvaz-dedina stijena, a običaj u narodu ponese ime Ajvatovica.» Izvor: Islamska tradicija u BiH, Ajvatovica: Refija Kulašin i Đemal Kulašin, «LJILJAN», «AJVATOVICA, NADAHNUĆE BOSANSKOG VITEŠTVA» (Molimo one koji bi mogli i htjeli napraviti fotodokumentaciju ove stijene da nam takav materijal pošalju)
28. 6. 2004

KORJENI ORGARIZIRANOG, DRŽAVNOG TERORIZMA NA BALKANU

Na današnji dan se prisjećamo terorističkog čina, atentata nad Franzom Ferdinandom i njegovom suprugom Sofijom, koji se dogodio 28.06.1914. godine u Sarajevu. Teroristički čin djelo je Gavrila Principa, člana srpske organizacije Mlada Bosna, koji pucnjem u predstolonasljednika Ferdinanda započe Prvi Svijetski rat.
28. 6. 2004

NEDJELJA NA TOPLICI

Na Toplici, u župi Donje Hrasno, svake godine u nedjelju pred Petrovdan, slavi se sv. Misa. Tako je bilo i u nedjelju 27.06.2004. godine. Sv. Misu je predvodio župnik don Bariša Čarapina. Ne tako davno na Toplici u Obradovića i Šutalovu groblju, gdje se nalazi jedna od najstarijih kapelica u Hercegovini uz čuvenu nekropolu stećaka, bio je najveći dernek u Hrasnu. Mala kapelica je nekada bila župana crkva, a danas se uz ovu kapelicu nalazi moderna crkva sela Crnoglav. Tradicionalno su se u ovu nedjelju okupljali iseljenici roda Obradović, odseljeni po cijelome svijetu. Uz užine u hladu grabovine prisjećali su se svoje mladosti. Nema više užina pod grabovinom, sad su moderne gozbe u obiteljskim domovima, a sve je manje i iseljenika. A jučer su na sv. Misi bila i dva načelnika, iz susjednih općina, rodom iz Crnoglava: Đuro Obradiović načelnik općine Neum i Stjepan Šutalo načelnik općine Čapljina.
28. 6. 2004

ČESTITKA ZA 100-ti ROĐENDAN

Stana Raguž, r. Pažin, 01.06.2004. godine je proslavila svoj 100-ti rođendan. Rođena je na Hodovu 01.06.1904. godine, a 07.02.1932. godine se udala za pok. Boška Raguža u Kruševo. Iz svog 47-godišnjeg braka ima 6. djece, 3 sina rajna i tri udane kćeri Stoju, Maru i Boju, 11 unučadi i 18. praunučadi. Sada živi sa zetom Jakovom i kćeri Stojom na Zaušju-Bjelojevićima, župa D. Hrasno, općina Stolac. Zaklada «Ruđer Bošković-Donja Hercegovina» se pridružuje čestitkama za 100-ti rođendan i želi Stani još dodra zdravlja i lijepa života. (na slici Stana sa kćerkama)
PrvaPrethodna 93  94  95  96  97  98  99  100  101  102  103  104  105  106  107  108 SljedeæaZadnja


Fondacija Ruđer Bošković - Donja Hercegovina, sva prava pridržana (c)